{"id":5605,"date":"2017-04-15T13:25:47","date_gmt":"2017-04-15T12:25:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5605"},"modified":"2017-04-15T13:29:35","modified_gmt":"2017-04-15T12:29:35","slug":"15-4-2017-ocitovanje-nezavisnih-hrvatskih-sindikata-na-prijedlog-reformskih-mjera-u-okviru-izrade-nacionalnog-programa-reformi-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5605","title":{"rendered":"15.04.2017. – O\u010ditovanje Nezavisnih hrvatskih sindikata na prijedlog reformskih mjera u okviru izrade Nacionalnog programa reformi 2017."},"content":{"rendered":"
\n
CILJ 1 JA\u010cANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA<\/strong><\/div>\n

POBOLJ\u0160ANJE RASPOLAGANJA I UPRAVLJANJA DR\u017dAVNOM IMOVINOM<\/strong><\/p>\n

Reformska mjera:<\/strong>\u00a0Odgovornije upravljanje i uspje\u0161nije pra\u0107enje poslovanja trgova\u010dkih dru\u0161tava u dr\u017eavnom portfelju \u2013 Smjernice za izradu internih akata za politiku pla\u0107a uprava i povezivanje pla\u0107a s rezultatima srednjoro\u010dnih planova strate\u0161kih trgova\u010dkih dru\u0161tava<\/em><\/p>\n

Iako iz naziva reformske mjere proizlazi kako bi se povezivanje uspje\u0161nosti poslovanja i pla\u0107a odnosilo isklju\u010divo na \u010dlanove uprava trgova\u010dkih dru\u0161tava, ne mo\u017eemo ne dovesti u vezu ovu mjeru s mjerom sredi\u0161nje koordinacije kolektivnog pregovaranja (komentar na istu nalazi se kasnije u tekstu), a onda se name\u0107e zaklju\u010dak kako se radi o politici pla\u0107a ne samo za \u010dlanove uprava, nego op\u0107oj politici pla\u0107a u navedenim trgova\u010dkim dru\u0161tvima. Smatramo da se politika pla\u0107a u trgova\u010dkim dru\u0161tvima u dr\u017eavnom portfelju treba prvenstveno temeljiti na individualnom pristupu u odnosu na poslovanje svakog pojedinog dru\u0161tva, i zbog toga smatramo da bi svaka generalizacija u primjeni politike pla\u0107a u obliku tzv. smjernica bila opasna i \u0161tetna po postoje\u0107u razinu prava zaposlenih u tim trgova\u010dkim dru\u0161tvima, ali bi i mogla dovesti u pitanje primjenu va\u017ee\u0107ih kolektivnih ugovora kod tih poslodavaca.<\/p>\n

Tako\u0111er, vezivanje uspje\u0161nosti u poslovanju i visine pla\u0107e i za sam menad\u017ement tih poduze\u0107a predstavlja populisti\u010dku mjeru, jer cilj dr\u017eave mora biti privu\u0107i kvalitetan i sposoban upravlja\u010dki kadar, \u0161to \u0107e na predlo\u017eeni na\u010din biti te\u0161ko ostvarivo.<\/p>\n

Ujedno napominjemo da u navedenim trgova\u010dkim dru\u0161tvima postoji iznimna potreba za visokokvalificiranim kadrom koji ima odgovaraju\u0107a znanja i vje\u0161tine za obavljanje odgovaraju\u0107ih poslove, a kojih ve\u0107 sada nedostaje u sustavu rada, pa bi svaka mogu\u0107nost generalizacije u odnosu na utvr\u0111ivanje visine pla\u0107a takvih radnika, mogla jo\u0161 vi\u0161e utjecati na nedostatak takvog kadra u tim trgova\u010dkim dru\u0161tvima i dovesti do \u201enegativnog odabira\u201c. Tako \u0107e sposobniji i kvalitetniji kadar odlaziti u privatni sektor i dobivati daleko ve\u0107e pla\u0107e, u skladu sa svojim znanjima i sposobnostima, a za upravljanje vrijednom narodnom imovinom u tim \u0107e tvrtkama u pravilu ostati oni koji se ne\u0107e uspjeti nikome \u201eprodati\u201c. Mladi pak stru\u010dnjaci ve\u0107 u startu ne\u0107e pokazivati interes za zapo\u0161ljavanje u tim tvrtkama kad u privatnom sektoru mogu \u201edaleko bolje pro\u0107i\u201c. Takav postupak ne samo da bi bio populisti\u010dki, nego bi bio i neodgovoran prema upravljanju narodnom imovinom.<\/p>\n

