PISMO NHS-a PREDSJEDNIKU VLADE ANDREJU PLENKOVI\u0106U<\/p>\n
Po\u0161tovani gospodine Plenkovi\u0107u!<\/p>\n
U Nezavisnim hrvatskim sindikatima s posebnom smo pozorno\u0161\u0107u pratili medijska izvje\u0161\u0107a vezana uz dubrova\u010dku konferenciju u organizaciji HNB-a i MMF-a, pod nazivom \u201eUbrzavanje realne konvergencije u srednjoj, isto\u010dnoj i jugoisto\u010dnoj Europi \u2013 uloga upravljanja i institucija\u201c, a na kojoj, uz niz zna\u010dajnih sudionika, sudjeluje i Christine Lagarde, glavna direktorica MMF-a. Skup je zaokupio posebnu medijsku pozornost. Mediji izvje\u0161\u0107uju kako se, uz susrete s guvernerom HNB-a i hrvatskim ministrom financija, gospo\u0111a Lagarde na posebnom sastanku, zatvorenom za javnost, susrela i s Vama i potpredsjednicom Vlade RH i ministricom gospodarstva, poduzetni\u0161tva i obrta, Martinom Dali\u0107.<\/p>\n
Bez \u017eelje da si uzimamo poziciju \u201e\u0161apta\u010da\u201c predsjedniku Vlade RH, vezano uz to koga \u0107e odrediti za sastanak s glavnom direktoricom MMF-a, ipak je primjetno da se ona nije sastala i sa ministrima rada i mirovinskog sustava te dr\u017eavne imovine, kao ni ministricom demografije obitelji, mladih i socijalne politike. MMF-u oni i tako predstavljaju samo sustave tro\u0161ka, a zanimaju ga jedino gospodarstvo i financije. I koliko god MMF socijalno po\u017eeljnim porukama \u201eumiva lice\u201c pa se tako svijetu ispri\u010dava zbog zagovaranja nekih svojih politika tijekom krize, a gospo\u0111a Lagarde u svojem intervjuu jednim dnevnim novinama govori kako se \u201edobrim upravljanjem mo\u017ee smanjiti nezadovoljstvo i nepovjerenje gra\u0111ana, utjecati na odbacivanje privilegija i neeti\u010dnog pona\u0161anja, \u0161to su sve korijeni za stvaranje nejednakosti\u201c, a kako \u201esna\u017ene institucije i dobre prakse mogu pomo\u0107u u zaustavljanja odljeva mozgova i nesta\u0161ici stru\u010dnih kadrova\u201c, dok \u201eod lidera zemalja u regiji o\u010dekuje da pove\u0107avaju transparentnost, pola\u017eu ra\u010dune javnosti, osna\u017euju gra\u0111ane da se bore i osiguraju da vlade slu\u017ee svima, a ne samo nekolicini odabranih\u201c, ipak postoji i druga strana MMF-a.<\/p>\n
Bez sumnje, gospo\u0111a Lagarde istaknula je poruke koje hrvatski gra\u0111ani \u017eele \u010duti. No, nastavljaju\u0107i, u prvi plan isti\u010de strukturne reforme koje uklju\u010duju \u201eracionalizaciju opse\u017enih socijalnih naknada, pojednostavljenje propisa, modernizaciju i privatizaciju dr\u017eavnih poduze\u0107a, ambicioznije reforme tr\u017ei\u0161ta rada, promjene u radnom zakonodavstvu\u201c. Ovo prethodno nagla\u0161eno u tekstu MMF o\u010dekuje od svake zemlje ve\u0107 dugi niz godina. Vuk dlaku mijenja, ali \u0107ud nikada. Mi tome, kad je rije\u010d o MMF-ovim porukama Hrvatskoj, svjedo\u010dimo ve\u0107 dugi niz godina. Ovom Vas prigodom \u017eelimo podsjetiti i skrenuti Vam pozornost na \u010dlanak \u201e\u010cetiri koraka do prokletstva\u201c koji je 29. travnja 2001. godine izvorno objavljen u \u010dasopisu \u201eThe Observer\u201c, a \u010diji je autor dvostruki nobelovac (ekonomija, mir) biv\u0161i profesor ekonomije na Princetonu, Stanfordu, MIT-u, Oxfordu, a zadnje i na Sveu\u010dili\u0161tu Columbia, biv\u0161i savjetnik predsjedni\u010dkog vije\u0107a Billa Clintona i biv\u0161i vode\u0107i \u010dovjek Svjetske banke. Ti koraci su: privatizacija, liberalizacija, tr\u017ei\u0161no odre\u0111ivanje cijena, prosvjed. On je zajedno s nobelovcem Paulom Krugmanom jo\u0161 na po\u010detku 2012. godine upozoravao da su \u201emjere \u0161tednje jednostavno pogre\u0161ne kao rje\u0161enje za izlazak Europe iz krize.\u201c To je bilo vrijeme kad je \u201eVelika trojka\u201c (Europska komisija, Europska sredi\u0161nja banka, MMF) zagovarala i provodila pogre\u0161ne politike mjera \u0161tednje i stezanja remena.<\/p>\n
