{"id":5651,"date":"2017-05-09T18:23:19","date_gmt":"2017-05-09T17:23:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5651"},"modified":"2017-05-09T18:23:19","modified_gmt":"2017-05-09T17:23:19","slug":"09-05-2017-nije-kasno-za-modernu-i-ucinkovitu-zeljeznicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5651","title":{"rendered":"09.05.2017. – Nije kasno za modernu i u\u010dinkovitu \u017eeljeznicu"},"content":{"rendered":"

Na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu danas, u utorak 9. svibnja 2017. odr\u017eana je konferencija \u201e\u017deljeznica \u2013 generator rasta? Da ili ne?\u201c na kojoj se okupilo oko 180 predstavnika znanosti, struke i industrije vezane uz \u017eeljeznicu te politike. Svrha konferencije bila je aktualizacija teme \u017eeljeznice u hrvatskoj javnosti te poticanje donositelja odluka na strate\u0161ko promi\u0161ljanje i aktivno rje\u0161avanje problema \u017eeljezni\u010dkog prometa, kao i ukazati na ekonomsku i dru\u0161tvenu va\u017enost \u017eeljezni\u010dkog sustava, kao i prate\u0107e industrije. Konferenciju je organizirao Savez za \u017eeljeznicu uz potporu Hrvatske gospodarske komore, FPZ-a i Hrvatske zajednice \u017eupanija te desetak sponzora. U ime pokroviteljice Konferencije, predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarovi\u0107, skup je pozdravio predsjednik Hrvatskih izvoznika i direktor Kon\u010dar industrije Darinko Bago.<\/strong><\/p>\n

Generalni odgovor na pitanje koje je konferencija postavila bio je: da, \u017eeljeznica mo\u017ee i mora biti generator rasta jer ima golemi multiplikacijski faktor. To prakti\u010dno zna\u010di da svaka kuna ulo\u017eena u razvoj \u017eeljeznice donosi dodatne prihode za gospodarstvo i gra\u0111ane kroz mobilnost stanovni\u0161tva te kroz teretnu logistiku. Time se mo\u017ee utjecati na rast BDP-a i na smanjenje iseljavanja. Ali, nagla\u0161eno je da se nikako ne smiju ponoviti gre\u0161ke koje su se desile sa gra\u0111evinskim sektorom koji je nakon izgradnje hrvatskih autocesta oti\u0161ao u ste\u010daj jer se istodobno nije pripremio za nastup na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Konferencija se odvijala kroz dva panela. Na prvom su sudjelovali predstavnici \u017eeljezni\u010dkih tvrtki i \u017eeljezni\u010dke industrije, ekonomski analiti\u010dari, znanstvenici i predstavnici HGK. Na drugom su sudjelovali predstavnici politi\u010dkih stranaka HDZ-a, SDP-a, \u017divog zida, ORAH-a, jedan nezavisni \u017eupan i predstavnik Saveza za \u017eeljeznicu. Na prvom panelu poku\u0161ali su se dijagnosticirati razlozi zaostajanja \u017eeljeznice u Hrvatskoj u odnosu na parametre EU te ponuditi rje\u0161enja za bolju \u017eeljeznicu, a na drugom su politi\u010dari \u2013 biv\u0161i du\u017enosnici poku\u0161ali opravdati svoje dosada\u0161nje odluke vezane uz \u017eeljeznicu, a aktualni dali obe\u0107anja da \u0107e \u017eeljeznica sada biti prioritet.<\/p>\n

