{"id":5612,"date":"2017-04-15T13:38:47","date_gmt":"2017-04-15T12:38:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5612"},"modified":"2017-04-15T13:38:47","modified_gmt":"2017-04-15T12:38:47","slug":"15-04-2017-nacrt-konacnog-prijedloga-zakona-o-osiguranju-radnickih-trazbina-prijedlog-dopune","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5612","title":{"rendered":"15.04.2017. – Nacrt kona\u010dnog prijedloga Zakona o osiguranju radni\u010dkih tra\u017ebina prijedlog dopune"},"content":{"rendered":"
\n

Po\u0161tovani,<\/p>\n

nastavno na dostavljeni Nacrt kona\u010dnog prijedloga Zakona o osiguranju radni\u010dkih tra\u017ebina Nezavisni hrvatski sindikati nemaju primjedbi na isti, ali u nastavku iznosimo prijedlog za njegovom dopunom.<\/p>\n

\u010clanak 8.<\/strong><\/p>\n

Odredbom \u010dlanka 8. stavka 1. utvr\u0111ena su radnikova za\u0161ti\u0107ena primanja u slu\u010daju otvaranja ste\u010dajnog postupka nad poslodavcem. Tako je to\u010dkom 5. stavka 1. \u010dlanka 8. kao za\u0161ti\u0107eno primanje utvr\u0111ena pravomo\u0107no dosu\u0111ena naknada \u0161tete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, u visini do jedna tre\u0107ine pravomo\u0107no dosu\u0111ene naknade \u0161tete.<\/p>\n

Me\u0111utim, osim naknade \u0161tete koja radniku mo\u017ee nastati kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti,\u00a0postoje i drugi oblici \u0161tete za koje poslodavac odgovara radniku prema op\u0107im propisima obveznoga prava, <\/strong>a koji se odnose na naknadu neimovinske \u0161tete zbog\u00a0povrede prava osobnosti radnika s osnove povrede dostojanstva radnika, \u0161ikanoznog postupanja poslodavca prema radniku, diskriminacije radnika od strane poslodavca i drugo.<\/strong><\/p>\n

Ograni\u010denje prava radnika na isplatu dijela dosu\u0111ene naknade \u0161tete prema odredbama predmetnoga zakona, a koje se odnose samo na naknade \u0161teta nastalih kao posljedicu ozljede na radu ili profesionalne bolesti, diskriminiraju ostale radnike kojima je sud pravomo\u0107nom sudskom presudom dosudio pravi\u010dnu nov\u010danu naknadu kao posljedice\u00a0povrede prava osobnosti radnika, a koja je temeljena na gore navedenim drugim osnovama, osim onih koje predlagatelj ovim zakonom predla\u017ee. Ne postoji bilo kakvo pravno utemeljenje niti logi\u010dan razlog da bi Agencija ispla\u0107ivala naknadu \u0161tete dosu\u0111ene samo temeljem osnove ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a to bi pravo uskratila drugim radnicima kojima je tako\u0111er sud, pravomo\u0107nom sudskom presudom dosudio naknadu \u0161tete po drugim osnovama, budu\u0107i se svi ti oblici naknade \u0161tete, neovisno o tome jesu li posljedica ozljede na radu, profesionalne bolesti, povrede dostojanstva, \u0161ikanoznog postupanja poslodavca, diskriminacije, povrede \u010dasti i ugleda radnika, podvode pod pojam povrede prava osobnosti.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

Nadalje, iz stipulacije prijedloga predmetne alineje razvidno je kako bi pravo na isplatu dijela naknade \u0161tete radniku od strane Agencije bilo priznato samo na temelju pravomo\u0107ne sudske presude.\u00a0Ostaje nejasnim za\u0161to se istim prijedlogom predmetno pravo ne bi priznalo i onim radnicima koji su s poslodavcem zaklju\u010dili sudsku nagodbu<\/strong>, obzirom da i sam zakonodavac, kroz Zakon o parni\u010dnom postupku, ali i drugim zakonima, poti\u010de parni\u010dne strane na mirno rje\u0161enje spora.<\/p>\n

Apsurdnost izbacivanja sudske nagodbe, kao osnove za isplatu dijela naknade \u0161tete od strane Agencije u slu\u010daju ste\u010daja poslodavca mo\u017eemo obrazlo\u017eiti jednim primjerom.<\/p>\n

Dakle, radnik kao tu\u017eitelj podnese tu\u017ebu protiv poslodavca kao tu\u017eenika zbog naknade \u0161tete. Poslodavac posluje na rubu likvidnosti, a to zna\u010di da postoji vjerojatnost otvaranja ste\u010dajnog postupka. U takvom slu\u010daju, tu\u017eitelj bi morao odbiti sklopiti sudsku nagodbu, unato\u010d \u010dinjenici \u0161to je poslodavac, kao tu\u017eenik, spreman takvu nagodbu zaklju\u010diti, a to iz razloga \u0161to se otvaranjem ste\u010dajnoga postupka nad tu\u017eenikom radnik ne bi mogao naplatiti od strane Agencije, jer njegova naknada \u0161tete nije dosu\u0111ena pravomo\u0107nom sudskom presudom ve\u0107 je temeljena na sudskoj nagodbi parni\u010dnih stranaka. Kako je sud\u00a0ex offo\u00a0du\u017ean poticati parni\u010dne strane da spor rije\u0161e sklapanjem nagodbe, to bi zna\u010dilo da poticanje suda da se spor rije\u0161i nagodbom u kona\u010dnici mo\u017ee i\u0107i na \u0161tetu radnika jer mu Agencija ne bi priznala pravo na isplatu naknade \u0161tete temeljem sklopljene sudske nagodbe.<\/p>\n

