Hrvatska je u ovoj godini ugovorila i isplatila puno manje sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU nego \u0161to je bilo planirano, kasnilo se s pripremom postupaka i objavom natje\u010daja, kao i s provedbom projekata, pa je sukladno tome plan povla\u010denja za 2017. podbacio za \u010dak 1,9 milijardi kuna.<\/p>\n
To se najbolje vidjelo po ovogodi\u0161njem rebalansu prora\u010duna, gdje su sredstva iz pomo\u0107i EU smanjena s 11,2 milijarde kuna na 9,3 milijarde. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU nisu htjeli komentirati za\u0161to je toliki podba\u010daj, ve\u0107 su nas uputili na Ministarstvo financija, koje pak tvrdi da oni nisu nadle\u017eni za fondove EU.<\/p>\n
– Razlozi tome proizlaze iz vi\u0161e faktora – od pripreme poziva, njihove objave i postupka dodjele bespovratnih sredstava koja \u010desto kasne do provedbe projekata u kojima probleme imaju i korisnici, \u010dije aktivnosti kasne, ali i sustav koji ne mo\u017ee apsorbirati toliki broj izvje\u0161taja koje zaprima – analizira Ariana Vela, stru\u010dnjakinja za fondove EU i direktorica tvrtke \u201cEU projekti\u201d.<\/p>\n
Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Hrvatska je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova 2014.-2020. (ESIF) od po\u010detka provedbe do 30. rujna ove godine ukupno ugovorila 2,8 milijardi eura, a ispla\u0107eno je samo 743,25 milijuna eura. Fondove smo po\u010deli koristiti od 2015., pa ispada da smo u tri godine kori\u0161tenja krajnjim korisnicima isplatili samo 5,572 milijarde kuna.<\/p>\n
Pelje\u0161ki most<\/strong><\/p>\n Ako pogledamo podatke koje su prikupili u \u201cEU projektima\u201d, do kraja svibnja ukupna alokacija iznosila je 11,9 milijardi eura, ugovoreno je 2,4 milijarde eura, a ispla\u0107eno 580 milijuna eura. U postocima to izgleda tako da smo ugovorili 20 posto od ukupne alokacije, a isplatili ne\u0161to manje od pet posto sredstava.<\/p>\n Budu\u0107i da smo u me\u0111uvremenu ugovorili i projekt Pelje\u0161kog mosta, gdje bespovratna sredstva EU iznose 357 milijuna eura, dolazimo i do ove brojke ugovorenosti koju su nam poslali iz Ministarstva.<\/p>\n Ako pak gledamo samo ovu godinu, do kraja rujna ukupno je ugovoreno 1,6 milijardi eura kroz 744 projekta i gotovo 400.000 potpora (Program ruralnog razvoja), ali ukupno je ispla\u0107eno tek 400 milijuna eura ili 3 milijarde kuna. U istom razdoblju objavljeno je 109 natje\u010daja za programe ESIF-a ukupne vrijednosti bespovratnih sredstava od 2,2 milijarde eura.<\/p>\n Godinu ranije ugovorili smo 861 milijun eura, a isplatili 276 milijuna eura i tu smo podbacili. Plan je bio da \u0107emo povu\u0107i 9,7 milijardi kuna, a na kraju smo povukli 6,4 milijarde kuna, odnosno 3,3 milijarde kuna manje od planiranog, dok je u 2015. ukupno bilo ugovoreno 410 milijuna eura, a ispla\u0107eno 66,78 milijuna eura. Tada\u0161nja SDP-ova Vlada u prora\u010dunu za 2015. planirala je pomo\u0107i od EU u iznosu od 7,3 milijarde kuna, no i to se ispostavilo kao previ\u0161e ambiciozan plan, pa smo povukli samo ne\u0161to vi\u0161e od 3 milijarde kuna.<\/p>\n Ovogodi\u0161nji planovi za idu\u0107a razdoblja ponovno su ambiciozni – ukupno planirani prihodi od pomo\u0107i EU u 2018. iznose 13,8 milijardi kuna, u 2019. 14,6 milijardi kuna te 15,1 milijardu kuna u 2020.