Slijedom navedenoga predla\u017eemo da se navedena mjera preformulira da iz nje bude potpuno razvidna namjera dr\u017eave da \u0107e se politika pla\u0107a u trgova\u010dkim dru\u0161tvima u dr\u017eavnom portfelju temeljiti na individualnom pristupu uspje\u0161nosti poslovanja takvih trgova\u010dkih dru\u0161tava.<\/p>\n<\/div>\n

\n

PROFESIONALIZACIJA JAVNE UPRAVE I PRU\u017dANJE BRZIH JAVNIH USLUGA<\/strong><\/p>\n

Reformska mjera:<\/strong>\u00a0Unaprje\u0111enje sustava kolektivnog pregovaranja VRH (izgradnja sustava sredi\u0161nje koordinacije u kolektivnim pregovorima u javnom sektoru)<\/em><\/p>\n

Navedena mjera, na na\u010din kako je navedena, upu\u0107uje kako \u0107e se izgraditi sustav sredi\u0161nje koordinacije kolektivnog pregovaranja u javnom sektoru, koji u \u0161irem smislu podrazumijeva kako dr\u017eavnu i javne slu\u017ebe, tako i poduze\u0107a u dr\u017eavnom ili prete\u017eito dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu (dr\u017eavna i javna poduze\u0107a). I dok je u odnosu na dr\u017eavnu i javne slu\u017ebe predlo\u017eena mjera razumljiva i prihvatljiva, istovremeno je potpuno neprihvatljiva u odnosu na poduze\u0107a u dr\u017eavnom ili prete\u017eito dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, jer se radi o poduze\u0107ima razli\u010ditih djelatnosti koja posluju na tr\u017ei\u0161tu konkuriraju\u0107i ostalim tr\u017ei\u0161nim dionicima i kojima je kolektivno pregovaranje nu\u017eno provoditi uva\u017eavaju\u0107i posebnosti i mogu\u0107nosti svakog od poduze\u0107a, a ne centralizirano i uz bilo kakva nametnuta ograni\u010denja.<\/p>\n

CILJ 2 POVE\u0106ANJE ZAPO\u0160LJIVOSTI I POVEZIVANJE OBRAZOVANJA S TR\u017dI\u0160TEM RADA<\/strong><\/p>\n

Vrlo je nezahvalno o\u010ditovati se na dostavljenu \u0161turu promemoriju o tr\u017ei\u0161tu rada koja samo ugrubo navodi nove aktivne mjere politike zapo\u0161ljavanja te nedefinirane obrazovne programe za nezaposlene u djelatnostima s najve\u0107im nedostatkom tra\u017eenih kvalificiranih radnika kao \u0161to je u turizmu, graditeljstvu, brodogradnji i sl., tako da u ovom trenutku, a na temelju dostavljenog, mo\u017eemo samo propitkivati i navoditi bitne sastavnice sustava rada koje \u0107e mogu\u0107e ovogodi\u0161njim Nacionalnim programom reformi biti izostavljene.<\/p>\n

Uvidom u ranije Nacionalne programe reformi mo\u017ee se naslutiti kako ne postoji dovoljna razina kontinuiteta i dosljednosti u provedbi planiranog. Bez obzira \u0161to se u izvje\u0161tajima EK za Hrvatsku vidi odre\u0111eni napredak u smislu stvaranja preduvjeta kako bi se odredile mjere za rje\u0161avanje ciljanog problema, na\u017ealost to ostaje gotovo isklju\u010divo na izradi analiza i studija (\u201eAnaliza pla\u0107a u javnom i privatnom sektoru u RH\u201c i \u201eU\u010dinci minimalne pla\u0107e na zapo\u0161ljavanje, proizvodnost i \u017eivotni standard radnika u RH\u201c) neovisnih stru\u010dnjaka koje, osim \u0161to se njihovi rezultati naknadno dovoljno ne propitkuju, kao ni \u0161to se detektirana podru\u010dja problemati\u010dna za obradu zbog nedostupnosti podataka dalje ne razvijaju, neki korisni i zaklju\u010dci koji proizlaze iz njih ne rezultiraju pravovremenim i cjelovitim aktivnostima.<\/p>\n

