\u017deljeznicu su zapostavljale sve dosada\u0161nje vlade iako bi Hrvatska od razvoja \u017eeljezni\u010dkog prometa imala vi\u0161estruke gospodarske i dru\u0161tvene koristi, glavni je zaklju\u010dak skupa \u201c\u017deljeznica, generator rasta \u2013 da ili ne?\u201d<\/p>\n
Na skupu koji je odr\u017ean u utorak u organizaciji Saveza za \u017eeljeznicu, Fakulteta prometnih znanosti, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske zajednice \u017eupanija, re\u010deno je da su strate\u0161ki ciljevi Europske unije do 2050. godine pove\u0107ati udjel putni\u010dkog i robnog \u017eeljezni\u010dkog prijevoza na udaljenostima preko 300 kilometara za vi\u0161e od 50 posto.<\/p>\n
Modernizacija \u017eeljeznice<\/strong><\/p>\n Predsjednik Saveza za \u017eeljeznicu Zoran Mar\u0161i\u0107 \u017eeli da \u017eeljeznica s prate\u0107om industrijom i lukama postane strate\u0161ka industrija kojoj bi vlade trebale posvetiti posebnu pa\u017enju. Tra\u017ei hitnu i ubrzanu modernizaciju \u017eeljeznice upozoravaju\u0107i kako bi u protivnom za nekoliko godina mogla biti potpuno nepotrebna.<\/p>\n \u2013 Razvijene zemlje u \u017eeljeznicu ula\u017eu puno, a svaki euro ulo\u017een u razvoj \u017eeljeznice vra\u0107a \u010detiri eura dobiti gospodarstvu. \u017deljeznica je ekolo\u0161ki, energetski i prostorno znatno u\u010dinkovitija od cestovnog prijevoza, rekao je Mar\u0161i\u0107. Isti\u010de da za svaki kilometar koji prevali automobil u Europi, dru\u0161tvo za parkiranje i druge tro\u0161kove infrastrukture mora prosje\u010dno izdvojiti jedan euro. S druge strane, \u017eeljeznica u prosjeku stvara desetak puta manje tro\u0161kova uz znatno ve\u0107e efekte za gra\u0111ane i gospodarstvo.<\/p>\n Cestovni promet kao glavno logisti\u010dko sredstvo<\/strong><\/p>\n Zapostavljenost hrvatskih \u017eeljeznica potkrijepljena je podatkom kako je udio \u017eeljeznica u teretnom prometu na razini EU-a 28 posto, a u Hrvatskoj tek 17 posto dok je udio \u017eeljeznica u putni\u010dkom prometu u EU-u 8,4 posto, a kod nas tri posto. Osim pruga, re\u010deno je, u dosta lo\u0161em stanju su i kolodvori. Izaslanik predsjednice Republike Darinko Bago rekao je da bi Hrvatska imala velike koristi od dobrih \u017eeljeznica i modernih pruga, no i on tvrdi kako je \u017eeljeznica zapostavljena.<\/p>\n Za predsjednika Nadzornog odbora H\u017d Infrastrukture Ivana Milo\u0161a u Hrvatskoj se, iako je bitno skuplji, cestovni promet gotovo pre\u0161utno nametnuo kao glavno logisti\u010dko na\u010delo. Ekonomski analiti\u010dar Damir Novotny isti\u010de da je hrvatski vanjski dug uz ostalo narastao i zbog ulaganja u cestovni promet. On tvrdi kako bi se uz ulaganja od desetak milijardi kuna u \u017eeljeznicu moglo otvoriti 20.000 novih radnih mjesta.<\/p>\n Potpredsjednik Saveza za \u017eeljeznicu Zvonimir Viduka naglasio je da su, uz hrvatsku stagnaciju \u017eeljezni\u010dkog prijevoza, neke zemlje poput Poljske, \u010ce\u0161ke ili Rumunjske posredstvom \u017eeljezni\u010dkog sektora razvile svoje industrije.<\/p>\n Prodekan Fakulteta prometnih znanosti Tomislav Josip Mlinari\u0107 naveo je da \u017eeljezni\u010dkom sektoru nedostaje kvalitetnih planova koje bi pratilo gospodarstvo. Za biv\u0161eg direktora H\u017d-a Marijana Klari\u0107a stanje u \u017eeljezni\u010dkom sektoru nije tako crno. Za njega u Hrvatskoj ne postoji bolji projekt od rije\u010dke nizinske pruge.<\/p>\n Istaknuti su i neki projekti obnove ili izgradnje \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, pa su recimo u tijeku projekti pruga Dugo Selo \u2013 Kri\u017eevci, vrijedan 198 milijuna eura, Gradec \u2013 Sveti Ivan \u017dabno (29,3 milijuna eura) te Rijeka \u2013 Brajdica (198 milijuna eura) dok su u pripremi projekti Kri\u017eevci \u2013 Koprivnica (297 milijuna eura), Zapre\u0161i\u0107 \u2013 Zabok (80,5 milijuna eura), Vinkovci \u2013 Vukovar (70 milijuna eura) i Zagreb \u2013 Savski Marof (475 milijuna eura).<\/p>\n