{"id":5800,"date":"2017-09-22T16:37:34","date_gmt":"2017-09-22T15:37:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5800"},"modified":"2017-09-22T16:37:34","modified_gmt":"2017-09-22T15:37:34","slug":"22-09-2017-hrvatska-lickom-zeljeznicom-zeli-prosirenje-mediteranskog-koridora-u-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5800","title":{"rendered":"22.09.2017. – Hrvatska li\u010dkom \u017eeljeznicom \u017eeli pro\u0161irenje mediteranskog koridora u EU"},"content":{"rendered":"

TALLINN – Hrvatska namjerava iskoristiti gradnju mediteranskog koridora, \u017eeljezni\u010dke pruge kojom bi se povezala \u0160panjolska s Ma\u0111arskom, za financiranje \u017eeljeznice u Lici no Europska komisija jo\u0161 nije zaprimila taj zahtjev, re\u010deno je u \u010detvrtak u Tallinnu na europskoj konferenciji o prometu.<\/strong><\/p>\n

\u201ePredo\u010dit \u0107emo inicijativu pro\u0161irenja mediteranskog koridora na li\u010dku prugu koja bi postala sastavni dio tog pravca”, rekla je Nikolina Brnjac, hrvatska dr\u017eavna tajnica pomorstva, prometa i infrastrukture u Tallinnu gdje se odr\u017eava konferencija \u201ePovezuju\u0107i Europu”.<\/p>\n

Brnjac nije iznijela detalje vezane za \u017eeljeznicu u Lici.<\/p>\n

Ranije najavljeni mediteranski koridor protezat \u0107e se \u0160panjolskom, Francuskom, Italijom, Slovenijom, Hrvatskom i Ma\u0111arskom. Pro\u0161irenje i gradnja trebali bi zavr\u0161iti 2030. Njegov hrvatski krak i\u0107i \u0107e od Rijeke preko Zagreba do Budimpe\u0161te a jedan odvojak od Zagreba do Ljubljane. Hrvatska vlada bi produ\u017eila krak preko Like do Dalmacije.<\/p>\n

\u201eNisam upoznat s hrvatskom inicijativom o pro\u0161irenju koridora”, ka\u017ee Laurens Jan Brinkhorst, europski kooridinator zadu\u017een za mediteranski koridor.<\/p>\n

\u201eHrvatska mora taj zahtjev poslati Europskoj komisiji koja zatim odlu\u010duje. Postoje procedure vrednovanja takvog zahtjeva. Pro\u0161irenje mo\u017ee biti odobreno no zasad nemam saznanja o toj inicijativi”.<\/p>\n

Li\u010dka \u017eeljezni\u010dka pruga povezivala bi kontinentalni i primorski dio Hrvatske. Njenom nadogradnjom bi se povezali Zagreb, Rijeka i Split. Mediteranski koridor jedan je od devet pravaca kojim Europska komisija nastoji povezati dijelove bloka od 28 zemalja i tako potaknuti poslove, turizam i investicije. U tom nastojanju stvaranja jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta i neke druge zemlje poku\u0161avaju ili \u0107e poku\u0161ati zajedni\u010dkim novcem pro\u0161iriti koridore na vlastitom teritoriju.<\/p>\n

Mediteranski koridor se, naime, financira iz instrumenta nazvanog \u201eConnecting Europe Facility” (CEF) osnovanog 2014. Iz tog fonda se novac ulijeva u infrastrukturu koja povezuje zemlje EU-a. Iz njega je Hrvatskoj na raspolaganju 557,6 milijuna eura koje mora iskoristiti do 2020.<\/p>\n

\u201eHrvatska je iskoristila 93 posto novca kojeg je imala na raspolaganju iz ovog programa. Izuzetno smo zadovoljni tim rezultatom. Ostvarili smo veliki uspjeh”, napominje Brnjac.<\/p>\n