Primjerice, u Nacionalnom programu reformi za 2016. godinu navedeno je kako je postignut napredak u smislu izrade studije \u201eU\u010dinci minimalne pla\u0107e na zapo\u0161ljavanje, proizvodnost i \u017eivotni standard radnika u Hrvatskoj\u201c koja se trebala uzeti u obzir u daljnjem oblikovanju politika, a aktivnost koja se namjeravala u tom cilju poduzeti je osnivanje radne skupine koja \u0107e okupiti sve bitne dionike, \u0161to jo\u0161 uvijek nije realizirano. Bile bi potrebne intervencije u Zakon o minimalnoj pla\u0107i, posebice zbog zaklju\u010daka proiza\u0161lih iz ranije spomenute studije o potrebi izmjene definicije minimalne pla\u0107e (problem \u0161to se u iznos minimalne pla\u0107e uklju\u010duje i sve dodatke na pla\u0107u pa iznos minimalne pla\u0107e nije odre\u0111en kao iznos osnovne pla\u0107e ve\u0107 se ona izra\u017eava kao krajnja isplata uve\u0107ana za sve pripadaju\u0107e dodatke i takva ne mo\u017ee biti ni\u017ea od utvr\u0111enog iznosa minimalne pla\u0107e) kao i propisivanju kriterija koji bi se uzimali u obzir prilikom uskla\u0111ivanja iznosa minimalne pla\u0107e. Zbog svega navedenog predla\u017eemo pro\u0161irenje ovogodi\u0161njeg Nacionalnog programa reformi navedenom tematikom.<\/p>\n<\/div>\n

\n

Vezano za planirano obrazovanje u djelatnostima gdje je najve\u0107i nedostatak tra\u017eenih kvalificiranih radnika mi\u0161ljenja smo kako su pribli\u017eno dobro utvr\u0111ene djelatnosti kojima se treba dati posebna pozornost. Ipak, \u017eelimo istaknuti kako se svakako treba uklju\u010diti djelatnost prometa s naglaskom na zanimanje voza\u010da autobusa i teretnih vozila, jer promet nije naveden u dostavljenoj promemoriji, a za navedena zanimanja, bez obzira na zna\u010dajan broj prijavljenih u evidenciji\u00a0HZZ-a,\u00a0kvote za uvoz stranaca su poprili\u010dno velike. Naime, ukupna godi\u0161nja kvota za zapo\u0161ljavanje stranaca pove\u0107ana je za velikih 125,55% (s 3.115 na 7.026) u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu, a i prethodnih kao i ove godine tra\u017ee se pribli\u017eno jednaka zanimanja u pove\u0107anom broju koja su tako\u0111er u velikom broju evidentirana u\u00a0HZZ-u,\u00a0ponajvi\u0161e u graditeljstvu i brodogradnji, a zatim po broju slijede promet i turizam. Prema dostavljenoj promemoriji mo\u017ee se naslutiti kako spomenuti obrazovni programi nisu sastavni dio obrazovnih programa predvi\u0111enih mjerama aktivne politike zapo\u0161ljavanja, \u0161to smatramo dobrim zato \u0161to sami obrazovni programi predvi\u0111eni mjerama aktivne politike zapo\u0161ljavanja nisu dovoljni. Ipak, osim \u0161to \u017eelimo dobiti uvid u sadr\u017eaj planiranih obrazovnih programa, \u017eelimo istaknuti kako se posebnu pozornost treba posvetiti zanimanjima navedenim u Odluci o utvr\u0111ivanju godi\u0161nje kvote dozvola za zapo\u0161ljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2017.<\/p>\n

U Izvje\u0161\u0107u EK za RH, u dijelu koji se odnosi na tr\u017ei\u0161te rada, vidljiva je preporuka 2. koja govori o omogu\u0107avanju primjerene dokvalifikacije i prekvalifikacije radi pove\u0107anja zapo\u0161ljivosti radno sposobnog stanovni\u0161tva, s te\u017ei\u0161tem na niskokvalificiranim radnicima i dugotrajno nezaposlenim gdje je ostvaren ograni\u010deni napredak u smislu dono\u0161enja programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i u smislu izrade novog zakonodavstva za pobolj\u0161anje uvjeta za obrazovanje odraslih. Kako su za cijelo podru\u010dje sustava rada te skupine odre\u0111ene kao najproblemati\u010dnije trebalo bi se, osim mjera aktivne politike zapo\u0161ljavanja, donijeti i mjere koje \u0107e se odnositi ne samo na obrazovanje, ve\u0107 i na stvaranje radnih mjesta. Bez obzira \u0161to u sklopu mjera aktivne politike zapo\u0161ljavanja postoje mjere koje su namijenjene i za te skupine, kratkoro\u010dno izravno zapo\u0161ljavanje osigurava isklju\u010divo mjera \u201ejavni radovi\u201c, koja je u smislu ciljanih skupina pre\u0161iroko postavljena i koja nije niti pribli\u017eno dostatna za brzo rje\u0161avanje problema zaposlenosti niskokvalificiranih radnika i dugotrajno nezaposlenih. U svakom slu\u010daju<\/p>\n

