{"id":5656,"date":"2017-05-10T10:58:14","date_gmt":"2017-05-10T09:58:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5656"},"modified":"2017-05-10T10:58:59","modified_gmt":"2017-05-10T09:58:59","slug":"10-05-2017-svaki-euro-ulozen-u-razvoj-zeljeznice-vraca-cetiri-eura-gospodarstvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5656","title":{"rendered":"10.05.2017. &#8211; Svaki euro ulo\u017een u razvoj \u017eeljeznice vra\u0107a \u010detiri eura gospodarstvu"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">U sljede\u0107ih pet godina u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu u Hrvatskoj ulo\u017eit \u0107e se 10 milijardi kuna, a od toga \u0107e 85 posto sredstava biti osigurano iz fondova EU. Uz sedam milijardi kuna, koliko \u0107e biti \u201cte\u0161ko\u201d investicijsko odr\u017eavanje, ukupna ulaganja u \u017eeljeznicu tako \u0107e u pet godina iznositi 17 milijardi kuna. To je jedan od naglasaka s konferencije <strong>\u017deljeznica \u2013 generator rasta? Da ili ne?<\/strong> koja je ju\u010der odr\u017eana u Zagrebu u organizaciji Saveza za \u017eeljeznicu, Fakulteta prometnih znanosti, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske zajednice \u017eupanija.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Strate\u0161ki su ciljevi Europske unije do 2050. pove\u0107anje udjela \u017eeljezni\u010dkog prijevoza na udaljenosti ve\u0107oj od 300 kilometara te putnika i tereta za vi\u0161e od 50 posto, a do istog razdoblja potrebno je udio prijevoza putnika automobilom smanjiti na ispod 50 posto. U Savezu za \u017eeljeznicu navode da prijevoz putnika treba preusmjeriti na odr\u017eive modove prijevoza \u2013 <strong>pje\u0161a\u010denje, bicikliranje i javni prijevoz<\/strong>. \u0160to se ti\u010de javnog prijevoza, on mora po\u010divati na integriranim sustavima gdje se zajedni\u010dkom kartom mo\u017ee putovati bilo vlakovima, autobusima, tramvajima&#8230; U takvim sustavima najve\u0107i dio prijevoza tako\u0111er bi trebao biti na \u017eeljeznici.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na konferenciji je re\u010deno da razvijene zemlje ula\u017eu mnogo u razvoj \u017eeljeznice zbog mnogo dobrih razloga. Tako, primjerice, svaki ulo\u017eeni euro u razvoj \u017eeljeznice vra\u0107a \u010detiri eura dobiti u gospodarstvo. \u017deljeznica je znatno u\u010dinkovitija ekolo\u0161ki, energetski i prostorno od cestovnog prijevoza. Dvokolosije\u010dna moderna pruga, primjerice, mo\u017ee u istoj jedinici vremena prevesti putnika i robe kao i autocesta sa 16 trakova. Upozoreno je da za svaki kilometar koji prevali bilo koji automobil u Europi na\u0161e dru\u0161tvo mora izdvojiti <strong>prosje\u010dno jedan euro po kilometru<\/strong> za eksterne tro\u0161kove prometa te ostale tro\u0161kove poput infrastrukture i parkiranja. \u017deljeznica za isti prijevoz generira u prosjeku deset puta manje tro\u0161kove uz znatno ve\u0107e ekonomske i dru\u0161tvene efekte za gra\u0111ane i gospodarstvo. Ti se efekti o\u010dituju uz znatno ve\u0107u realnu mobilnost radnog i ostalog stanovni\u0161tva, smanjenje iseljavanja stanovni\u0161tva, pozitivne u\u010dinke na vrijednost nekretnina i na vrijednost biznisa u \u017eeljeznici. To prakti\u010dno zna\u010di da za svu vrijednost ulaganja \u017eeljeznica vra\u0107a vi\u0161estruke iznose dru\u0161tvu i gospodarstvu, poru\u010deno je.<\/p>\n<p style=\"margin: 10px 0px 50px; text-align: justify;\"><em><span style=\"color: #ff0000;\"><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/biznis\/svaki-euro-ulozen-u-razvoj-zeljeznice-vraca-cetiri-eura-gospodarstvu-1168656\" target=\"_blank\"><span style=\"color: #ff0000;\"><strong>IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U sljede\u0107ih pet godina u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu u Hrvatskoj ulo\u017eit \u0107e se 10 milijardi kuna, a od toga \u0107e 85 posto sredstava biti osigurano iz fondova EU. Uz sedam milijardi kuna, koliko \u0107e biti \u201cte\u0161ko\u201d investicijsko odr\u017eavanje, ukupna ulaganja u \u017eeljeznicu tako \u0107e u pet godina iznositi 17 milijardi kuna. To je jedan od naglasaka [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5656"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5656"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5656\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5658,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5656\/revisions\/5658"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5656"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5656"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5656"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}