Od 25. svibnja 2018. primjenjivat \u0107e se Op\u0107a uredba o za\u0161titi osobnih podataka \u2013 nova EU direktiva o pohranjivanju i dijeljenju osobnih podataka. Tema za\u0161tite privatnosti, za\u0161tite osobnih podataka posebno je osjetljiva na relaciji poslodavac \u2013 zaposlenik u smislu smije li se radniku pregledavati pozivi sa slu\u017ebenog telefona, mailovi, izlagati ga videonadzoru, zatra\u017eiti od njega alkotest, ili odre\u0111eni lije\u010dni\u010dki pregled.<\/p>\n
Podsjetimo na slu\u010daj od prije nekoliko godina kada je vlasnik farme pili\u0107a u Istri radnike poslao na poligraf, a \u0161to je nai\u0161lo na veliko negodovanje javnosti. Dokle smije i\u0107i poslodavac vo\u0111en interesima tvrtke i posla, za\u0161titi poslovnih tajni, a dokle ide radnikovo pravo na privatnost? Kako tu uklopiti nenaru\u0161avanje radni\u010dkih prava i radnikovog dostojanstava? Gdje je granica svojevrsnog \u201cBig Brothera\u201d na poslu?<\/p>\n
Za\u0161tita prava<\/strong><\/p>\n – Mi, svi poslodavci, agenciji smo ve\u0107 morali dostaviti odre\u0111ene dokumente o tome koje osobne podatke prikupljamo od radnika i klijenata. Ne zato \u0161to to \u017eelimo, nego zato \u0161to to moramo. \u017delimo li nekoga zaposliti, treba nam niz osobnih podataka te osobe i o tome izvje\u0161tavamo agenciju \u2013 ka\u017ee Zdravko Grube\u0161a, vlasnik \u0111akova\u010dke tvrtke Revizija Grube\u0161a koja zapo\u0161ljava 19 radnika.<\/p>\n U Agenciji za za\u0161titu osobnih podataka (AZOP) isti\u010du da Zakon o za\u0161titi osobnih podataka nema posebne odredbe o za\u0161titi privatnosti na radnom mjestu i kori\u0161tenju nadzornih ure\u0111aja u svrhu kontrole radnika od strane poslodavca.<\/p>\n – Stoga pravnu osnovu u smislu \u010dl. 7. Zakona o za\u0161titi o osobnih podataka nalazimo u posebnim propisima – Zakonu o za\u0161titi na radu te mi\u0161ljenjima Radne skupine iz \u010dl. 29. Direktive 95\/46 o za\u0161titi pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom prijenosu takvih podataka pod nazivom \u201cOpinion 2\/2017 on data processing at work\u201d. Vezano uz primjenu Op\u0107e uredbe o za\u0161titi podataka (GDPR) – ona daje mogu\u0107nost da se nacionalnim zakonodavstvom uredi ovo pitanje, tj. predvide preciznija pravila s ciljem osiguravanja za\u0161tite prava i sloboda u vezi s obradom osobnih podataka zaposlenika u kontekstu zaposlenja, osobito za potrebe zapo\u0161ljavanja, izvr\u0161avanja ugovora o radu, \u0161to uklju\u010duje ispunjavanje zakonski propisanih obveza, ili obveza propisanih kolektivnim ugovorima, za potrebe upravljanja, planiranja i organizacije rada, jednakosti i razli\u010ditosti na radnome mjestu, zdravlja i sigurnosti na radu, za\u0161tite imovine poslodavca ili klijenta i za potrebe ostvarenja i u\u017eivanja prava i koristi iz radnog odnosa, na individualnoj ili kolektivnoj osnovi, te za potrebe prestanka radnog odnosa, isti\u010de na\u010delnica AZOP-ove Slu\u017ebe za za\u0161titu osobnih podataka Branka Bet-Radeli\u0107.<\/p>\n Ta pravila, dodaje, uklju\u010duju prikladne i posebne mjere za za\u0161titu ljudskog dostojanstva ispitanika, njegovih legitimnih interesa i temeljnih prava, posebno u odnosu na transparentnost obrade, prijenos osobnih podataka unutar grupe poduzetnika ili grupe poduze\u0107a koja se bave zajedni\u010dkom gospodarskom djelatno\u0161\u0107u i sustava pra\u0107enja na radnom mjestu.<\/p>\n Kori\u0161tenje nadzora<\/strong><\/p>\n Za Grube\u0161u provjera telefonskih poziva radnika, njihovih mailova i sl., je, ka\u017ee, ludost.<\/p>\n \u2013 Ako nemate povjerenja u radnika, onda bolje da se razi\u0111ete – dodaje.<\/p>\n U AZOP-u isti\u010du da nadzor ra\u010dunala, e-po\u0161te, telefona na radnom mjestu pripada u podru\u010dje informacijske sigurnosti te je kori\u0161tenje i nadzor nad ra\u010dunalom i telefonom kao sredstvima rada u vlasni\u0161tvu poslodavca potrebno urediti internim pravilima i procedurama – pravilnikom o informacijskoj sigurnosti.<\/p>\n \u2013 Poslodavac ima pravo i ovlast nadzirati radnika na radnom mjestu ako je to definirao internim pravilnicima, odnosno, pod uvjetom da je radnik prethodno upoznat s takvom odlukom poslodavca. Nadzirati ra\u010dunalo i e-po\u0161tu kojom se radnik koristi dopu\u0161teno je ako za to postoje naro\u010dito opravdani razlozi. Primjerice, stav je Europske komisije, a koji slijedi i Hrvatska, da poslodavac smije nadzirati sadr\u017eaj e-po\u0161te kojom se radnik koristi u slu\u010dajevima sumnje na mobing, otkrivanje poslovnih informacija konkurentu poslodavca i sl. Dakle, samo izuzetne okolnosti mogu opravdati takav nadzor koji mora biti radnicima vrlo jasno priop\u0107en, odnosno, ako vrijednost dobara koja se \u017eeli za\u0161titi spomenutim nadzorom i stupanj ugroze koji mu prijeti prevladava u odnosu na za\u0161titu osobnih podataka – navodi Bet-Radeli\u0107.