Nacionalni program reformi, osim mjera aktivne politike zapo\u0161ljavanja i programa obrazovanja u dijelu koji se odnosi na sustav rada, svakako bi trebao sadr\u017eavati i ostale mjere iz kojih \u0107e proizlaziti aktivnosti usmjerene na smanjivanje rada na crno (osobito vezano za isplatu dijela pla\u0107e na ruke), aktivnosti rje\u0161avanja problema neisplate pla\u0107a i ostalo.<\/p>\n

Kako se mirovinski sustav ne mo\u017ee promatrati odvojeno u odnosu na sustav rada za koji je presudno obrazovanje, ne treba zanemariti kako za poticanje du\u017eeg ostanka u svijetu rada nije bitno samo vrijeme izlaska, ve\u0107 i ulaska. Jamstvom za mlade omogu\u0107uje se mladima nakon \u0161kolovanja raniji ulazak u svijet rada, ali i ne osigurava nu\u017eno mladim osobama du\u017ei ostanak u svijetu rada, budu\u0107i da kvalitetna ponuda za posao ne podrazumijeva ugovor na neodre\u0111eno vrijeme. Zbog navedenog, u sklopu planirane reforme kurikula treba posvetiti pozornost i vremenu izlaska iz sustava obrazovanja, a ne iznova, vjerojatno zbog nedostatka kreativnijih rje\u0161enja, pomicati dobnu granicu za odlazak u mirovinu.<\/p>\n<\/div>\n

\n

CILJ 3 ODR\u017dIVOST JAVNIH FINANCIJA<\/strong><\/p>\n

OSIGURANJE DUGORO\u010cNE ODR\u017dIVOSTI MIROVINSKOG SUSTAVA<\/strong><\/p>\n

Na samom po\u010detku va\u017eno je naglasiti kako je mirovinski sustav jedan od sustava koji su u ovlastima svake od zemalja \u010dlanica, dio je njihove neovisnosti i Europska komisija tu nema pravo prijetiti nikakvim kaznama, ako neka zemlja ne prihvati njene preporuke (to ne mogu biti nalozi).<\/p>\n

Odr\u017eivost mirovinskog sustava i njegova fiskalna konsolidacija pripadaju najva\u017enijim prioritetima hrvatske dr\u017eave, dodatno poja\u010dani \u010dinjenicom da se zemlja nalazi u postupku prekomjernog deficita, kroz koji se tra\u017ei ja\u010danje fiskalne discipline i smanjenje deficita. Kako stvaranju deficita u zna\u010dajnoj mjeri doprinosi i mirovinski sustav, zbog \u010dinjenice da se gotovo polovina iznosa potrebnog za isplatu mirovina mora osiguravati iz dr\u017eavnog prora\u010duna, to je jedan od va\u017enijih ciljeva postala provedba mjera smanjenje udjela izdataka za mirovine u BDP- u.<\/p>\n

Prema \u201eAnalizi dugoro\u010dnih fiskalnih u\u010dinaka demografskih promjena\u201c iz svibnja 2006. godine, izra\u0111enoj od strane Ekonomskog instituta, po svim scenarijima udio izdataka mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti kao postotak\u00a0BDP-a\u00a0postupno \u0107e padati do 2050. godine. Osnovni scenarij podrazumijeva stalnu stopu ekonomske aktivnosti i srednji fertilitet, a projekcije su broj\u010dano iskazane posebno za niski i visoki fertilitet. Pod pretpostavkom niskog fertiliteta udio izdataka mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti u\u00a0BDP-u\u00a0prema osnovnom scenariju smanjit \u0107e se za 5,5 postotnih bodova u 2050. godini u odnosu na 2005. godinu. Prema ostalim scenarijima (scenarij rastu\u0107ih stopa aktivnosti – smanjenje od 6,3 postotna boda, scenarij rast mirovina = rast pla\u0107a od 2010. – smanjenje od 2,3 postotna boda i scenarij rastu\u0107e aktivnosti i uskla\u0111enja mirovina od 2010. \u2013 smanjenje od 3,3 postotna boda) vidljivo je kako \u0107e tako\u0111er do\u0107i do smanjenja udjela izdataka za mirovine u\u00a0BDP-u,\u00a0ali u manjem iznosu, izuzev scenarija rastu\u0107ih stopa aktivnosti koji predvi\u0111a najve\u0107e smanjenje udjela.<\/p>\n