<\/p>\n Istodobno pro\u0161le smo godine u zajedni\u010dku blagajnu Europske unije uplatili 3,2 milijarde kuna, ove \u0107emo godine uplatiti 100 milijuna kuna vi\u0161e, a 2018. godine 3,6 milijardi kuna.<\/p>\n Ako usporedimo ugovorena sredstva iz fondova EU u 2016. i na\u0161 doprinos prora\u010dunu EU, onda smo u toj godini bili u plusu 3,2 milijarde kuna, a godinu ranije plus je bio manji i iznosio je samo 1,23 milijarde kuna.<\/p>\n – Plan za kori\u0161tenje sredstava EU u 2017. bio je vrlo optimisti\u010dan i nerealan. Na\u017ealost, u vi\u0161e sam navrata upozoravala institucije da \u0107e se dogoditi uska grla i u provedbi, ali \u010dini se da one ne razmi\u0161ljaju dugoro\u010dno, nego probleme po\u010dnu rje\u0161avati kad voda do\u0111e do grla. Rezultat toga je situacija koju imamo danas, a to je da smo ugovorili i isplatili znatno manje sredstava EU nego \u0161to smo trebali – ka\u017ee Ariana Vela.<\/p>\n Isti\u010de i jo\u0161 jedan va\u017ean element zbog kojeg je EU financiranje u Hrvatskoj problemati\u010dno, a to je izostanak sankcija za institucije. – Paradoksalno je da se korisnike ka\u017enjava za svaku pogre\u0161ku, \u010dak i one minimalne, dok s druge strane sustavi kasne s objavama poziva, obradom prijava, izvje\u0161tajima i nikome ni\u0161ta. Kad uvedemo sustav u kojemu \u0107e svatko zaista biti odgovoran za svoj posao i kada se nekompetencije sustava ne\u0107e prevaljivati na le\u0111a korisnika, mo\u0107i \u0107emo re\u0107i da smo napravili korak naprijed. Upravo to bi trebao biti jedan segment reforme uprave i strukturnih promjena koje se od Hrvatske o\u010dekuju – zaklju\u010duje A. Vela.<\/p>\n Nerealno planiranje<\/strong><\/p>\n Uspore\u0111uju\u0107i biv\u0161eg SDP-ova ministra Branka Gr\u010di\u0107a i HDZ-ovu aktualnu ministricu za fondove EU Gabrijelu \u017dalac, A. Vela ka\u017ee da je to te\u0161ko uspore\u0111ivati jer se SDP-ova Vlada vi\u0161e bavila programiranjem i pripremom za uspostavu okvira za kori\u0161tenje sredstava, a sada je fokus upravo na kori\u0161tenju sredstava i eventualnim manjim izmjenama operativnih programa.<\/p>\n – Gr\u010di\u0107 je morao puno bolje programirati te se u pripremi projekata fokusirati na ESIF 2014-2020. Njegova se administracija bavila 2013., odnosno \u201cmalim ESIF-om\u201d i to je njegova najve\u0107a gre\u0161ka. \u017dalac je postala ministricom u situaciji u kojoj je sustav uspostavljen, ali bi trebala raditi na tome da ga oja\u010da – ocjenjuje A. Vela. Dodaje da svaka Vlada nerealno planira sredstva iz fondova EU, te nisu u potpunosti transparentne prilikom objave informacija o tome koliko je sredstava ugovoreno, koliko pla\u0107eno i kakav je zapravo nov\u010dani tijek.<\/p>\n – \u010cinjenica da je Hrvatska do ove godine koristila vi\u0161e izvora financiranja kroz vi\u0161e sustava omogu\u0107ila je takvo pona\u0161anje jer se o iskori\u0161tenosti sredstava izvje\u0161tavalo tako da su se sve brojne alokacije iz razli\u010ditih izvora zbrajale pa je javnost mogla dobiti dojam da je situacija znatno bolja u odnosu na stvarnu. Od 2017. zbog specifi\u010dnih pravila koja se odnose na EU financiranje, koristimo isklju\u010divo sredstva za razdoblje 2014. – 2020. i ne\u0107e biti toliko prostora za kreativnost prilikom izvje\u0161tavanja – nagla\u0161ava A. Vela.<\/p>\n