Ako se u obzir uzmu tro\u0161kovi \u017eivota, radnici u 11 EU zemalja sredi\u0161nje i isto\u010dne Europe pla\u0107eni su mjese\u010dno 944 eura manje od radnika u Njema\u010dkoj, ka\u017ee se u studiji koju je danas objavio Europski sindikalni institut (ETUI).<\/p>\n
Razlika u neto mjese\u010dnim pla\u0107ama prilago\u0111enim za sastav radne snage i strukturu gospodarstva je ve\u0107a nego kad se u obzir uzimaju samo tro\u0161kovi \u017eivota.<\/p>\n
Radnici su pla\u0107eni \u010dak i do 1058 eura manje nego radnici u Njema\u010dkoj, kada se u obzir uzmu \u010dimbenici poput starosne dobi i obrazovanosti radne snage te djelatnosti i zanimanja u kojima se nalazi radna snaga.<\/p>\n
Radnici u Rumunjskoj su najlo\u0161ije pla\u0107eni, a slijede ih radnici u Bugarskoj, Ma\u0111arskoj, Latviji i Hrvatskoj.<\/p>\n
\u201cRad u sredi\u0161njoj i isto\u010dnoj Europi se ka\u017enjava\u201d, izjavila je Esther Lynch, konfederalna tajnica u Europskoj konfederaciji sindikata.\u00a0\u201cJaz u pla\u0107ama se ne mo\u017ee objasniti razlikama u tro\u0161kovima \u017eivota ili razlikama u radnoj snazi \u2013 naprotiv, jaz u pla\u0107ama jo\u0161 je ve\u0107i kada se to uzme u obzir\u201d.<\/p>\n
\u201cRadnici u tim zemljama \u017eurno trebaju i zaslu\u017euju pove\u0107anja pla\u0107e iznad rasta inflacije. EU i nacionalne vlaade moraju ohrabrivati rast pla\u0107a u tim zemljama te stvoriti pravni okvir za promicanje kolektivnog pregovarnaja, uklju\u010duju\u0107i i sektorsku razinu.\u201d<\/p>\n
\u201cRadnici u sjeverozapadnoj Europi bolje su pla\u0107eni zbog postojanja pravednijeg i transparentnijeg sustava odre\u0111ivanja pla\u0107a koji uklju\u010duje sinidikate i pregovore sa poslodavcima. To je klju\u010dni sastojak za napredak i industrijski uspjeh Njema\u010dke, Austrije, Nizozemske i nordijskih zemalja.\u201d<\/p>\n
Razlike u neto mje\u010dnim pla\u0107ama (u eurima prilago\u0111eno za PPP) u usporedbi sa Njema\u010dkom<\/p>\n
<\/p>\n
| <\/td>\n | Razlika u prosje\u010dnoj neto \n<\/strong>mjese\u010dnoj pla\u0107i<\/strong>\u00a0(u \u20ac)<\/strong><\/td>\n Razlika u prosje\u010dnoj neto\u00a0<\/strong>mjese\u010dnoj pla\u0107i prilago\u0111enoj | \n<\/strong>za ekonomsku strukturu\u00a0<\/strong>i strukturu radne snage (u \u20ac)<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n Litva<\/td>\n | -313,667<\/td>\n | -469,008<\/td>\n<\/tr>\n | Slovenija<\/td>\n | -377,421<\/td>\n | -633,892<\/td>\n<\/tr>\n | \u010ce\u0161ka<\/td>\n | -428,186<\/td>\n | -555,328<\/td>\n<\/tr>\n | Estonija<\/td>\n | -466,807<\/td>\n | -686,936<\/td>\n<\/tr>\n | Slova\u010dka<\/td>\n | -574,439<\/td>\n | -708,387<\/td>\n<\/tr>\n | Poljska<\/td>\n | -639,041<\/td>\n | -669,196<\/td>\n<\/tr>\n | Hrvatska<\/td>\n | -658,516<\/td>\n | -810,263<\/td>\n<\/tr>\n | Latvija<\/td>\n | -819,858<\/td>\n | -954,322<\/td>\n<\/tr>\n | Bugarska<\/td>\n | -826,576<\/td>\n | -955,166<\/td>\n<\/tr>\n | Ma\u0111arska<\/td>\n | -840,906<\/td>\n | -947,698<\/td>\n<\/tr>\n | Rumunjska<\/td>\n | -944,462<\/td>\n | -105,26<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n | Izvor: ETUI<\/p>\n Studija je tako\u0111er prona\u0161la velike razlike u pla\u0107ama izme\u0111u sredi\u0161nje \/ isto\u010dne Europe i zapadne Europe u proizvodnji, graditeljstvu, javnom i financisjkom sektoru te stru\u010dnim, znanstvenim i tehni\u010dkim poslovima. Manja je razlika prona\u0111ena u (ni\u017ee pla\u0107enim) sektorima proizvodnje hrane, smje\u0161taju i maloprodaji te u administrativnim i pomo\u0107nim poslovima.<\/p>\n Autori studije \u201c\u0160to pokre\u0107e razlike u pla\u0107ama u Europi?\u201d su Jan Drahokoupil i Agnieszka Piasna, a objavio ju je Europski sindikalni institut.<\/p>\n Studija je dostupna na sljede\u0107oj poveznici:<\/p>\n |