{"id":5773,"date":"2017-09-08T15:32:42","date_gmt":"2017-09-08T14:32:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5773"},"modified":"2017-09-08T15:34:18","modified_gmt":"2017-09-08T14:34:18","slug":"08-09-2017-najvece-gradiliste-u-hrvatskoj-izgradnja-pruga-u-sjeni-cestogradnje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5773","title":{"rendered":"08.09.2017. &#8211; Najve\u0107e gradili\u0161te u Hrvatskoj: Izgradnja pruga u sjeni cestogradnje"},"content":{"rendered":"<p>Glavnim kolodvorom u Zagrebu odzvonio je karakteristi\u010dan zvuk koji najavljuje obavijesti. Potom je glas iz zvu\u010dnika najavio skoro kretanje vlaka 205, jednog od njih 15 koliko ih svakog dana ide iz glavnog grada prema Dugom Selu, Vrbovcu, Kri\u017eevcima i Koprivnici. Zadnji putnici u\u017eurbano su se ukrcali, a tek \u0161to je vlak uobi\u010dajeno pun za radno jutro krenuo, do\u010dekala ih je jo\u0161 jedna obavijest \u2013 vozi se samo do Vrbovca, nakon \u010dega putnici trebaju presjesti u autobuse koji \u0107e ih odvesti do Kri\u017eevaca i tek tamo mogu ponovno na vlak. Osim jedne grupe turista koja se zabrinuto uskome\u0161ala da bi provjerila mogu li svejedno tim putem do Budimpe\u0161te, ve\u0107ina putnika na obavijest nije reagirala.<\/p>\n<p>\u2013 Navikli smo se ve\u0107, a i nije problem malo stisnuti zube ako je razlog dobar \u2013 govore putnici koji su i te kako svjesni da je razlog i vi\u0161e nego odli\u010dan. Nije rije\u010d o nekom ljetnom u\u0161minkavanju, ve\u0107 se u njihovu kraju realizira trenuta\u010dno najve\u0107i infrastrukturni projekt u Hrvatskoj \u2013 rekonstrukcija pruge od Dugog Sela do Kri\u017eevaca.<\/p>\n<p>\u2013 Ovo je zapravo jedan od najve\u0107ih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj ikada dosad, s kojim se mo\u017ee mjeriti eventualno izgradnja nekih dijelova autocesta \u2013 isti\u010de Tihomir La\u017eeta, voditelj projekta iz H\u017d Infrastrukture koja je i investitor. Izvo\u0111a\u010d radova hrvatski je konzorcij koji \u010dine tvrtke DIV, Dalekovod i Zagreb Monta\u017ea.<\/p>\n<p>Osim \u0161to su radovi na pruzi u duljini od 38,23 kilometra najopse\u017eniji, ujedno su i najvredniji u Hrvatskoj trenuta\u010dno. Stoje milijardu i 517 milijuna kuna od \u010dega je \u010dak 85 posto osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok se ostatak financira nacionalnim sredstvima. Na cijeloj se dionici, naime, gradi jo\u0161 jedan kolosijek tako da \u0107e ih sada biti dva, a postoje\u0107i se rekonstruira. Za sada se pruga radi tek na dijelu od Vrbovca do Kri\u017eevaca, a na drugom, odnosno na prvom dijelu pruge od Dugog Sela do Vrbovca trebalo bi se po\u010deti raditi idu\u0107e godine. Cijeli projekt, koji je podijeljen u dvije faze, trebao bi biti gotov do 2020. s time da je prva faza po\u010dela pro\u0161log ljeta, a druga, vrednija faza, to\u010dno ovog tjedna. Provjerili smo stoga kakvo je stanje na najve\u0107em gradili\u0161tu u Hrvatskoj, kako napreduju radovi te \u0161to ka\u017eu putnici koji modernizaciju jedva \u010dekaju.<\/p>\n<p>Na putu od Zagreba do Prigorja za sada je obnovljen samo dio do Dugog Sela, i to prije nekoliko godina. Putnici stoga \u010desto komentiraju da vlak na tom dijelu \u201cleti\u201d, a na odredi\u0161tu je za manje od 20 minuta. No, nakon toga usporava pa stoga ne \u010dudi da ne mogu do\u010dekati dan kada \u0107e jednako brzo voziti i ostatak puta. Jedan stari tu\u017eni kolosijek s dotrajalim vlakovima uskoro bi trebala zamijeniti nova i moderna elektrificirana pruga. Sada treba vi\u0161e od pola sata da bi se ta dionica od svega 30-ak kilometara pro\u0161la, a za tri godine tamo \u0107e juriti vlakovi brzinom od 160 kilometara na sat.