Kao klju\u010dne rije\u010di koje bi mogle pridonijeti boljoj \u017eeljeznici na oba panela istaknute su: dugoro\u010dna strategija i kontinuitet u njenom po\u0161tivanju, bolja koordinacija me\u0111u dionicima vezanim uz \u017eeljezni\u010dki promet, te odgovorno upravljanje sustavom \u017eeljeznica. Naime, svi sudionici istakli su da nije problem u novcu \u2013 novca ima samo ga se ne koristi racionalno. Do 2020. godine u europskim fondovima osigurano je 10 milijardi kuna, ali kako je rekao pomo\u0107nik ministra pomorstva prometa i infrastrukture Josip Bilaver, Hrvatska je u EU u\u0161la nespremna i nema gotovih projekata na koje bi se taj novac potro\u0161io. Ekonomski analiti\u010dar Damir Novotny istakao je da tih 10 milijardi kuna zna\u010di i 20.000 novih radnih mjesta. Zamjenik predsjednika Saveza za \u017eeljeznicu i direktor tvrtke Altpro Zvonimir Viduka rekao je to da doma\u0107a \u017eeljezni\u010dka industrija vidi svoju \u0161ansu u tim projektima jer je pre\u017eivjela dosada\u0161njih dvadeset i pet godina premalog ulaganja u \u017eeljeznicu isklju\u010divo zbog toga \u0161to se okrenula stranim tr\u017ei\u0161tima. Prodekan Fakulteta prometnih znanosti Tomislav Josip Mlinari\u0107, kao temeljni problem naveo je realizaciju pro\u0161le prometne strategije (1999.- 2010.) u kojoj se na \u017eeljeznice potro\u0161ilo samo 7 posto ukupnog novca, a preko 80 posto potro\u0161eno je na autoceste. \u201eIzmu\u010deni bjesomu\u010dnim investicijama u ceste\u201c sada imamo kvalitetne i prazne ceste sa fiskalnim dugom koji prijeti dr\u017eavnoj likvidnosti i lo\u0161e \u017eeljeznice koje ne mogu nadoknaditi izgubljene godine. Kao rje\u0161enje predlo\u017eio je formiranje agencije koja \u0107e upravljati investicijama u \u017eeljeznicu kako bi one postigle o\u010dekivani efekt \u2013 a to je konkurentna prijevozna usluga i kvalitetan prijevozni proizvod.<\/p>\n

Admiral Davor Domazet Lo\u0161o naveo je to da u svijetu postoji 17 geostrate\u0161kih prometnih to\u010daka, a Luka Rijeka jedna je od tih sedamnaest (i jedna od samo 4 u Europi). Ali ta prednost nije iskori\u0161tena i sami smo sebe izolirali jer nismo napravili nizinsku prugu. Ne postoji dilema treba li se ona graditi ili ne, nego samo pitanje tko \u0107e je prije i br\u017ee napraviti.<\/p>\n

Akademik Ivan Milo\u0161 ustvrdio je to da se i ovakvim \u017eeljeznicama koje trenutno imamo, u\u010dinkovitost mo\u017ee pove\u0107ati za 500 posto, uvo\u0111enjem integriranih sustava pra\u0107enja prometa, umre\u017eavanjem svih dionika na jednoj platformi, samo kad bi se birokracija prestala opirati novim rje\u0161enjima.<\/p>\n

Biv\u0161i direktor H\u017d-a Marijan Klari\u0107 optimisti\u010dki je sa prisutnima podijelio svoje iskustvo dugogodi\u0161njeg \u017eeljezni\u010dara i \u010delnika u dva mandata, na na\u010din da je pohvalio tisu\u0107e vrijednih ljudi koji strpljivo i vrijedno rade na \u017eeljeznici, \u010dekaju\u0107i da ona postane dr\u017eavni prioritet. I on se slo\u017eio s konstatacijom da novca ima, samo se struka i politika trebaju dogovoriti oko scenarija, strategije i ciljeva i svi zajedno bez podjela i optu\u017eivanja krenuti raditi.<\/p>\n

Potpredsjednica HGK Mirjana \u010cagalj objasnila je ulogu HGK u povezivanju industrije i \u017eeljeznice, a Sanja Vu\u010di\u0107, zamjenica direktorice razvoja H\u017d Infrastrukture iznijela je podatke o ulaganjima u infrastrukturu koja se financiraju iz EU fondova.<\/p>\n

