Dr\u017eavna \u017eeljezni\u010dka poduze\u0107a neuspje\u0161no su restrukturirana i to je uz svjetsku financijsku krizu glavni razlog njihove slo\u017eene financijske situacije, pri \u010demu njihove dugove podmiruje dr\u017eava, a individualne odgovornosti za poslovanje gotovo da i nema, tvrde stru\u010dnjaci Instituta za javne financije (IJF) Anto Bajo i Marko Primorac u publikaciji \u201cRestrukturiranje \u017eeljezni\u010dkih poduze\u0107a u vlasni\u0161tvu RH\u201d.<\/p>\n
Upozoravaju\u0107i da \u017eeljezni\u010dka poduze\u0107a zadnjih deset godina uglavnom zavr\u0161avaju s gubitkom, nekad i ve\u0107im od milijarde kuna, autorski IJF-ov dvojac navodi da se restrukturiranje trebalo temeljiti na realnom planu, s konkretnim i ostvarivim ciljevima zasnovanim na boljem predvi\u0111anju promjena.<\/p>\n
Umjesto toga, stje\u010de se dojam da je od 2006. godine, kad je restrukturiranje po\u010delo unutar pristupnih pregovora s EU-om, ve\u0107i naglasak na formalno-pravnim promjenama zbog uskla\u0111ivanja s EU-om, nego na stvarnoj potrebi restrukturiranja, ka\u017ee se u studiji. Zaklju\u010duje se da ciljevi restrukturiranja od 2012. do 2016. godine nisu ostvareni, a likvidnost poduze\u0107a je slabija nego prije po\u010detka restrukturiranja.<\/p>\n
Na temelju podataka iz ra\u010duna dobiti i gubitka i bilanci od 2011. do 2015. godine, Bajo i Primorac iznose kako gubitak grupe H\u017d-ovih poduze\u0107a u 2012. i 2013. godini iznosi vi\u0161e od milijarde kuna, ali da su gubici od 2014. godine zna\u010dajno smanjeni. Ukupni prihodi i rashodi smanjeni su za oko 1,3 milijarde kuna, a najve\u0107i pad rashoda ostvario je H\u017d Cargo. Od 2011. do 2015. ukupni prihodi pali su s 5,1 na 4,3 milijarde kuna na razini grupe, uglavnom zbog smanjenja transfera iz dr\u017eavnog prora\u010duna i prihoda od prodaje, dok su prihodi iz dr\u017eavnog prora\u010duna oko pola milijarde kuna godi\u0161nje.<\/p>\n
Ukupne obveze \u017eeljezni\u010dkih poduze\u0107a u 2015. iznose \u0161est milijardi kuna, od \u010dega je tre\u0107ina kratkoro\u010dnih obveza. Ka\u017ee se i da su \u017eeljezni\u010dka poduze\u0107a u vlasni\u0161tvu dr\u017eave zabilje\u017eila zna\u010dajan pad prometa prevezenih putnika i robe, te su \u017eeljeznice sve manje zna\u010dajne zbog ve\u0107e atraktivnosti cestovnog prometa, slabog stanja infrastrukture, niske razine investicija, te\u0161ko\u0107a u prometu uzrokovanih remontima pruga te spore i neadekvatne organizacijske transformacije javnih \u017eeljezni\u010dkih dru\u0161tava.<\/p>\n
Unato\u010d \u010dinjenici da H\u017d dr\u017ei gotovo 99 posto tr\u017ei\u0161ta, u posljednjih 10 godina prijevoz robe smanjen je za 39 posto, navodi se, dok se kod putni\u010dkog prometa u razdoblju od 2010. do 2012. bilje\u017ei gotovo 40 posto manje putnika, kada su iz obra\u010duna isklju\u010dene subvencionirane karte (besplatne karte u\u010denicima, studentima i drugim socijalno ugro\u017eenim skupinama). To se odra\u017eava i na njihovo slabo financijsko poslovanje, konstatira se u analizi.<\/p>\n