<\/p>\n<p><strong>Rokovi se po\u0161tuju<\/strong><\/p>\n<p>Da je postavljeni rok i onaj koji se realno mo\u017ee o\u010dekivati, jam\u010di pak \u010dinjenica da je ipak rije\u010d o europskom novcu i da se dogovora treba striktno dr\u017eati.<\/p>\n<p>\u2013 Radovi napreduju jako dobro, kopamo u isto vrijeme na 30 punktova, a na terenu je u svakom trenutku vi\u0161e od 150 radnika s time da op\u0107enito na cijelom projektu radi vi\u0161e od 300 ljudi \u2013 obja\u0161njava Tihomir La\u017eeta te nastavlja nizati brojke koje potvr\u0111uju impresivnu veli\u010dinu ovog projekta. Na gradili\u0161tu koje smo obi\u0161li radi se punom parom od ponedjeljka do subote, a svakog dana \u010dak tri vlaka sa 75 vagona dovoze vi\u0161e od 2000 kubika gra\u0111evinskog materijala. Na terenu su golemi strojevi, stalno se kopa, bu\u0161i, udara&#8230; i to bez obzira na temperaturu. Radnici su, ka\u017eu nam, bili na terenu i na +45 i na -19 Celzijevih stupnjeva. Ipak, na po\u010detku nije sve teklo tako glatko, i to zbog papirologije.<\/p>\n<p>\u2013 Imamo jednu cijelu sobu punu dokumenata, a samo imovinskopravne odnose rje\u0161avali smo \u010detiri godine. U pitanju je bilo vi\u0161e od 1800 zemlji\u0161nih \u010destica i s nekima jo\u0161 nije gotova muka \u2013 isti\u010de voditelj projekta koji je \u010dak dva puta bio prekinut zbog javne nabave. Koliko je opse\u017ean, pokazuju i podaci da se osim samih tra\u010dnica gradi i \u0161est novih mostova, dok se sedam postoje\u0107ih rekonstruira. Gradi se i oko 20 kilometara zidova za za\u0161titu od buke te 25 kilometara novih spojnih i obilaznih cesta, a obnavljaju se i lukovi na postoje\u0107em kolosijeku. Jednom kad zavr\u0161e radovi, ukinut \u0107e se ukupno 17 \u017eeljezni\u010dko-cestovnih prijelaza koji \u0107e biti zamijenjeni s 12 deniveliranih kri\u017eanja, a dva pje\u0161a\u010dka prijelaza zamijenit \u0107e novi pothodnici. To je, dodaje voditelj, danas standard u \u017eeljezni\u010dkom prijevozu jer je preopasno imati klasi\u010dan prijelaz na pruzi kojom se tako brzo vozi te su stoga nadvo\u017enjaci puno sigurniji. S modernizacijom pruge i pru\u017enih prijelaza dolazi i modernizacija \u017eeljezni\u010dkih objekata tako da \u0107e se rekonstruirati i postoje\u0107i kolodvori u Dugom Selu, Vrbovcu i Kri\u017eevcima, a jedan potpuno novi bit \u0107e sagra\u0111en u Gradecu.<\/p>\n<p>\u2013 Radim tu ve\u0107 25 godina, u staroj zgradi, i veselim se kona\u010dno jednoj novoj i modernoj \u2013 ka\u017ee nam Dra\u017een Salaj, prometnik vlakova na kolodvoru u Vrbovcu. Onda je u \u0161ali dodao da ga malo i pla\u0161i sva ta modernizacija. Pa kad se sjeti koliko \u0107e se toga u poslu promijeniti, mo\u017eda bi radije odabrao da jo\u0161 15 godina do mirovine radi na starom kolodvoru pa da onda mladi u\u010de raditi s novim tehnologijama.<\/p>\n<p>\u2013 Tu \u0107e sad sve biti modernizirano, sve \u0107emo raditi preko novih ure\u0111aja i ra\u010dunala, a kako \u0107emo imati vi\u0161e kolosijeka, tu \u0107e prolaziti puno vi\u0161e teretnih vlakova s puno vi\u0161e tereta, ali i vi\u0161e putnika. Pa to \u0107e biti prva takva pruga kod nas i to zna\u010di da \u0107e se sigurno mijenjati i neki propisi te da \u0107emo to sve novo morati nau\u010diti \u2013 govori Salaj, a onda upozorava da se obrati pozornost na \u201cbipkanje\u201d koje se \u010duje na kolodvoru.