Dok Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavljuje izmjene Zakona o radu, a koje idu u smjeru daljnje fleksibilizacije radnih mjesta i novih oblika rada, hrvatski radnik strahuje od tog procesa jer je bauk nesigurnosti radnog mjesta sve ve\u0107i.<\/p>\n
Sindikati upozoravaju da prostora za daljnju flekisibilizaciju vi\u0161e nema te da je dosad samo i\u0161la naruku poslodavaca. Upozorava na to i istra\u017eivanje Ekonomskog instituta Zagreb, OVI indeks, razvijeno u suradnji s portalom MojPosao. Govori, istina, u prilog oporavku na tr\u017ei\u0161tu rada, no isti\u010de i rast rada na odre\u0111eno. U prva \u010detiri mjeseca 2017. godine potra\u017enja za radnom snagom porasla je za 30 posto u odnosu na 2016., no \u010dak 47 posto ogla\u0161enih radnih mjesta bilo je na odre\u0111eno.<\/p>\n
Iznad prosjeka EU-a<\/strong><\/p>\n – Daljnje fleksibilizacije ne mo\u017ee biti, nema ni prostora, ni razloga za to. Jedina fleksibilizacija koja se smije dogoditi jest ona naruku radniku, da mo\u017ee pomiriti radne i privatne obveze. Pokazatelji govore da u Hrvatskoj od ukupnog broja zaposlenih njih \u010dak 19,3 posto radi na odre\u0111eno, a prosjek Europe je 12 posto – upozorava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Kre\u0161imir Sever. Za taj proces krivi SDP-ove vlade, Ra\u010danovu i Milanovi\u0107evu, te dodaje da tu praksu sada prihva\u0107a i HDZ-ova.<\/p>\n \u2013 Fleksibilizaciji rada na \u0161tetu radnika pridonijele su upravo izmjene ZOR-a 2003., kada se sna\u017eno otvorio prostor za rad na odre\u0111eno, a to je nastavljeno 2013. i 2014. Tako dalje ne mo\u017ee jer za posljedicu takvog sustava imamo odlazak mladih i cijelih obitelji iz Hrvatske jer ovdje, u takvoj nesigurnosti radnog mjesta, nemaju budu\u0107nosti. Odlaze i visokoobrazovani i sve to drasti\u010dno smanjuje potencijale zemlje koja bilje\u017ei najve\u0107i rast udjela rada na odre\u0111eno u EU-u – upozorava Sever te podastire pora\u017eavaju\u0107e brojke: \u201cU o\u017eujku je \u010dak 94 posto novozaposlenih na odre\u0111eno.\u201d Na djelu su, dodaje, nesigurni oblici rada izvan svake mjere \u2013 rad na odre\u0111eno, rad preko agencija, anga\u017eman studenata.<\/p>\n Nesigurni oblici rada zna\u010de nezadovoljnog radnika s manjom produktivno\u0161\u0107u.<\/p>\n – Svi ti trendovi su neizbje\u017enost. Na djelu je ljudo\u017ederski kapitalizam, profit pod svaku cijenu. Mi tu ni\u0161ta ne mo\u017eemo – slikovito komentira \u0111akova\u010dki ekonimist Mirko Kri\u017ei\u0107.<\/p>\n Na rast rada na odre\u0111eno upozoravaju i u Sindikatu turizma i usluga (STUH). Upravo u turizmu ovo isti\u010du kao boljku \u2013 brojni poslodavci rad na neodre\u0111eno zamijenili su ugovorima na odre\u0111eno i sezoncima.<\/p>\n – Iz najava ministra \u0106ori\u0107a o izmjenama radnog zakonodavstva vidljiva je namjera daljnje fleksibilizacije, a ve\u0107 ovo \u0161to je dosad napravljeno s ugovorima na odre\u0111eno poprima ozbiljne razmjere. I agencijski poslovi na putu su fleksibilizacije \u0161to ljude odvodi izvan zemlje – ka\u017ee predsjednik STUH-a Eduard Andri\u0107.<\/p>\n Reforme potrebne<\/strong><\/p>\n U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ocjenjuju da je tr\u017ei\u0161te rada jedno od podru\u010dja na kojemu su reforme najpotrebnije.<\/p>\n – \u010cinjenica je da je od po\u010detka krize, od 2008., u porastu broj ugovora na odre\u0111eno, no smatramo da s obzirom na krizu u kojoj smo bili gotovo 10 godina i u kojoj je puno poslodavaca poslovalo na rubu, to nije \u010dudno. Do po\u010detka krize Hrvatska je imala broj takvih ugovora u skladu s prosjekom EU-a, no s krizom i nesigurno\u0161\u0107u poslovanja taj se broj zna\u010dajno pove\u0107ao. U dr\u017eavama EU-a postoje i puno fleksibilniji oblici zapo\u0161ljavanja od ugovora na odre\u0111eno, koji kod nas ne postoje ili se toliko ne koriste. Dobar primjer je agencijski rad koji je u EU-u mnogo rasprostranjeniji. Dakle, treba imati \u0161iru sliku – ka\u017ee HUP-ova direktorica za radne odnose i ljudske potencijale Nata\u0161a Novakovi\u0107.