Od odobrenih 557,6 milijuna eura na razvoj \u017eeljeznice odlazi 306 milijuna eura. Hrvatska \u0107e se osim na mediteranskom koridoru nalaziti i na koridoru Rajna-Dunav. Njime se rijekom i \u017eeljeznicom povezuju Francuska, Njema\u010dka, Austrija, Slova\u010dka, Ma\u0111arska, Hrvatska, Srbija i Rumunjska.<\/p>\n

\u201eInzistirat \u0107emo na daljnjem razvijanju tih dvaju koridora. Koridor Rajna-Dunav namjeravamo pro\u0161iriti odvojkom od Vukovara do Vinkovaca”, ka\u017ee Brnjac.<\/p>\n

\u201eMi smo spremni, ve\u0107 sada radimo na pripremama i za novo programsko razdoblje”, dodaje uvjerena da niti izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU ne\u0107e utjecati na financiranje inftrastrukture.<\/p>\n

U Bruxellesu, me\u0111utim, ne dijele takav optimizam kada je rije\u010d o nadolaze\u0107em financijskom razdoblju. Od 2021. i odlaska Britanaca smanjit \u0107e se dotok novca prora\u010dun EU-a pa bi za gradnju cesta, \u017eeljeznica, luka te uvo\u0111enja digitalizacije i ekolo\u0161ki orijentiranog prometa moglo ostati manje sredstava. To je jedan od scenarija s kojim ra\u010dunaju u Europskoj komisiji.<\/p>\n

\u201eNe usu\u0111ujem se prognozirati kakav \u0107e biti idu\u0107i prora\u010dun”, ka\u017ee Slovenka Violeta Bulc, europska povjerenica za promet.<\/p>\n

\u201eKroz inovativne financijske instrumente nastojat \u0107emo nadomjestiti mogu\u0107e posljedice Brexita. Nadam se da \u0107emo ste\u0107i povjerenje investitora”.<\/p>\n

Bulc vjeruje da \u0107e privatni ulaga\u010di sudjelovati u financiranju projekata a ne isklju\u010duje i interes investitora iz Kine ili drugih dijelova svijeta. To bi pak moglo otvoriti politi\u010dka pitanja.<\/p>\n

\u201ePozdravljam ulaz kapitala izvana ali pod strogim uvjetima”, napominje povjerenica.<\/p>\n

Tri i pol godine nakon osnivanja CEF-a u europsku infrastrukturu su putem tog mehanizma oti\u0161le 23 milijarde eura. Od toga je u Poljskoj zavr\u0161ilo 4,4 milijarde eura \u010dime je ta zemlja na prvom mjestu. Koliki \u0107e dio novca zavr\u0161iti u kojoj zemlji u idu\u0107em razdoblju ovisit \u0107e o pregovorima njenih predstavnika, ponu\u0111enih projekata i raspolo\u017eivog novca u prora\u010dunu EU-a.<\/p>\n

Hrvatska se po koli\u010dini odobrenog novca u sada\u0161njem razdoblju nalazi na 14. mjestu me\u0111u 28 \u010dlanica. U Tallinnu su se u \u010detvrtak okupili europski ministri prometa podr\u017eav\u0161i CEF kao instrument za daljenje financiranje infrastrukture.<\/p>\n

\u201eNaglasci su bili na nastavku programa a Hrvatska ga podr\u017eava”, zaklju\u010dila je Brnjac.<\/p>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

TALLINN – Hrvatska namjerava iskoristiti gradnju mediteranskog koridora, \u017eeljezni\u010dke pruge kojom bi se povezala \u0160panjolska s Ma\u0111arskom, za financiranje \u017eeljeznice u Lici no Europska komisija jo\u0161 nije zaprimila taj zahtjev, re\u010deno je u \u010detvrtak u Tallinnu na europskoj konferenciji o prometu. \u201ePredo\u010dit \u0107emo inicijativu pro\u0161irenja mediteranskog koridora na li\u010dku prugu koja bi postala sastavni dio […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5800"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5800"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5800\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5801,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5800\/revisions\/5801"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5800"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5800"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5800"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}