<\/p>\n<p>\u2013 Evo ga, to vlak iz Dugog Sela tra\u017ei dozvolu za ulazak na kolodvor \u2013 isti\u010de prometnik koji se odmah prima palice i odlazi na peron do\u010dekati vlak. Kada je stao, iz njega su iza\u0161li svi putnici te su se u\u017eurbano zaputili prema kolodvoru. Sa stra\u017enje ih je strane ve\u0107 \u010dekalo pet \u010cazmatransovih autobusa za Kri\u017eevce odakle \u0107e dalje prema Koprivnici opet vlakom.<\/p>\n<p>\u2013 Iz Koprivnice sam, ali studiram u Zagrebu tako da \u010desto idem ovom rutom. Nije mi uop\u0107e naporno presjedati i jedan se dio puta voziti autobusom. Put se produljio za svega desetak minuta \u0161to nije tako stra\u0161no s obzirom na to koliko su veliki radovi. A \u010duo sam da su golemi \u2013 govori Hrvoje Janki\u0107, jedan od putnika. Da su gra\u0111ani uistinu jako dobro prihvatili izmjene, potvr\u0111uje i \u0161ef kolodvora u Vrbovcu i Kri\u017eevcima Danijel Zagor\u0161\u010dak. Napominje da se sve potrebne obavijesti redovito postavljaju na kolodvore pa su se putnici na njih ve\u0107 navikli, tako da se skoro nitko nije ni na \u0161to bunio.<\/p>\n<p>\u2013 Gra\u0111ani su zbilja jako zadovoljni jer ovo \u010dekamo ve\u0107 desetlje\u0107ima. Ako \u0107emo iskreno, ne toliko prugu, budu\u0107i da je nama trasa do Zagreba obnovljena, koliko nadvo\u017enjacima \u2013 govori pak Nenad Panian, gradona\u010delnik Dugog Sela te obja\u0161njava da je najve\u0107i problem \u0161to pruga taj grad doslovno dijeli na dva dijela.<\/p>\n<p>\u2013 A pru\u017eni prijelaz u prosjeku je zatvoren 16 sati dnevno, kada vlakovi prolaze. To je stra\u0161no, ljudi su na rubu \u017eivaca. Zato \u0107emo mi prirediti najve\u0107i vatromet koji je Dugo Selo vidjelo jednom kada nadvo\u017enjaci budu otvoreni \u2013 napominje prvi \u010dovjek Dugog Sela koje \u0107e dobiti \u010dak \u010detiri nadvo\u017enjaka. Iako \u0107e se pruga do Vrbovca tek po\u010deti raditi, na nadvo\u017enjacima, ali i pristupnim cestama ve\u0107 se radi punom parom, a gradona\u010delnik isti\u010de da radovi ne smetaju Dugoselcima s obzirom na to da se odvijaju, vi\u0161e-manje, izvan grada. Najve\u0107i nadvo\u017enjak u samom centru tek se treba po\u010deti graditi, no nada se da \u0107e gra\u0111ani i onda imati strpljenja. Situacija ipak nije tako idealna u Vrbovcu u kojem se ljudi \u017eale da su im kamioni s gra\u0111evinskim materijalom uni\u0161tili ulice<\/p>\n<p>\u2013 Tamo gdje kamioni prolaze, ulica prakti\u010dki vi\u0161e ni nema, asfalt je potpuno smrvljen i di\u017ee se velika pra\u0161ina. Ljudi tra\u017ee da se ulice \u010de\u0161\u0107e zalijevaju, a toliko su ljutiti da smo \u010dak imali situacije u kojima su autima onemogu\u0107ili prolaz kamionima pa smo morali intervenirati \u2013 govori vrbova\u010dki gradona\u010delnik Denis Kralj te dodaje da je jo\u0161 jedan veliki problem ka\u0161njenje s otvaranjem cesta. Jedna od glavnih koja prolazi Vrbovcem trebala je biti otvorena jo\u0161 1. srpnja, no i dalje ni\u0161ta.<\/p>\n<p>\u2013 Mi bismo voljeli imati samo malo bolju komunikaciju i koordinaciju s izvo\u0111a\u010dima radova jer mislimo da rade na izvrsnom projektu i samo bi trebali imati malo vi\u0161e sluha prema ljudima \u2013 isti\u010de Kralj. Dodaje, kao i njegov kolega iz Dugog Sela, da \u0107e projekt, jednom kada bude gotov, imati jako pozitivan utjecaj na cijeli kraj.