{"id":5705,"date":"2017-07-07T16:40:13","date_gmt":"2017-07-07T15:40:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5705"},"modified":"2017-07-07T16:40:13","modified_gmt":"2017-07-07T15:40:13","slug":"7-07-2017-strategija-kontinuitet-koordinacija-upravljanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5705","title":{"rendered":"7.07.2017. – STRATEGIJA, KONTINUITET, KOORDINACIJA, UPRAVLJANJE"},"content":{"rendered":"
\n
\n

To su klju\u010dne rije\u010di iz zaklju\u010daka konferencije \u201e\u017deljeznica \u2013 generator rasta? Da ili ne?\u201c, a generalni odgovor na pitanje, koje je bilo postavljeno u naslovu, je sljede\u0107e: \u201eDa, \u017eeljeznica mo\u017ee i mora biti generator rasta jer ima golemi multiplikacijski faktor.\u201c<\/strong><\/h2>\n

Uz potporu Hrvatske gospodarske komore, FPZ-a i Hrvatske zajednice \u017eupanija te desetak sponzora, Savez za \u017eeljeznicu na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu\u00a0 9. svibnja 2017. organizirao je konferenciju \u201e\u017deljeznica \u2013 generator rasta? Da ili ne?\u201c. Na konferenciji je sudjelovalo oko 180 predstavnika znanosti, struke i industrije vezane uz \u017eeljeznicu te politike. Pokroviteljica Konferencije bila je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarovi\u0107, a konferencija se odvijala kroz jedan stru\u010dni i jedan politi\u010dki panel. Predsjedni\u0161tvo Saveza za \u017eeljeznicu sa zaklju\u010dcima Konferencije upoznat \u0107e sve nadle\u017ene institucije.<\/p>\n

Da su ovakvi javni razgovori o \u017eeljeznici potrebni, potvrdu su dali i rezultati istra\u017eivanja koje je me\u0111u sudionicima provedeno nakon Konferencije. Njih 52 posto reklo je to da je konferencija \u201eu potpunosti\u201c zadovoljila njihova o\u010dekivanja, dok je za njih 20 posto bila \u201eiznad o\u010dekivanja\u201c. Odabirom teme i panelista na stru\u010dnom panelu 40 posto njih bilo je \u201evrlo zadovoljno\u201c i 40 posto \u201ezadovoljno\u201c. Odabirom teme i panelista na politi\u010dkom panelu 43 posto bilo je \u201ezadovoljno\u201c, a 19 posto \u201evrlo zadovoljno\u201c. Oko 87 posto sudionika izjasnilo se da se sli\u010dne konferencije trebaju odr\u017eavati dva puta godi\u0161nje, a 13 posto njih je za odr\u017eavanje jedne konferencije godi\u0161nje. Kao potencijalne teme za budu\u0107e konferencije najvi\u0161e glasova dobile su teme: strategija razvoja \u017eeljeznice do 2050. \u2013 intermodalni promet; strategija razvoja \u017eeljeznice do 2050. \u2013 integrirani prijevoz putnika te \u017eeljeznica i nove tehnologije: infrastruktura, usluge, industrija, IT.<\/p>\n

Savez za \u017eeljeznicu i dalje planira organizirati ovakve diskusije te na taj na\u010din javno djelovati prema donositeljima odluka, u cilju stvaranja moderne i u\u010dinkovite \u017eeljeznice.<\/p>\n