No, na\u017ealost u Hrvatskoj, osim iz vremena zadnje krize, pamtimo poguban utjecaj MMF-a (i Svjetske banke) na hrvatski sustav rada jo\u0161 iz vremena koalicijske SDP-ove vlade iz 2001. godine, kad je Republika Hrvatska sa Svjetskom bankom potpisala Ugovor o zajmu o strukturalnoj prilagodbi vrijedan 202 milijuna USD, a godinu dana kasnije sklopila Stand by aran\u017eman s MMF-om u iznosu od 151 milijun USD. Zauzvrat se i u Ugovoru o zajmu i u Stand by aran\u017emanu uz ostalo obvezala izmjenama Zakona o radu fleksibilizirati sustav rada u RH. Ve\u0107 2003. godine ta je vlada pokrenula opse\u017ene izmjene ZOR-a. Sindikati su kroz pregovore i druge aktivnosti uspjeli ubla\u017eiti mnoge odredbe u odnosu na vladine prijedloge, ali na one na koje se vlast obvezala kroz Ugovor o zajmu i Stand by aran\u017eman (agencijski rad, rad na odre\u0111eno vrijeme i drugi fleksibilni oblici zapo\u0161ljavanja, rezanje otpremnina i otkaznih rokova) nisu mogli utjecati upravo zbog tih obvezuju\u0107ih ugovornih odredbi.<\/p>\n
Tada su strmoglavo sru\u0161ene temeljne postavke hrvatskog sustava rada. Naglo je po\u010deo rasti udio zaposlenih na odre\u0111eno vrijeme. Do tada je Hrvatska po takvom obliku rada bila ispod prosjeka EU. Tako se udio privremeno zaposlenih, koji je u Hrvatskoj 2002. godine iznosio 10%, dok je prosjek EU iznosio 12.4%, 2016. godine u Hrvatskoj uspeo na zabrinjavaju\u0107e visokih 22,2%, a EU prosjek je 14,2%. U tom razdoblju Hrvatska bilje\u017ei najve\u0107u brzinu i stopu rasta privremenog, nesigurnog zapo\u0161ljavanja u odnosu na sve ostale zemlje EU. Sve od 2004. godine naovamo udio ugovora na odre\u0111eno vrijeme me\u0111u novosklopljenim ugovorima o radu nije padao ispod 90%, tako da je i u lipnju 2017. godine taj udio iznosio 92,89%. Sindikati su na taj problem upozoravali kroz dugi niz godina no, SDP nije nau\u010dio ni\u0161ta pa je 2013. i 2014. godine nova SDP-ova koalicijska vlada pokrenula i provela daljnju fleksibilizaciju sustava rada kroz izmjene ZOR-a, a sve kako bi smanjila indeks zakonske za\u0161tite zaposlenja i \u201epotaknula izlazak iz krize i gospodarski polet.\u201c Nakon toga do\u0161lo je do i naglog skoka zapo\u0161ljavanja radnika preko agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje. Podatci objavljeni u jednom dnevnom listu govore da je u posljednje 4 godine broj agencijskih radnika porastao gotovo 18 puta, a naravno, narastao je solidno i broj agencija koje \u201erentaju\u201c radnike. Od ukupnog broja radnika zaposlenih u agencijama njih \u010dak 98,23% zaposleno je na odre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n
U takvoj situaciji ne treba se \u010duditi da radno sposobni gra\u0111ani napu\u0161taju Hrvatsku, posebice mladi. Ako u Hrvatskoj i dobiju mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja, onda su to nesigurni i slabo pla\u0107eni poslovi. Radije onda biraju nesigurnost inozemstva (gdje je ta nesigurnost ipak daleko manja nego li u Hrvatskoj), ali su pla\u0107e daleko ve\u0107e. U Hrvatskoj nemaju niti sigurnost posla niti pla\u0107u od koje mogu \u017eivjeti. Nemaju naravno uvjete niti za zasnivanje obitelji niti za ra\u0111anje djece. Ali imaju u inozemstvu. U Hrvatskoj ve\u0107ina ne mo\u017ee \u017eivjeti niti od pla\u0107e, niti od mirovine, a kamo li od socijalne potpore. Tek 16,5% nezaposlenih u 2016. godini primilo je neki iznos potpore za nezaposlene.<\/p>\n