<\/p>\n<p>\u2013 Nekretnine su ovdje prili\u010dno jeftinije, a kada se ostvare uvjeti da se do centra Zagreba brzim vlakom mo\u017ee do\u0107i za manje od pola sata, mislimo da \u0107emo do\u017eivjeti pravi bum. To \u0107e biti procvat \u2013 sla\u017eu se obojica.<\/p>\n<p><strong>Koridor Rijeka<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Budimpe\u0161ta Koliki je zna\u010daj pruge Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci za cijelu Hrvatsku, poru\u010dili su pak iz H\u017d Infrastrukture.<\/p>\n<p>\u2013 Za po\u010detak, treba istaknuti zna\u010daj za gra\u0111evinski sektor. Kada on stoji, pada i BDP, a ovaj ga je projekt pokrenuo i imao je jako dobar utjecaj na gospodarstvo \u2013 napominju iz H\u017d Infrastrukture te dodaju da ne misle na jednom projektu stati. Pruga Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci dio je takozvanog Mediteranskog koridora od Rijeke do Budimpe\u0161te koji je dio jedinstvene transeuropske prometne mre\u017ee. Ta pruga stoga ima izrazitu va\u017enost za povezivanje Hrvatske s Europom, tako da H\u017d Infrastruktura ve\u0107 najavljuje radove i na dijelu od Kri\u017eevaca do Koprivnice pa onda i sve do granice s Ma\u0111arskom. Tako\u0111er, ve\u0107 se gradi potpuno nova, 12,2 kilometara duga pruga od Gradeca do Svetog Ivana \u017dabnog. Rije\u010d je prvoj novoj pruzi u Hrvatskoj nakon 50 godina kada je izgra\u0111ena ona od Knina do Zadra. Hrvatska se onda orijentirala na autoceste i trebalo je pola stolje\u0107a da se vrati ulaganju u \u017eeljeznice.<\/p>\n<p>\u2013 To je i dalje najefikasniji i najekonomi\u010dniji na\u010din prijevoza, a vo\u017enja vlakovima je ekolo\u0161ka. Stoga Europska unija poti\u010de ulaganje u \u017eeljeznice i mi to planiramo iskoristiti \u2013 poru\u010duju iz H\u017d Infrastrukture, nadaju\u0107i se da \u0107e njihov projekt prepoznati i javnost s obzirom na to da je, ako se uzme njegova vrijednost sve od Rijeke do granice s Ma\u0111arskom, ve\u0107i i od Pelje\u0161kog mosta.<\/p>\n<p style=\"margin: 10px 0px 50px; text-align: justify;\"><em><span style=\"color: #ff0000;\"><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/najvece-gradiliste-u-hrvatskoj-izgradnja-pruga-u-sjeni-cestogradnje-1193063\" target=\"_blank\"><span style=\"color: #ff0000;\"><strong>IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Glavnim kolodvorom u Zagrebu odzvonio je karakteristi\u010dan zvuk koji najavljuje obavijesti. Potom je glas iz zvu\u010dnika najavio skoro kretanje vlaka 205, jednog od njih 15 koliko ih svakog dana ide iz glavnog grada prema Dugom Selu, Vrbovcu, Kri\u017eevcima i Koprivnici. Zadnji putnici u\u017eurbano su se ukrcali, a tek \u0161to je vlak uobi\u010dajeno pun za radno [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5773"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5773"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5773\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5776,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5773\/revisions\/5776"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5773"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5773"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5773"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}