Glavni zaklju\u010dci sa Konferencije:<\/strong><\/p>\n

    \n
  1. Generalni odgovor na pitanje koje je bilo postavljeno u naslovu Konferencije je sljede\u0107e:\u00a0da, \u017eeljeznica mo\u017ee i mora biti generator rasta jer ima golemi multiplikacijski faktor.<\/strong>\u00a0To prakti\u010dno zna\u010di da svaka kuna ulo\u017eena u razvoj \u017eeljeznice donosi dodatne prihode za gospodarstvo i gra\u0111ane, kroz mobilnost stanovni\u0161tva te kroz teretnu logistiku. Time se mo\u017ee utjecati na rast BDP-a i na smanjenje iseljavanja.<\/li>\n
  2. Klju\u010dne rije\u010di koje bi mogle doprinijeti boljoj \u017eeljeznici su:\u00a0dugoro\u010dna strategija i kontinuitet u njenom po\u0161tivanju, bolja koordinacija me\u0111u dionicima vezanim uz \u017eeljezni\u010dki promet te odgovorno upravljanje sustavom \u017eeljeznica.<\/strong><\/li>\n
  3. Na putu prema boljoj \u017eeljeznici problem\u00a0<\/strong>nije u novcu \u2013 novca ima, samo ga se ne koristi racionalno. Do 2020. godine u europskim fondovima osigurano je 10 milijardi kuna za \u017eeljeznicu. Tih 10 milijardi kuna zna\u010di i 20.000 novih radnih mjesta<\/li>\n
  4. Doma\u0107a \u017eeljezni\u010dka industrija vidi svoju \u0161ansu u tim projektima jer je pre\u017eivjela dosada\u0161njih dvadeset i pet godina premalog ulaganja u \u017eeljeznicu, isklju\u010divo zbog toga \u0161to se okrenula stranim tr\u017ei\u0161tima.<\/li>\n
  5. Temeljni problem sada\u0161njeg trenutka na \u017eeljeznici u Hrvatskoj je realizacija pro\u0161le prometne strategije (1999.- 2010.) u kojoj se na \u017eeljeznice potro\u0161ilo samo 7 posto ukupnog novca, a na autoceste preko 80 posto. Izmu\u010deni bjesomu\u010dnim investicijama u ceste sada imamo kvalitetne i prazne ceste sa fiskalnim dugom koji prijeti dr\u017eavnoj likvidnosti i lo\u0161e \u017eeljeznice koje ne mogu nadoknaditi izgubljene godine. Kao rje\u0161enje predlo\u017eeno je formiranje agencije koja \u0107e upravljati investicijama u \u017eeljeznice, kako bi one postigle o\u010dekivani efekt \u2013 a to je konkurentna prijevozna usluga i kvalitetan prijevozni proizvod.<\/li>\n
  6. U svijetu postoji 17 geostrate\u0161kih prometnih to\u010daka, a Luka Rijeka jedna je od tih sedamnaest (i jedna od samo 4 u Europi). Ali ta prednost nije iskori\u0161tena i sami smo sebe izolirali jer nismo napravili nizinsku prugu. Ne postoji dilema treba li se ona graditi ili ne, nego samo pitanje tko \u0107e je prije i br\u017ee napraviti.<\/li>\n
  7. Dana\u0161njim \u017eeljezni\u010dkim tvrtkama u\u010dinkovitost se mo\u017ee vi\u0161estruko pove\u0107ati, uvo\u0111enjem integriranih sustava pra\u0107enja prometa i umre\u017eavanjem svih dionika na jednoj platformi.<\/li>\n<\/ol>\n

    Kratkoro\u010dna rje\u0161enja:<\/strong><\/p>\n

      \n
    1. Formiranje agencije<\/strong>\u00a0koja \u0107e upravljati investicijama u \u017eeljeznice, kako bi one postigle o\u010dekivani efekt \u2013 a to je konkurentna i kvalitetna prijevozna usluga.<\/li>\n
    2. U\u010dinkovitost \u017eeljeznica trenutno se mo\u017ee vi\u0161estruko pove\u0107ati,\u00a0uvo\u0111enjem<\/strong>\u00a0integriranih sustava pra\u0107enja prometa i<\/strong>\u00a0umre\u017eavanjem svih dionika na jednoj platformi. Uz to je potrebno prevladati birokratske zapreke za nova rje\u0161enja.<\/li>\n
    3. \u017deljeznica je va\u017ena za lokalnu zajednicu<\/strong>\u00a0jer omogu\u0107ava mobilnost stanovni\u0161tva i mo\u017ee zaustaviti iseljavanje. Rje\u0161enje je u uvo\u0111enju integriranog putni\u010dkog prijevoza na prigradskim podru\u010djima (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Sisak, Vara\u017edin\u2026) ali i svim lokalnim razinama, u suradnji sa lokalnom zajednicom i svim ostalim prijevoznicima u cestovnom i pomorskom javnom prijevozu.<\/li>\n<\/ol>\n

      Dugoro\u010dna rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n

        \n
      1. Postizanje\u00a0konsenzusa o \u017eeljeznici me\u0111u svim parlamentarnim strankama<\/strong>\u00a0u Hrvatskoj \u2013 \u017eeljeznica je generator rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva, prioritetni dr\u017eavni interes sa o\u010dekivanim pozitivnim utjecajima na gospodarski, znanstveni, tehnolo\u0161ki i demografski razvoj.<\/li>\n
      2. Nizinska pruga Zagreb \u2013 Rijeka<\/strong>: ne postoji dilema treba li se ona graditi ili ne. Nizinsku prugu treba graditi u kvalitetnom vremenskom okviru koji treba planirati tako da se maksimalno iskoriste svi njeni potencijali u lokalnom i daljinskom, teretnom i putni\u010dkom prijevozu.<\/li>\n
      3. Sav znanstveni, tehni\u010dki, tehnolo\u0161ki, inovativni i kreativni potencijal treba objediniti i uklju\u010diti u veliki zajedni\u010dki dr\u017eavni projekt:\u00a0Hrvatske \u017eeljeznice za 21. stolje\u0107e!<\/strong>\u00a0To uklju\u010duje usku suradnju sa ministarstvima, fakultetima, industrijom, prijevoznicima i udrugama.<\/li>\n
      4. \u017deljeznica kao klju\u010d intermodalnosti i integriranog planiranja:\u00a0<\/strong>\u017eeljeznica treba dugoro\u010dno postati nositelj intermodalnih putni\u010dkih i teretnih prijevoznih sustava (IPP i ITP) zbog niza prednosti. Tako\u0111er treba postati dio integralnog planiranja, odnosno, treba biti uklju\u010dena u sve druge va\u017ene strategije u zemlji (industrijska, gospodarska, energetska, ekolo\u0161ka, turisti\u010dka, itd.)<\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n