{"id":5751,"date":"2017-08-13T08:56:42","date_gmt":"2017-08-13T07:56:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5751"},"modified":"2017-08-13T08:56:42","modified_gmt":"2017-08-13T07:56:42","slug":"13-08-2017-biti-nezaposlen-u-hrvatskoj-%e2%80%93-nova-prilika-za-bijeg-s-burze-tek-u-proljece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5751","title":{"rendered":"13.08.2017. – Biti nezaposlen u Hrvatskoj \u2013 nova prilika za bijeg s burze tek u prolje\u0107e"},"content":{"rendered":"

U srpnju je zaustavljen pad broja nezaposlenih<\/strong> na pribli\u017eno 170.000 ljudi, od kojih 30 tisu\u0107a radnika nema ni jednog dana radnog sta\u017ea, 42 tisu\u0107e mla\u0111e je od 29 godina, a 60 tisu\u0107a je starijih od 50 godina i vjerojatno se do kraja radnog vijeka ne\u0107e uspjeti zaposliti. Svakog drugog nezaposlenog radnika, njih 88 tisu\u0107a, burza rada vodi kao dugotrajno nezaposlenog, jer su u evidenciji dulje od godinu dana. Dulje od dvije godine posao tra\u017ei 68 tisu\u0107a nezaposlenih. Tako velik udio dugotrajno nezaposlenih gorak je podsjetnik da se hrvatsko dru\u0161tvo i ekonomija bore s velikim strukturnim ograni\u010denjima i problemima, bez obzira na to \u0161to poslodavci kukaju o nesta\u0161ici radne snage, a dr\u017eava pove\u0107ava kvote za strane radnike.<\/p>\n

\u0160to su ljudi stariji, to su i njihove \u0161anse za zaposlenje manje. Tako analiti\u010dar HZZ-a Darko Ora\u010di\u0107<\/strong> u analiti\u010dkom biltenu HZZ-a navodi da je dugotrajno nezaposleno \u010dak 82 od 100 nezaposlenih starijih od 60 godina. Ljudi koji ostanu bez posla u dobi od 50 do 54 godine tako\u0111er u ve\u0107ini (66 posto) dospijevaju u kategoriju dugotrajno nezaposlenih, a da ne\u0161to duboko ne \u0161tima u dru\u0161tvu jasno je i iz podatka da je dugotrajno nezaposleno \u010dak 52 posto nezaposlenih u dobi od 35 do 39 godina. Ljudi u najboljim godinama, o\u010dito, nemaju najbolja zanimanja, ili \u017eive u umrtvljenim sredinama gdje su svaka profesija i zanimanje jednako lo\u0161i.<\/p>\n

Ne poma\u017ee ni diploma<\/strong><\/p>\n

Primjerice, svaka druga dugotrajno nezaposlena osoba u dobi od 40 do 49 godina ima fakultetsku diplomu! Silan novac koji se usmjerava prema mladim ljudima i programi njihova uklju\u010divanja u svijet rada o\u010dito,nisu dovoljni ni za sve mlade ljudi, jer je me\u0111u dugotrajno nezaposlenima 30 posto mladi\u0107a i djevojaka starih izme\u0111u 20 i 24 godine. Hrvatska je, dakle, uspjela spustiti stopu nezaposlenosti na rekordno niske razine, ispod 11 posto, ali u isto vrijeme broj nezaposlenih odgovara broju stanovnika Me\u0111imurske \u017eupanije, te \u0107e se sukladno uobi\u010dajenim sezonskim oscilacijama pove\u0107avati sve do prolje\u0107a 2018. godine i po\u010detka nove turisti\u010dke sezone. Sociolog Teo Matkovi\u0107<\/strong> poja\u0161njava da je u pro\u0161le tri godine, u svakom danom mjesecu broj nezaposlenih bio za oko 50 tisu\u0107a ni\u017ei nego u prethodnoj godini, no to smanjenje nije bilo rezultat pove\u0107anja zaposlenosti. Burzu rada prazne lo\u0161a demografska kretanja, iseljavanje, privremeno zapo\u0161ljavanje pa i dr\u017eavne mjere poput stru\u010dnog osposobljavanja.<\/p>\n