<\/p>\n Kako najave o izmjenama ZOR-a idu u smjeru daljnje fleksibilizacije radnog mjesta, a Vlada istovremeno promi\u010de mjere za demografski oporavak, Kre\u0161imir Sever ka\u017ee kako je tu na djelu dihotomija unutar iste vlasti. Na upit ho\u0107e li di\u0107i glas protiv ovakvih najava izmjena ZOR-a, sindikalisti zasad oprezno odgovaraju. \u201cZasigurno \u0107emo organizirati industrijske akcije, no od mjerodavnih \u017eelimo \u010duti \u0161to se to\u010dno sprema\u201d, ka\u017ee Andri\u0107.<\/p>\n \u2013 Nastavi li se s fleksibilizacijom, nemamo izbora jer Hrvatska to ne mo\u017ee podnijeti. Ne mo\u017ee postojati takva politika koja \u0107e se do te mjere odnaroditi. Ako nam se to izmjenama ZOR-a sprema, onda na ulicu trebaju iza\u0107i svi, i radnici, i umirovljenici zbog svojih unuka, i roditelji zbog svoje djece, i mladi zbog svoje budu\u0107nosti\u201d, ka\u017ee Sever. MRMS: \u0160tititi radnike i pridonijeti razvoju poduzetni\u0161tva<\/strong><\/p>\n Na na\u0161 upit o tome na \u0161to \u0107e se konkretno odnositi izmjene ZOR-a te kako komentiraju najave o daljnjoj fleksibilizaciji radnih mjesta i novim oblicima rada, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) stigao je kratak odgovor. \u201cPromi\u0161ljanja Ministarstva rada i mirovinskoga sustava usmjerena su k pronala\u017eenju izmjena radnog zakonodavstva koje \u0107e pridonijeti razvoju poduzetni\u0161tva u Hrvatskoj, a istodobno u \u0161to ve\u0107oj mjeri \u0161tititi polo\u017eaj radnika, u suradnji s na\u0161im socijalnim partnerima, uz istodobno kontinuirano uskla\u0111ivanje s europskom pravnom ste\u010devinom\u201d, odgovor je Ministarstva.<\/p>\n Stjepan \u0160terc Nesigurnost radnog mjesta okida\u010d za iseljavanje<\/strong><\/p>\n Najave daljnje fleksibilizacije radnih mjesta zabrinjavaju i demografe. \u201cOd 2011. u migracijama sudjeluje vi\u0161e od 50 posto stanovni\u0161tva u dobi od 19 do 39 godina. Od 2011. do danas napustilo nas je, prema podatcima stranih dr\u017eava, vi\u0161e od 250.000 ljudi od kojih je oko 180.000 radno aktivne dobi, dobre obrazovne strukture. To nije ruralna migracija. Hrvatsku napu\u0161taju i nezaposleni i zaposleni, a nesigurnost radnog mjesta pokazala se kao dominantan, prevladavaju\u0107i razlog\u201d, upozorava demograf Stjepan \u0160terc.<\/p>\n Nata\u0161a Novakovi\u0107 Radne odnose fleksibilizirati u korist i poslodavca i radnika<\/strong><\/p>\n \u201cHUP sna\u017eno podr\u017eava intenciju MRMS-a da se idu\u0107e godine krene sa zna\u010dajnim reformama, te da se radni odnosi u\u010dine fleksibilnijima na obostranu korist i poslodavaca i radnika. HUP izmjene ZOR-a smatra nu\u017enima jer sada\u0161nji Zakon ne prati trendove ni promjene nastale na tr\u017ei\u0161tu rada zbog digitalizacije. U posljednjih 10 godina na\u010din na koji obavljamo svoje poslove drasti\u010dno se promijenio, velik broj poslova mo\u017ee se obavljati \u010dak i samo upotrebom pametnih telefona i prijenosnih ra\u010dunala. Upravo stoga mislimo da je Zakon potrebno modernizirati, omogu\u0107iti fleksibilnije mjesto rada i vrijeme rada te sukladno dobrim EU praksama uvesti nove oblike rada. Ono \u0161to tako\u0111er smatramo nu\u017enim jest da se posebna pozornost pokloni malim poslodavcima te da se njima omogu\u0107i jednostavnije zapo\u0161ljavanje odnosno otkazivanje ugovora o radu. Iako se ZOR ve\u0107 nekoliko puta otvarao, mijenjao i uskla\u0111ivao s pravnom ste\u010devinom EU-a, ve\u0107ih promjena nije bilo, a samo uskla\u0111ivanje je lo\u0161e provedeno\u201d, isti\u010de HUP-ova direktorica za radne odnose i ljudske potencijale Nata\u0161a Novakovi\u0107.<\/p>\n
\nSuzana \u017dUPAN<\/p>\n
\ndemograf<\/p>\n
\ndirektorica HUP-a za radne odnose i ljudske potencijale<\/p>\n