Na \u201epoliti\u010dkom panelu\u201c bilo je vrlo \u017eivo. Tihomir Lukini\u0107, glavni tajnik \u017divog zida rekao je to da kad \u017divi zid do\u0111e na vlast \u201eministra prometa tra\u017eit \u0107emo na Fakultetu prometnih znanosti\u201c, a za izradu ukupne strategije Hrvatske formirat \u0107e \u201eOdbor za budu\u0107nost\u201c koji \u0107e odrediti smjer kojim Hrvatska treba i\u0107i. Saborski zastupnik SDP-a Sini\u0161a Hajda\u0161 Don\u010di\u0107 rekao je to da \u0107emo sve projekte koje smo osmislili u strategiji mo\u0107i ostvariti \u201e..kad izmislimo \u010darobnu formulu financiranja\u201c. Predsjednik ORAH-a Mladen Novak, podsjetiv\u0161i na stav jednog ministra financija RH iz devedesetih \u2013 da je rje\u0161enje za \u017eeljeznicu da se ona zatvori, a radnike pusti ku\u0107i i ispla\u0107uje im pla\u0107a \u2013 okarakterizirao je to kao prosje\u010dan stav dosada\u0161nje politike prema \u017eeljeznici. U drugom panelu sudjelovao je i \u017eupan bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs koji je ispri\u010dao svoje iskustvo dvadesetogodi\u0161njeg lobiranja za prugu Gradec \u2013 Sveti Ivan \u017dabno (dio pruge Zagreb-Bjelovar) \u010dija bi gradnja trebala zavr\u0161iti ove godine. Istakao je i va\u017enost \u017eeljeznice za lokalnu zajednicu jer omogu\u0107ava mobilnost stanovni\u0161tva i zaustavlja iseljavanje.<\/p>\n

Zaklju\u010duju\u0107i konferenciju, predsjednik Saveza za \u017eeljeznicu Zoran Mar\u0161i\u0107 rezimirao je ciljeve organizacije ovakvih diskusija koje \u0107e Savez nastaviti i dalje:<\/p>\n

\u201eDvadeset pet godina ponavljamo istu pri\u010du o \u017eeljeznici kao generatoru gospodarstva. U tom razdoblju broj \u017eeljezni\u010dara smanjen je za 30.000. I danas je upravo 41 radnik ostao bez posla u H\u017d Cargu, a istodobno Njema\u010dke \u017eeljeznice zapo\u0161ljavaju 10.000 novih radnika. Ali unato\u010d tomu, jo\u0161 nije kasno, moramo sa\u010duvati ono \u0161to imamo, od infrastrukture do ljudi, ne smijemo mijenjati strategije sa svakom promjenom vlasti, na vode\u0107a mjesta moramo postavljati stru\u010dne, odgovorne i moralne ljude, a \u010de\u0161\u0107e pitati korisnike \u0161to o\u010dekuju od \u017eeljeznice i raditi u njihovom interesu. Moramo prestati tro\u0161iti novac na na\u010din da od njega nemamo ni\u0161ta. Zato \u0107e Savez za \u017eeljeznicu nastaviti sa ovakvim javnim razgovorima i dalje. \u017delja je nastaviti pritisak na donositelje odluka u cilju stvaranja moderne i u\u010dinkovite \u017eeljeznice, kao nositelja integriranog prijevoza putnika te intermodalnog prijevoza tereta, odnosno \u017eeljeznice kao va\u017enog dijela odr\u017eivog prometnog sektora Hrvatske.\u201c<\/p>\n

Vlatka \u0160kori\u0107<\/p>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu danas, u utorak 9. svibnja 2017. odr\u017eana je konferencija \u201e\u017deljeznica \u2013 generator rasta? Da ili ne?\u201c na kojoj se okupilo oko 180 predstavnika znanosti, struke i industrije vezane uz \u017eeljeznicu te politike. Svrha konferencije bila je aktualizacija teme \u017eeljeznice u hrvatskoj javnosti te poticanje donositelja odluka na strate\u0161ko promi\u0161ljanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5651"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5651"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5651\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5652,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5651\/revisions\/5652"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5651"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5651"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5651"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}