To vi\u0161e nije pitanje samo sindikata, nego cijelog dru\u0161tva, to je pitanje budu\u0107nosti zemlje, stvaranja neprijateljskog okru\u017eenja za obitelj, mlade, djecu, mirovinski i zdravstveni sustav, ka\u017ee Kre\u0161imir Sever<\/p>\n
Nestandardno, atipi\u010dno zapo\u0161ljavanje, odnosno fleksibilniji oblici rada, pokazao je i novi OVI indeks Ekonomskog instituta, u porastu je u Hrvatskoj.<\/p>\n
Prije devet godina udio oglasa za posao s ugovorima na odre\u0111eno vrijeme u ukupnom broju oglasa za posao bio je 20,8 posto, da bi lani porastao na 47,2 posto. Posljedica je to s jedne strane krize u kojoj su se poslodavci te\u017ee odlu\u010divali zapo\u0161ljavati radnike za stalno, ali i promjena Zakona o radu koje su olak\u0161ale zapo\u0161ljavanje na odre\u0111eno vrijeme te, me\u0111u ostalim, zna\u010dajno olabavile uvjete za poslovanje Agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje te omogu\u0107ile dopunski rad.<\/p>\n
U kojoj mjeri je fleksibilizacija radnog zakonodavstva potaknula atipi\u010dno zapo\u0161ljavanje svjedo\u010de i podaci Europskog statisti\u010dkog ureda prema kojima u Hrvatskoj atipi\u010dni oblici zapo\u0161ljavanja rastu br\u017ee nego u drugim \u010dlanicama, a udio radnika koji su u nekom obliku rada na odre\u0111eno vrijeme ve\u0107i je od prosjeka EU-28 za vi\u0161e od sedam postotnih bodova.<\/p>\n
Sna\u017enija edukacija<\/strong><\/p>\n Hrvatska, tako, ubrzano upoznaje model atipi\u010dnog rada koji je proteklih godina sve vi\u0161e i vi\u0161e pod pove\u0107alom. Ne upozorava vi\u0161e samo europski sindikalni pokret na pogubnost cjepkanja radnih mjesta, ve\u0107 i stru\u010dna javnost jer se iz istra\u017eivanja u istra\u017eivanje dokazuje kako su fleksibilni oblici rada doveli do porasta siroma\u0161tva me\u0111u radnom populacijom. A to i sama Europska komisija priznaje u svojim dokumentima. U nedavnoj analizi, francuski ekonomisti Philippe Askenazy i Christine Erhel me\u0111u ostalim zaklju\u010duju kako bi se politike, umjesto na fleksibilizaciju tr\u017ei\u0161ta rada trebale usmjeriti na stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, kao i sna\u017eniju edukaciju nisko kvalificirane radne snage. Oni navode kako je fleksibilizacija radnih odnosa u krizi dijelom kori\u0161tena kao lijek za smanjenje nezaposlenosti. No, ona ne samo da naru\u0161ava kvalitetu radnih mjesta ve\u0107 se odra\u017eava i na smanjenje produktivnosti. Izra\u010dunali su, na primjeru Francuske \u2013 za 20 posto.<\/p>\n Velika gospodarstva Europe \u2013 Njema\u010dka, Francuska, Velika Britanija, Italija \u2013 primje\u0107uju autori, do\u017eivjele su o\u0161tar pad produktivnosti u jeku krize, izme\u0111u 2008. i 2010. godine, i sporo se vra\u0107aju na razine iz predkriznog vremena. Obja\u0161njenje tog fenomena vide u politikama zapo\u0161ljavanja koje vi\u0161e od desetlje\u0107a promoviraju mnoge vlade. One su rezultirale smanjenjem klasi\u010dnih radnih mjesta na neodre\u0111eno, odnosno deregulacijom ugovora o radu na neodre\u0111eno vrijeme, uz istodobnu promociju atipi\u010dnih oblika rada.<\/p>\n Mini poslovi<\/strong><\/p>\n Drugim rije\u010dima, rasli su fleksibilni oblici zapo\u0161ljavanja, kao \u0161to je rad na odre\u0111eno vrijeme, povremeni rad, rad sa skra\u0107enim radnim vremenom, \u00bbnulsatni\u00ab ugovori, samozapo\u0161ljavanje. Za Hrvatsku je, pak, specifi\u010dno samozapo\u0161ljavanje, rad na odre\u0111eno, agencijski rad te studentski rad koji se nerijetko iskori\u0161tava, odnosno pokri\u0107e je za uga\u0161eno klasi\u010dno radno mjesto koje onda dijele dva ili vi\u0161e studenata.<\/p>\n Specifi\u010dnost je i stru\u010dno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, koje je prakti\u010dno proteklih godina bilo jedina mogu\u0107nost ulaska mladih na tr\u017ei\u0161te rada. No, Vlada je jo\u0161 svojim programom rada najavila daljnju fleksibilizaciju radnih odnosa. U ovoj godini tako \u0107e se obaviti uskla\u0111ivanje Zakona o radu (ZOR) s direktivama EU-a, dok se idu\u0107e godine \u00bbotvara\u00ab kompletan zakon. U kojem smjeru, donekle oslikava sam ministar rada navode\u0107i kako njime valja obuhvatiti nove oblike rada. A to \u0107e u praksi zasigurno zna\u010diti i mogu\u0107i poku\u0161aj reaktiviranja mini poslova, ideje koja je za SDP-ove koalicijske Vlade propala pod pritiskom javnosti.<\/p>\n Zbijanje redova<\/strong><\/p>\n \u2013 Sindikati ne mogu poduprijeti daljnju fleksibilizaciju radnog zakonodavstva. Ali, to vi\u0161e nije pitanje samo sindikata, nego cijelog dru\u0161tva, to je pitanje budu\u0107nosti zemlje. To je pitanje stvaranja neprijateljskog okru\u017eenja za obitelj, mlade, djecu, mirovinski i zdravstveni sustav \u2013 veli Kre\u0161imir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, izra\u017eavaju\u0107i bojazan da \u00bbnas \u010dekaju te\u0161ka vremena\u00ab, a \u00bbako padnemo na tom ispitu, gotovo je\u00ab.<\/p>\n Nesigurni poslovi samom radniku donose ni\u017ea primanja i nerijetko o takvim radnicima treba skrbiti i socijalni sustav, a s druge strane gube sustavi socijalne sigurnost i cijela ekonomija. Na taj probem ukazuju i francuski istra\u017eiva\u010di isti\u010du\u0107i kako politika zapo\u0161ljavanja zasnovana na ni\u017eim tro\u0161kovima rada i fleksibilnijim oblicima rada ne samo da utje\u010de na produktivnost rada, ve\u0107 ugro\u017eava i financiranje socijalnog modela dr\u017eave.<\/p>\n Sindikati su jo\u0161 za vladine programske najave fleksibilizacije radnog zakonodavstva o\u0161tro poru\u010dili da to ne\u0107e dopustiti, a \u017eele li se obraniti, ve\u0107 bi sada trebali po\u010deti zbijati redove za promjene koje \u0107e brzo sti\u0107i.<\/p>\n