Temeljem navedenog predla\u017eemo da odredba to\u010dke 5. stavka 1. \u010dlanka 8. ovog Zakona glasi:<\/p>\n

5) pravomo\u0107no dosu\u0111ene naknade \u0161tete ili zaklju\u010dene sudske nagodbe zbog pretrpljene ozljede na radu, profesionalne bolesti i u drugim slu\u010dajevima naknade neimovinske \u0161tete zbog povrede prava osobnosti radnika, u visini do jedne tre\u0107ine pravomo\u0107no dosu\u0111ene naknade \u0161tete ili zaklju\u010dene sudske nagodbe.<\/em><\/strong><\/p>\n

\u010clanak 26.<\/strong><\/p>\n

Nastavno na gore izneseni prijedlog dopune \u010dlanka 8. stavka 1. to\u010dke 5. Zakona, potrebno je izvr\u0161iti i odgovaraju\u0107u dopunu odredbe stavka 3. \u010dlanka 26. Zakona<\/p>\n

\u010clanak 28.<\/strong><\/p>\n

Ukazujemo kako stavkom 2. propisani rok od 30 dana u praksi predstavlja prekluzivni rok, \u0161to zna\u010di da se u praksi znalo doga\u0111ati da radnici podnesu zahtjev za ostvarenje prava prije isteka roka od 8 dana (koji je propisan u \u010dl. 28. st. 3. to\u010dka 1 i 2. ), Agencija takav zahtjev ne uzme u obzir, a radnik misle\u0107i da je ispunio svoje obvezu pravovremeno, ne podnese novi zahtjev sukladno rokovima propisanim u \u010dl. 28. st. 3. to\u010dka 1 i 2. U tom slu\u010daju doga\u0111a se da zahtjev radnika bude odba\u010den zbog nepravovremenosti i tada su radnici u nemogu\u0107nosti podnijeti svoj zahtjev pravovremeno jer nisu znali da \u0107e im Agencija prethodni odbaciti. Moramo biti svjesni da radnici uglavnom nisu pravni stru\u010dnjaci i te\u0161ko im se sna\u0107i u nepreglednoj odredbi i protuma\u010diti je u pravom smislu, odnosno da zahtjev moraju podnijeti tek od isteka osmog dana od dana objave.<\/p>\n<\/div>\n

\n

Stoga predla\u017eemo da Agencija uzme u razmatranje zahtjev radnika koji je podnesen nakon isteka roka od 30 dana koji je propisan u \u010dl. 29. st.2. ukoliko je radniku prethodno odba\u010den zahtjev zbog nepravovremenog podno\u0161enja zahtjeva, odnosno ukoliko ga je prethodno podnio prije isteka roka od 8 dana propisanog u \u010dl. 29. st.3. to\u010dka 1 i 2.<\/p>\n

Tako\u0111er predla\u017eemo da se stavkom 2. \u010dlanka 28. propi\u0161e kako se postupak za ostvarenje prava u slu\u010daju ste\u010daja poslodavca mo\u017ee pokrenuti kako na zahtjev radnika, tako i na zahtjev ste\u010dajnog upravitelja, iz razloga \u0161to radnici ne znaju koja su im prava, niti na koji ih na\u010din mogu ostvariti. Ste\u010dajni upravitelj je osoba koja je pobli\u017ee upoznata s cijelim ste\u010dajnim postupkom te smatramo kako bi i on trebao imati navedeno pravo.<\/p>\n

Prekr\u0161ajne odredbe<\/strong><\/p>\n

Predla\u017eemo da se prekr\u0161ajnim odredbama propi\u0161e sankcija za poslodavca ukoliko ne postupi u skladu s odredbom \u010dlanka 33. stavkom 1. i 7., odnosno ne podnese zahtjev za prisilnu naplatu ili ne dostavi odgovaraju\u0107u dokumentaciju uz taj zahtjev kako bi radnik ostvario prava u slu\u010daju blokade poslodavca.<\/p>\n

Predsjednik<\/p>\n

Kre\u0161imir Sever<\/p>\n<\/div>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po\u0161tovani, nastavno na dostavljeni Nacrt kona\u010dnog prijedloga Zakona o osiguranju radni\u010dkih tra\u017ebina Nezavisni hrvatski sindikati nemaju primjedbi na isti, ali u nastavku iznosimo prijedlog za njegovom dopunom. \u010clanak 8. Odredbom \u010dlanka 8. stavka 1. utvr\u0111ena su radnikova za\u0161ti\u0107ena primanja u slu\u010daju otvaranja ste\u010dajnog postupka nad poslodavcem. Tako je to\u010dkom 5. stavka 1. \u010dlanka 8. kao […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5612"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5612"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5612\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5613,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5612\/revisions\/5613"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5612"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5612"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5612"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}