Posljednjih 20 godina u cijeloj Europi pove\u0107ao se udio nestandardnih oblika rada, poput rada na poziv ili putem vau\u010dera, \u0161to za posljedicu ima nesigurnost radnog mjesta, potpla\u0107enost i krajnje upitnu socijalnu sigurnost radnika<\/p>\n
Iako su ugovori o radu s punim radnim vremenom i dalje dominantni, tijekom posljednjih 20 godina u cijeloj Europi pove\u0107ao se udio nestandardnih oblika rada, od primjerice, zadnjih godina sve ra\u0161irenijeg rada putem digitalnih platformi, preko la\u017enog samozapo\u0161ljavanja, rada na poziv, rada na temelju vau\u010dera…<\/p>\n
Politike su poticale nestandardne oblike rada, s ciljem pove\u0107anja zaposlenosti. No, drugi kraj te pri\u010de je nesigurnost radnog mjesta, potpla\u0107enost radnika i krajnje upitna socijalna sigurnost jer takvi radnici te\u0161ko mogu zaraditi po\u0161tenu mirovinu, a i tijekom radnog vijeka mahom su u grupi onih koji rade, a siroma\u0161ni su.<\/p>\n
Voda je do\u0161la do grla pa se danas, ne\u0161to \u0161to je godinama poticano, poku\u0161ava \u00bbugurati\u00ab u zakonodavni okvir kako bi se i tim radnicima jam\u010dila minimalna prava bilo da je rije\u010d o radnom vremenu, doprinosima za socijalna osiguranja, pla\u0107i. Stoga ne \u010dudi da su nestandardni oblici rada postali tema kojom se Europska komisija po\u010dela ozbiljnije baviti.<\/p>\n
Promjene zakona<\/strong><\/p>\n Pokrenut je, naime, drugi krug konzultacija ne bi li se osuvremenila 26 godina stara Direktiva o ugovorima o radu, takozvana Direktiva o pisanoj izjavi. \u017delja je Komisije do kraja godine iznjedriti zakonodavne promjene. No, sude\u0107i prema prvoj fazi konzultacija itekako \u0107e se pomu\u010diti dok ne do\u0111e do rje\u0161enja koje bi iole moglo zadovoljiti sve zainteresirane strane.<\/p>\n Kolika prijetnja postaju netipi\u010dni oblici rada pokazuju podaci objavljeni u konzultacijskim dokumentima te analiti\u010dkoj podlozi za promjenu zakonodavnog okvira. Tako je 1995. godine 32 posto zaposlenih u eurozoni bilo na nestandardnim ugovorima, da bi taj udio u 2015. godini narastao na 38 posto u eurozoni, odnosno 36 posto na razini 28 \u010dlanica Unije. U apsolutnim brojkama, prije dvije godine bilo je 5,5 milijuna radnika vi\u0161e na nestandardnim ugovorima u usporedbi s prethodnim desetlje\u0107em, dok je istodobno broj zaposlenih na standardnim ugovorima porastao za 3,8 milijuna. Ono \u0161to posebno zabrinjava da je stalni radni odnos s punim radnim vremenom za mlade sve nedostupniji. Odnosno, vi\u0161e nisu dominantni jer podaci kazuju da je, primjerice 2002. godine 48 posto mladih u dobi od 15 do 25 godina imalo standardan ugovor na puno radno vrijeme, a prije dvije godine svega je 37 posto mladih imalo takve ugovore.<\/p>\n Revidiranje Direktive<\/strong><\/p>\n Jedna od zabrinjavaju\u0107ih pojava je i pove\u0107anje ugovora koji traju manje od mjesec dana. Lani je \u010dak 4,8 posto svih privremenih radnika radilo preko ugovora koji traju manje od mjesec dana. U apsolutnim brojkama rije\u010d je o gotovo 1,3 milijuna radnika \u0161to je tri i pol puta vi\u0161e nego u 2002. godini. Iako je tijekom krize taj udio varirao, \u010dinjenica je da se broj privremenih radnika s ugovorima kra\u0107im od mjesec dana pove\u0107ava s gospodarskim oporavkom pa Komisija zaklju\u010duje kako \u0107e ugovori s ekstremno kratkim trajanjem i u godinama koje dolaze biti jedna od zna\u010dajki tr\u017ei\u0161ta rada. Stoga ne \u010dudi da je ve\u0107 prva faza konzultacija jasno pokazala da poslodava\u010dka strana nije zainteresirana za reformu. Konkretnije, ve\u0107ina poslodava\u010dkih udruga na razini Europe ne vidi potrebu za revidiranjem Direktive o pisanim ugovorima, dok su apsolutno svi odbacili ideju stvaranja minimalne razine prava za sve radnike, odnosno i za radnike u atipi\u010dnim oblicima rada. Stoga je jasno i da su protiv pro\u0161irenja definicije radnika, koja bi pokrila i atipi\u010dni rad. Tvrde da bi redefiniranjem definicija bila pre\u0161iroka, ote\u017eala bi fleksibilnost poslovanja i smanjila otvaranje novih radnih mjesta. S druge strane, sindikalne udruge pozdravljaju nastojanja Komisije da se atipi\u010dni rad stavi pod kontrolu, ali i predla\u017eu deteljnije definiranje obaveza poslodavca.<\/p>\n
\nUspije li Komisija u svom naumu, svim tim radnicima u novim, atipi\u010dnim oblicima zapo\u0161ljavanja, poslodavac bi trebao pri sklapanju ugovora o radu u pisanom obliku dati informacije o njihovim pravima i obavezama. To, me\u0111u ostalim, zna\u010di da bi trebali biti informirani o trajanju i uvjetima probnog rada, ako on postoji, uobi\u010dajenom rasporedu rada te mogu\u0107im promjenama u rasporedu, iznosu garantiranog pla\u0107enog radnog vremena, pla\u0107anju prekovremenog rada, socijalnim doprinosima koji se pla\u0107aju… U osnovi to zna\u010di da bi dio radnika koji danas rade u atipi\u010dnim oblicima rada bili pribli\u017eeni klasi\u010dnom sustavu rada. Iz pozicije poslodavaca to bi takav rad poskupilo.<\/p>\n