{"id":5734,"date":"2017-07-30T18:42:42","date_gmt":"2017-07-30T17:42:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5734"},"modified":"2017-07-30T18:43:10","modified_gmt":"2017-07-30T17:43:10","slug":"30-07-2017-stezanje-remena-bez-kraja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5734","title":{"rendered":"30.07.2017. &#8211; Stezanje remena bez kraja"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><em>Nije jasno kome treba da Hrvatska nakon osam godina prora\u010dunskog stezanja, i to na ra\u010dun osjetljivih socijalnih slojeva, po\u010dne stvarati jo\u0161 i prora\u010dunski vi\u0161ak, kojeg nema gotovo nijedna dr\u017eava u svijetu, osim Njema\u010dke. Ne bi li bilo logi\u010dnije da se Vlada napokon lati industrijske politike i da joj glavni cilj postane otvaranje radnih mjesta, makar i pove\u0107anim prora\u010dunskim izdvajanjima?<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ju\u010dera\u0161nja sjednica Vlade potvrdila je da ve\u0107ina gra\u0111ana ne\u0107e imati koristi od toga \u0161to su Banski dvori proljetos slavljeni\u010dki ispunili zada\u0107u Europske komisije, spustiv\u0161i prora\u010dunski manjak osjetno ispod razine od 3 posto BDP-a. Naprotiv, prema prora\u010dunskim projekcijama Vlade do 2020. godine, o\u010dito je da \u0107e ve\u0107ina stanovni\u0161tva Hrvatske nastaviti sa stezanjem remena. Ne\u0107e osjetiti blagodati gospodarskog oporavka, koji traje ve\u0107 tri godine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Istina, Vlada je poru\u010dila da \u0107e do kraja \u010detverogodi\u0161njeg mandata potro\u0161iti vi\u0161e novca \u2013 u korist 1,3 milijuna umirovljenika, zdravstva i demografske obnove. Ali tako se \u010dini samo na prvi pogled. Istina je da \u0107e izdvojiti 1,35 milijardi dodatnih kuna kako bi se mirovine idu\u0107e godine pove\u0107ale za 2,1 posto. No, stvar je u tome \u0161to gospodarstvo napreduje po stopama rasta od 2 do 3 posto godi\u0161nje, a mirovine upola sporije, ili nikako. To zapravo zna\u010di nastavak siroma\u0161enja starijih ljudi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Vlada je obe\u0107ala da \u0107e idu\u0107e godine, primjerice, zdravstvo pomo\u0107i s 500 milijuna kuna. Me\u0111utim, zdravstveni se prora\u010dun od te donacije ne\u0107e oporaviti. \u010culi smo da je manjak u zdravstvu ve\u0107i od \u0161est milijardi kuna. \u010cini se kao da Vlada ra\u010duna na skori kolaps zdravstvenog sustava, kako bi se mogao djelomice privatizirati i kako bi bolesni gra\u0111ani lije\u010denje pla\u0107ali vi\u0161e iz vlastita d\u017eepa. Ako se to ostvari, ku\u0107ni prora\u010duni gra\u0111ana, osobito osiroma\u0161enih umirovljenika, bit \u0107e dodatno pogo\u0111eni.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ne treba o\u010dekivati ni pobolj\u0161anje u demografskoj obnovi, koju Vlada sve rje\u0111e spominje. Oko 200 do 300 milijuna dodatnih kuna godi\u0161nje radi pobolj\u0161anja brige za djecu ne\u0107e zaustaviti iseljavanje i smanjivanje stanovni\u0161tva Hrvatske. Vi\u0161e od 200 tisu\u0107a ljudi u fertilnoj dobi u protekle \u010detiri godine napustilo je zemlju zato \u0161to nemaju (prikladnih) radnih mjesta i egzistencijalnu sigurnost, a ne zbog pitanja javne brige za djecu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Te\u0161ko je vjerovati da \u010dlanovi Vlade svega toga nisu svjesni. Unato\u010d tome, oni su i ju\u010der tvrdoglavo dali do znanja kako prora\u010dunska \u0161tednja (fiskalna konsolidacija) po naputcima Europske komisije ostaje prioritet u njihovu radu. Prihodi prora\u010duna, planira Vlada, do 2020. rast \u0107e po stopi od 3 do 5 posto, a rashodi upola sporije, kako bi Hrvatska 2020. potpuno srezala manjak i pre\u0161la u prora\u010dunski vi\u0161ak od 0,5 posto!<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nije jasno kome treba da Hrvatska nakon osam godina prora\u010dunskog stezanja, i to na ra\u010dun osjetljivih socijalnih slojeva, po\u010dne stvarati jo\u0161 i prora\u010dunski vi\u0161ak, kojeg nema gotovo nijedna dr\u017eava u svijetu, osim Njema\u010dke. Ne bi li bilo logi\u010dnije da se Vlada napokon lati industrijske politike i da joj glavni cilj postane otvaranje radnih mjesta, makar i pove\u0107anim prora\u010dunskim izdvajanjima? Politiku nemilosrdne \u0161tednje, koju svima diktiraju Berlin i Bruxelles, napustile su gotovo sve \u010dlanice EU-a. Ta je politika bacila njihova gospodarstva na koljena, pove\u0107ala nezaposlenost, osiroma\u0161ila ve\u0107inu stanovni\u0161tva, dodatno obogatila manjinu i potaknula pobune gra\u0111ana na izborima. Premijer Andrej Plenkovi\u0107, pak, rekao je ju\u010der da prora\u010dunsku \u0161tednju u Hrvatskoj treba nastaviti, ali tako \u00bbda ne ugrozi temelje rasta\u00ab. Drugim rije\u010dima, oporavak gospodarstva vjerojatno \u0107e se nastaviti, ali je pitanje \u2013 za koga.<\/p>\n<p style=\"margin: 10px 0px 50px; text-align: justify;\"><em><span style=\"color: #ff0000;\"><a href=\"http:\/\/www.nhs.hr\/novosti\/kolumna_stezanje_remena_bez_kraja_59489\/\" target=\"_blank\"><span style=\"color: #ff0000;\"><strong>IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nije jasno kome treba da Hrvatska nakon osam godina prora\u010dunskog stezanja, i to na ra\u010dun osjetljivih socijalnih slojeva, po\u010dne stvarati jo\u0161 i prora\u010dunski vi\u0161ak, kojeg nema gotovo nijedna dr\u017eava u svijetu, osim Njema\u010dke. Ne bi li bilo logi\u010dnije da se Vlada napokon lati industrijske politike i da joj glavni cilj postane otvaranje radnih mjesta, makar [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5734"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5734"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5734\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5736,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5734\/revisions\/5736"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5734"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5734"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5734"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}