Na 53. sjednici odr\u017eanoj u \u010detvrtak, 24. kolovoza 2017. godine, Vlada Republika Hrvatske usvojila je Strategiju prometnog razvoja za razdoblje od 2017. do 2030. godine, koja \u0107e biti okvir razvoja prometnog sektora u sljede\u0107ih 13 godina, ali i preduvjet nastavka provedbe projekata i daljnjeg kori\u0161tenja skoro 13 milijardi kuna iz fondova EU, koliko nam je trenutno na raspolaganju do 2023. godine. Naime, usvajanjem Strategije prometnog razvoja ispunjen je preduvjet o postojanju nacionalnog sveobuhvatnog strate\u0161kog dokumenta u sektoru prometa, \u010dije je postojanje Europska komisija postavila kao uvjet za kori\u0161tenje sredstava EU.<\/p>\n
Usvojena Strategija prometnog razvoja 2017.-2030., s postavljenih 16 ciljeva u svim vidovima prometa i 37 specifi\u010dnih ciljeva te 118 mjera, osigurat \u0107e tako nastavak zapo\u010dete provedbe za vi\u0161e od 20 projekata ukupno vrijednih oko 14,3 milijardi kuna ili 1,9 milijardi eura. Rije\u010d je o projektima poput Pelje\u0161kog mosta, izgradnji nove spojne ceste D403, mostu Oku\u010dani i dovr\u0161etku izgradnje brze ceste Solin-Stobre\u010d-Dugi Rat-Omi\u0161, kao i o modernizaciji i dogradnji \u017eeljezni\u010dke pruge na dionicama Dugo Selo-Kri\u017eevci, Kri\u017eevci-Koprivnica-dr\u017eavna granica sa Ma\u0111arskom, Zapre\u0161i\u0107-Zabok, Vinkovci-Vukovar, Hrvatski Leskovac-Karlovac i Goljak-Skradnik, budu\u0107i je razvoj \u017eeljezni\u010dke infrastrukture i pove\u0107anje kori\u0161tenja tog vida prijevoza i dalje prioritet.<\/p>\n
Kako je jedan od op\u0107ih postavljenih ciljeva Strategije i promjena raspodjele prometa putnika u prilog javnom prijevozu te davanje prednosti prijevozu s nultom emisijom \u0161tetnih plinova, njeno \u0107e dono\u0161enje osigurati daljnju pripreme financiranja nabave 12 novih eletromotornih vlakova H\u017d Putni\u010dkog prijevoza, ali i refinanciranje 20 postoje\u0107ih. Tako\u0111er \u0107e omogu\u0107iti obnovu tramvajske infrastrukture i nabavu novih tramvaja u Osijeku i Zagrebu, ali i nabavu autobusa za pru\u017eanje usluge javnog gradskog prijevoza u 9 gradova diljem Hrvatske, a za \u0161to je ve\u0107 u svibnju ove godine Ministarstvo raspisalo EU natje\u010daj vrijedan 300 milijuna kuna.<\/p>\n
Nova Strategija tako\u0111er \u0107e omogu\u0107iti izgradnju terminala za rasute terete u luci Osijek i izradu Srednjoro\u010dnog plana razvoja luka unutarnje plovidbe, a poseban naglasak stavlja i na zadr\u017eavanje \u017eivota na otocima i to u kontekstu ulaganja u pove\u0107anje dostupnosti \u0161to \u0107e omogu\u0107iti financiranje razvoja i pobolj\u0161anja lu\u010dke infrastrukture u 14 luka od me\u0111unarodnog i \u017eupanijskog zna\u010daja, kao i nabavu novih brodova za prijevoz putnika prema otocima.<\/p>\n
Va\u017eno je istaknuti i kako je za svoje op\u0107e ciljeve Strategija prepoznala i postavila op\u0107i razvoj prometnog sustava na na\u010delu ekonomske odr\u017eivosti, zatim smanjenje utjecaja prometnog sustava na klimatske promjene i na okoli\u0161 te pove\u0107anje sigurnosti prometnog sustava i integracije prometnih modova u Hrvatskoj (upravljanje, ITS, VTMIS, P&R i sl.).<\/p>\n
Me\u0111utim, uz op\u0107e ciljeve, za svih \u0161est prometnih sektora – \u017eeljezni\u010dki, cestovni, zra\u010dni, pomorstvo i unutarnju plovidbu te javni gradski, prigradski i regionalni prijevoz, bilo je potrebno definirati i specifi\u010dne ciljeve. Ti se ciljevi odnose na pobolj\u0161anje dostupnosti udaljenih dijelova Hrvatske (npr. otoka, Ju\u017ene Dalmacije i sl.), razvoj potencijala glavnih logisti\u010dkih sredi\u0161ta (luka Rijeka, Split, Plo\u010de, Vukovar, Osijek i Slavonski Brod te \u010dvora Zagreb) i ja\u010danje polo\u017eaja Hrvatske, kao logisti\u010dkog \u010dvori\u0161ta \u0161ire regije te, me\u0111u ostalim, rje\u0161avanje specifi\u010dne situaciju u Hrvatskoj koja proizlazi iz sezonalnosti prometa.<\/p>\n
Zaklju\u010dno, usvojena Strategija prometnog razvoja za razdoblje 2017.-2030. temelj je za ve\u0107 postavljena strate\u0161ka opredjeljenja u razvoju prometa, u cijelosti usmjerena na razvoj prometne infrastrukture i u\u010dinkovitog te tehnolo\u0161ki razvijenog prometnog sustava, koji \u0107e slu\u017eiti razvoju suvremene, konkurentne i me\u0111usobno povezane ekonomije. Uz to, ona je temelj i za provedbu ve\u0107 zapo\u010detih projekata vrijednih gotovo 11 milijardi kuna, kao i za nastavak intenzivne pripreme budu\u0107ih projekata.<\/p>\n