Va\u0161a vlada i Vi osobno gospodine Plenkovi\u0107u sna\u017eno promi\u010dete svoju zauzetost za provo\u0111enje u\u010dinkovite pronatalitetne populacijske politike. Kako to zami\u0161ljate provoditi, ako namjeravate poslu\u0161ati glavnu direktoricu MMF-a koja u ranije spomenutom intervjuu ka\u017ee kako MMF \u201eza Hrvatsku zagovara ambiciozne reforme tr\u017ei\u0161ta rada\u201c? Te reforme sigurno ne\u0107e zaustaviti iseljavanje niti biti potpora pronatalitetnoj politici.<\/p>\n
Hrvatski sustav rada i previ\u0161e je fleksibilan i poslo\u017een je potpuno na ruku poslodavcima. I u\u0161tede od ukupno 1,5 milijardi kn, koje je Va\u0161a vlada namijenila za poslodavce kroz Akcijski plan za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva, temelje se na \u010dak 1,2 milijarde u\u0161teda samo na za\u0161titi na radu (radnika).<\/p>\n
Na kraju ovog na\u0161eg op\u0161irnog obra\u0107anja \u017eelimo jasno naglasiti kako vi\u0161e u Hrvatskoj nema prostora za daljnju fleksibilzaciju sustava rada. Iako je Va\u0161a vlada ovu godinu istaknula kao godinu potpore poduzetni\u0161tvu i sami znate da nema gospodarstva bez radnika. A ako namjeravate stvoriti uvjete za uvoz jeftine radne snage koja \u0107e pristati raditi obespravljena, gdje je tu onda interes hrvatskih gra\u0111ana?! Ekonomija, kao \u0161to znate, dolazi od gr\u010dke rije\u010di oikonomia pri \u010demu je to slo\u017eenica od dvije rije\u010di: oikos \u2013 ku\u0107a i nomos \u2013 zakon. Dakle, kako iz onoga \u0161to nam je na raspolaganju proizvesti dobra i usluge da svi uku\u0107ani budu zadovoljni. Ne samo neki. Temeljna svrha gospodarstva jedne (svake) zemlje je djelovanje za op\u0107e dobro. U to se onda trebaju uklapati i gospodarenje narodnom imovinom, mirovinski, zdravstveni i obrazovni sustavi, socijala, ali i sustav rada.<\/p>\n
Zbog svega toga hrvatski sindikati ne\u0107e mo\u0107i poduprijeti daljnju fleksibilizaciju sustava rada niti izmjene ZOR-a u tom pravcu. Upravo obratno, ako svi \u017eelimo dobro ovoj zemlji i njenom narodu onda, suprotno promi\u0161ljanju MMF-a, Svjetske banke i sli\u010dnih treba \u201edefleksibilizirati\u201c sustav rada i u\u010diniti ga vi\u0161e po mjeri i radnika i obitelji, a ne interesa pohlepnih vlasnika kapitala i onih koji njima slu\u017ee.<\/p>\n
Hrvatska treba odustati od politika tra\u017eenja konkurentnosti kroz obespravljene i slabo pla\u0107ene radnike jer su se takve politike pokazale pogubnima i oborile ju na koljena. Nastavi li se u pravcu o\u010dekivanja MMF-a i gospo\u0111e Lagarde, kad je rije\u010d o hrvatskom sustavu rada, sindikati \u0107e se tome oduprijeti svim raspolo\u017eivim sredstvima i to ne samo za pregovara\u010dkim stolom.<\/p>\n
Uvjereni smo da \u0107emo ovog puta, za razliku od 2003. godine, kao i 2013. i 2014. godine, dobiti puno sna\u017eniju potporu svih dijelova hrvatskog dru\u0161tva. Puno se toga u me\u0111uvremenu doga\u0111alo u drugim zemljama, a, na \u017ealost, puno je toga i na\u0161 narod iskusio \u201emetodom vlastite ko\u017ee\u201c i nau\u010dio da \u201evuk ne jede meso po poruci\u201c, nego se za sebe sam mora potruditi.<\/p>\n
Od Vas i Va\u0161e vlade o\u010dekujemo da prepoznate interese naroda, od mladih preko radnika do umirovljenika i ne poslu\u0161ate preporuke MMF-a, Svjetske banke, Europske komisije, Ameri\u010dke gospodarske komore i sli\u010dnih i nikomu se od njih ne obvezujete. Ni sada ni ubudu\u0107e. Hrvatskoj, ako \u017eeli naprijed, trebaju nove gospodarske i socijalne politike, potpuno druk\u010dije od dosada\u0161njih, politike u kojima radnici, ljudi nisu tek brojke, sredstvo za pove\u0107avanje BDP-a (i tek ne\u010dijeg bogatstva) nego ciljevi zbog kojih BDP treba rasti. Takve politike tra\u017ee dogovor u kojem sindikati imaju naravno pravo sudjelovati.<\/p>\n
<\/p>\n
S po\u0161tovanjem<\/p>\n
Predsjednik
\nKre\u0161imir Sever<\/p>\n<\/div>\n