<\/p>\n \u2013 Ako radnik ho\u0107e raditi, radit \u0107e, ako ne\u0107e ne\u0107e, ne\u0107e tu pomo\u0107i kamere. Videonadzor ima smisla samo u za\u0161titi imovine – ocjenjuje Zdravko Grube\u0161a.<\/p>\n – Zakon o za\u0161titi na radu, \u010dl. 43, kao poseban zakon, definira da poslodavac smije koristiti nadzorne ure\u0111aje kao sredstvo za\u0161tite na radu radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija te smanjenja izlo\u017eenosti radnika riziku od razbojstava, provala, nasilja, kra\u0111a i sl. na radu i u svezi s radom – ka\u017ee Bet-Radeli\u0107. Radnici moraju biti prethodno informirani o takvoj obradi osobnih podataka tako da je to propisano internim aktom, pravilnikom o radu u kojem je navedena zakonita svrha obrade osobnih podataka, razdoblje njihovog \u010duvanja te imenovane osobe koje imaju pristup takvim podacima, tj. poslodavac je obvezan prilikom zapo\u0161ljavanja pisanim putem obavijestiti radnika da \u0107e biti nadziran kamerama. Zabranjeno je njihovo postavljanje u WC-u i prostoru za presvla\u010denje.<\/p>\n \u2013 Najvi\u0161e kamera, tj. nepovjerenja u radnike i napada na njih, vidimo u ugostiteljstvu i trgovini, u djelatnostima koje su najve\u0107i generatori sive ekonomije. \u010cemu sve to? Lopovi su ti koji se najvi\u0161e boje da ih netko ne okrade, jer znaju sami po sebi kako se to radi – ka\u017ee Grube\u0161a.<\/p>\n SLANJE RADNIKA NA ALKOTEST I ZDRAVSTVENE PREGLEDE<\/strong><\/p>\n \u0160to misli o poslodavcima koji bi inzistirali na slanju radnika na alkotest ili, pak, poligraf, Zdravko Grube\u0161a ka\u017ee: \u201cNe bi mi to nikada palo na pamet. Jedino na \u0161to sam poslao svoje radnike jest sistematski pregled, o svom tro\u0161ku. Ne radi nekog svog hira, nego radi njih, radi zdravlja\u201d, ka\u017ee ovaj poslodavac.<\/p>\n \u2013 Ova pitanja tako\u0111er su definirana Zakonom o za\u0161titi na radu. Tako je njegovim \u010dl. 36. propisano da osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, poslodavac upu\u0107uje na pregled specijalistu medicine rada, dok je \u010dl. 59. propisano da se provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja alkometrom ili drugim prikladnim ure\u0111ajem ili sredstvom.<\/p>\n U EU KAZNE DO 20 MILIJUNA EURA<\/strong><\/p>\n U slu\u010daju poslodav\u010deva kr\u0161enja prava radnika na za\u0161titu privatnosti i osobnih podataka na radnom mjestu Zakonom o za\u0161titi osobnih podataka predvi\u0111ene su nov\u010dane kazne za prekr\u0161aj od 20.000 do 40.000 kuna, odnosno od 5.000 do 10.000 kuna za odgovornu osobu.<\/p>\n – Op\u0107a uredba o za\u0161titi podataka predvi\u0111a znatno stro\u017ee kazne za kr\u0161enje prava na za\u0161titu privatnosti i osobnih podataka, ovisno o te\u017eini povrede i to u rasponu do 10.000.000 eura, ili ako se radi o poduzetniku do dva posto ukupnog godi\u0161njeg prometa na svjetskoj razini, odnosno do 20.000.000 eura, ili do \u010detiri posto ukupnog godi\u0161njeg prometa na svjetskoj razini, ovisno o tome \u0161to je ve\u0107e, nagla\u0161ava Branka Bet-Radeli\u0107.<\/p>\n SINDIKATI: MJERE KOJE NE ZNA\u010cE I VE\u0106U PRODUKTIVNOST<\/strong><\/p>\n Je li rad u uvjetima gdje poslodavac pregledava ra\u010dunalo, mailove i pozive radnika te ga snima videonadzorom pravi na\u010din poslodavca u nastojanju da podigne produktivnost u svom kolektivu? Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Kre\u0161imir Sever ka\u017ee kako je na samom poslodavcu, menad\u017eeru koji organizira sustav rada da organizira, osmisli rad tako da radniku ne ostaje puno praznog prostora.<\/p>\n \u2013 Koliko \u0107e radnik imati vremena da \u201c\u0161mugne\u201d na internet, na Fejs…, \u0161alje privatne mailove, obavlja privatne pozive \u2013 ovisi o poslodavcu koliko je umije\u0161an organizirati rad. Ako poslodavac pose\u017ee za takvim oblicima provjere radnika, tada to radnik mora unaprijed znati te unaprijed biti upozoren da slu\u017ebeno ra\u010dunalo i sl. ne smije koristiti privatno, a sve to mora pratiti napisani pravilnik o tome i s kojim radnik tako\u0111er mora biti upoznat – ka\u017ee Sever.<\/p>\n<\/div>\n