Dr\u017eavne subvencije i dalje presudne<\/strong><\/p>\n \u017deljeznice su pored brodogradili\u0161ta i cesta tre\u0107i najve\u0107i korisnik dr\u017eavnih potpora, jamstava i subvencija. Od 2006. do 2015. sektoru \u017eeljeznica dodijeljene su potpore od 8,7 milijardi kuna, a ukupne dr\u017eavne potpore redovito su godi\u0161nje prema\u0161ivale 700 milijuna kuna.<\/p>\n U razdoblju od 2000. do 2015. odobreno je dr\u017eavnih jamstava za taj sektor u visini od 12,64 milijardi kuna, uglavnom za financiranje konsolidacije, modernizacije i restrukturiranja te za investicijske projekte, ka\u017ee se u studiji.<\/p>\n Ocjenjuje se da obveze i dugovi \u017eeljezni\u010dkih poduze\u0107a u vlasni\u0161tvu dr\u017eave utje\u010du na rast javnog duga i prora\u010dunskog deficita \u2013 obveze \u017eeljezni\u010dkih dru\u0161tava u vlasni\u0161tvu RH od 2005. do 2015. pridonijele su pove\u0107anju javnog duga za 8,4 milijardi kuna, a one izravno pove\u0107avaju javni dug Hrvatske za otprilike 1,3 posto BDP-a.<\/p>\n \u201cNa\u017ealost, visoka razina potpora i obveza \u017eeljezni\u010dkih dru\u0161tava se ne smanjuje, \u0161to je odraz nemogu\u0107nosti vlada i uprava da provedu cjeloviti proces restrukturiranja\u201d, ka\u017ee se u analizi.<\/p>\n \u201cPo svemu sude\u0107i, dr\u017eavne \u017eeljeznice ostaju financijski uteg oko vrata dr\u017eave, \u010dak i ako se osigura nastavak restrukturiranja\u201d, ka\u017eu IJF-ovi analiti\u010dari.<\/p>\n Dr\u017eava pla\u0107a, odgovornosti gotovo i nema<\/strong><\/p>\n Vladi preporu\u010duju smanjenje udjela dr\u017eavnih subvencija za \u017eeljezni\u010dki sektor i zna\u010dajno pobolj\u0161anje upravljanja imovinom, pove\u0107anje udjela EU-ovih fondova u financiranju investicija u infrastrukturu te preusmjeravanje sredstava iz zajmova s cestogradnje u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu, posebno u strate\u0161ke pravce.<\/p>\n Pored toga, smatraju kako treba zna\u010dajno revidirati politiku pla\u0107a u \u017eeljezni\u010dkim poduze\u0107ima i realnije utvrditi stvarne tro\u0161kove zaposlenih, rije\u0161iti se velikih zaliha, restrukturirati povezana dru\u0161tva, odrediti rok njihove privatizacije i odlu\u010diti koji \u0107e dio ostati u vlasni\u0161tvu dr\u017eave.<\/p>\n Autori napominju da su se dru\u0161tva matice i uprave novih dru\u0161tava \u201cizgubile u statusnim promjenama koje su dovele do niza novih me\u0111usobnih potra\u017eivanja i obveza nastalih podjelama imovine\u201d. Rezultat je ve\u0107i boj pravnih sporova i lanac nepodmirenih obveza, za \u0161to se ra\u010dun podnosi dr\u017eavi, a individualne odgovornosti za rezultate poslovanja i restrukturiranja gotovo nema, zaklju\u010duje se u studiji.<\/p>\n \u201cVelike i u\u010destale organizacijske promjene negativno se odra\u017eavaju na stabilnost i financijsko poslovanje te vo\u0111enje razborite poslovne politike dru\u0161tva\u201d, konstatira se u analizi IJF.<\/p>\n