Nezaposlenost se \u201cpostarala\u201d i sada je \u010desto karakterizira radno iskustvo. No radno iskustvo samo po sebi nikad nije bilo najsna\u017enija odrednica mogu\u0107nosti nala\u017eenja posla, nagla\u0161ava Matkovi\u0107. O\u010dito, iseljeni radnici ne fale doma\u0107im poslodavcima jer \u201craubaju\u201d radnike koje imaju.<\/p>\n

I Zvonimir Savi\u0107<\/strong>, analiti\u010dar Hrvatske gospodarske komore, upozorio je da se hrvatska stopa nezaposlenosti sada formira na znatno ni\u017eim razinama zaposlenosti i aktivnosti nego prije krize. Primjerice, Hrvatska je u svibnju 2008. godine imala 13 posto nezaposlenih (danas je stopa pala na 10,8%) pri razini zaposlenosti ve\u0107oj za 167 tisu\u0107a nego \u0161to je sada, nezaposlenosti ve\u0107oj za 52 tisu\u0107e, ali i s 220 tisu\u0107a vi\u0161e radno aktivnih stanovnika nego \u0161to ih Hrvatska ima danas.<\/p>\n

Poslodavci tra\u017ee od Vlade da hitno mijenja obrazovne programe i useljeni\u010dku politiku. Slovenski model zapo\u0161ljavanja stranaca, koji nije zacementiran godi\u0161njim kvotama ve\u0107 ovisi o ponudi i potra\u017enji, zapeo je za oko Luki Burilovi\u0107u<\/strong>, \u0161efu HGK. Komora predla\u017ee i ukidanje zabrane maloljetnicima da rade poslije 20 sati ili pak zapo\u0161ljavanje umirovljenika a da im se ne uskrati isplata mirovina. Po uzoru na Austriju i Njema\u010dku, priprema se i reforma strukovnih \u0161kola tako da se 60 do 70 posto nastave odr\u017eava u tvrtkama, \u0161to bi ubacilo mlade na tr\u017ei\u0161te rada jo\u0161 za vrijeme \u0161kolovanja.<\/p>\n

Obeshrabrenih 180.000<\/strong><\/p>\n

No, Hrvatska osim registriranih u evidenciji nezaposlenih, podsje\u0107a Teo Matkovi\u0107, ima i oko 180 tisu\u0107a obeshrabrenih radnika, koji bi \u017eeljeli raditi, ali trenuta\u010dno ne tra\u017ee aktivno posao te uglavnom nisu prijavljeni na HZZ.<\/p>\n

Prema anketi radne snage, u godinama prije krize obeshrabrenih je radnika bilo manje od sto tisu\u0107a.<\/p>\n

– Europsko tr\u017ei\u0161te rada otvoreno je na\u0161im gra\u0111anima, \u0161to je velik izazov za doma\u0107e poslodavce u vremenu rastu\u0107e potra\u017enje za radom. Tvrtke se moraju boriti za zaposlenike<\/strong> \u2013 ulagati u osposobljavanje i usavr\u0161avanje, radne uvjete, pla\u0107e, trajno zapo\u0161ljavati te pri tome osigurati dostatnu produktivnost kako bi ostale konkurentne – ka\u017ee Matkovi\u0107.<\/p>\n

No, programi kojima dr\u017eava motivira poslodavce da ula\u017eu u radnika lo\u0161ije su prihva\u0107eni od mjera kao \u0161to je stru\u010dno osposobljavanje kojima im dr\u017eava \u201cgotovog \u010dovjeka\u201d besplatno isporu\u010di u ured.<\/p>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U srpnju je zaustavljen pad broja nezaposlenih na pribli\u017eno 170.000 ljudi, od kojih 30 tisu\u0107a radnika nema ni jednog dana radnog sta\u017ea, 42 tisu\u0107e mla\u0111e je od 29 godina, a 60 tisu\u0107a je starijih od 50 godina i vjerojatno se do kraja radnog vijeka ne\u0107e uspjeti zaposliti. Svakog drugog nezaposlenog radnika, njih 88 tisu\u0107a, burza […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5751"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5751"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5751\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5752,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5751\/revisions\/5752"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5751"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5751"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5751"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}