Institut za javne financije: ‘H\u017d Cargo, Infrastruktura i Putni\u010dki prijevoz unato\u010d pomo\u0107i sve su nelikvidniji’.<\/p>\n
Ciljevi restrukturiranja dr\u017eavnih \u017eeljezni\u010dkih poduze\u0107a, provedenog od 2012. do 2016. nisu ostvareni, te je likvidnost tvrtki H\u017d Cargo, H\u017d Infrastruktura i H\u017d Putni\u010dki prijevoz slabija nego prije restrukturiranja.<\/p>\n
Dugove tih tvrtki podmiruje dr\u017eava, a individualne odgovornosti za poslovanje gotovo da i nema, napominju stru\u010dnjaci Instituta za javne financije (IJF) Anto Bajo i Marko Primorac.<\/p>\n
Autori u publikaciji Restrukturiranje \u017eeljezni\u010dkih poduze\u0107a u vlasni\u0161tvu RH upozoravaju da \u017eeljezni\u010dka poduze\u0107a zadnjih deset godina uglavnom zavr\u0161avaju s gubitkom, nekad i ve\u0107im od milijarde kuna. Vladi RH stoga preporu\u010duju smanjenje dr\u017eavnih subvencija za \u017eeljeznicu, pobolj\u0161anje upravljanja imovinom, pove\u0107anje udjela EU fondova u financiranju infrastrukture te preusmjeravanje novca iz zajmova s cestogradnje u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu, a posebno u strate\u0161ke pravce.<\/p>\n
\u017deljeznice su, nakon brodogradili\u0161ta i cesta, tre\u0107i najve\u0107i korisnik dr\u017eavnih potpora, jamstava i subvencija. Od 2006. do 2015. dobile su 8,7 milijardi kuna potpora. “Na\u017ealost, visoka razina potpora i obveza \u017eeljezni\u010dkih dru\u0161tava se ne smanjuje, \u0161to je odraz nemogu\u0107nosti vlada i uprava da provedu cjeloviti proces restrukturiranja”, ka\u017ee se u analizi. Od 2000. do 2015. \u017eeljeznici je odobrena 12,64 milijardi kuna dr\u017eavnih jamstava, uglavnom za financiranje konsolidacije, modernizacije i restrukturiranja.<\/p>\n
U posljednjih 10 godina prijevoz robe na hrvatskim prugama smanjen je za 39 posto. U svega tri godine, izme\u0111u 2010. i 2012., bilje\u017ei se i 40 posto manje putnika. Autori smatraju kako treba revidirati politiku pla\u0107a u \u017eeljezni\u010dkim poduze\u0107ima i utvrditi stvarne tro\u0161kove zaposlenih, rije\u0161iti se velikih zaliha, restrukturirati povezana dru\u0161tva, odrediti rok njihove privatizacije i odlu\u010diti koji \u0107e dio ostati u vlasni\u0161tvu dr\u017eave.<\/p>\n
“Stje\u010de se dojam da je od 2006., kad je restrukturiranje po\u010delo unutar pristupnih pregovora s EU-om, ve\u0107i naglasak na formalno-pravnim promjenama zbog uskla\u0111ivanja s EU-om, nego na stvarnoj potrebi restrukturiranja”, navodi se u analizi IJF-a. Bajo i Primorac iznijeli su i podatak kako gubitak grupe H\u017d-ovih poduze\u0107a u 2012. i 2013. iznosi vi\u0161e od milijarde kuna, ali i da su gubici od 2014. zna\u010dajno smanjeni. Obveze \u017eeljezni\u010dkih dru\u0161tava u vlasni\u0161tvu RH od 2005. do 2015. pridonijele su pove\u0107anju javnog duga za 8,4 milijardi kuna.<\/p>\n