Ta se analiza u smislu trenda poklapa s novijim izvje\u0161tajem EK (The 2015 Ageing Report Economic and budgetary projections for the 28 EU Member States\u00a02013-2060)\u00a0prema kojem se i u osnovnom i u dva rizi\u010dna scenarija Hrvatskoj predvi\u0111a smanjenje udjela izdataka za mirovine u\u00a0BDP-u.\u00a0Prema osnovnom scenariju ti izdaci smanjit \u0107e se za 3 postotna boda u 2040. godini u odnosu na 2013. godinu te za 3,9 postotnih bodova u 2060. godini u odnosu na 2013. godinu. Bitno je naglasiti kako je prema rizi\u010dnim scenarijima u razdoblju od 2013. godine do 2040. godine, koji podrazumijevaju manje stope rasta\u00a0BDP-a,\u00a0to je smanjenje ne\u0161to manje tj. iznosi od 2,9 do 3,0 postotna boda, a do 2060. godine od 3,7 do 3,9 postotnih bodova. Sva tri scenarija upu\u0107uju na zaklju\u010dak kako je za Hrvatsku to smanjenje udjela izdataka za mirovine u BDP-u\u00a0najizra\u017eenije u odnosu na druge zemlje EU. Sve navedeno ukazuje kako se dugoro\u010dne projekcije udjela izdataka za mirovine u\u00a0BDP-u\u00a0o\u010dito ne mogu koristiti kao argument za ubrzavanje (kra\u0107enje) prijelaznog razdoblja za izjedna\u010davanje dobi mu\u0161karaca i \u017eena za odlazak u mirovinu i podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu. Jednako tako, ta se kra\u0107enja prijelaznih razdoblja ne mogu koristiti ni kao jedna od mjera za izlazak iz prekomjernog deficita jer mjere za to moraju biti puno br\u017ee od bilo kakvih mjera vezanih za promjene u mirovinskom sustavu.<\/p>\n<\/div>\n

\n

Reformska mjera:<\/strong>\u00a0Poticanje du\u017eeg ostanka u svijetu rada<\/em><\/p>\n

Pobolj\u0161anje u\u010dinkovitosti mirovinskog sustava u svjetlu alarmantnih demografskih pokazatelja te visokih stopa nezaposlenosti razli\u010ditih kategorija (mladih, starijih radnika, \u017eena…) posljednje je desetlje\u0107e u fokusu svih vlada i ono se nastoji posti\u0107i stalno ponavljanom mjerom poticanja du\u017eeg ostanka u svijetu rada, koje se namjerava posti\u0107i:<\/p>\n

    \n
  • Ve\u0107om penalizacijom prijevremenog umirovljenja<\/li>\n
  • Ubrzavanjem izjedna\u010davanja dobi za odlazak u prijevremenu i starosnu mirovinu za \u017eene i mu\u0161karce, a potom pomicanjem dobne granice u skladu s o\u010dekivanim \u017eivotnim vijekom<\/li>\n
  • Nagra\u0111ivanjem kasnijeg odlaska u mirovinu<\/li>\n<\/ul>\n

    Ve\u0107a penalizacija prijevremenog umirovljenja<\/strong><\/p>\n

    Odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu, jo\u0161 od\u00a090-tih\u00a0godina pro\u0161log stolje\u0107a, u najve\u0107em broju slu\u010dajeva nije izbor radnika. I dok je\u00a090-tih\u00a0godina prijevremeno umirovljenje slu\u017eilo zbrinjavanju vojske nezaposlenih proiza\u0161lih iz\u00a0pretvorbeno-privatizacijskog\u00a0vala, pri \u010demu, podsje\u0107amo, penalizacija nije bila trajna, nego privremena (do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu), to se isti posljednjih\u00a015-tak\u00a0godina pojavljuje zbog nemogu\u0107nosti zadr\u017eavanja ili pronalaska posla. U Hrvatskoj se ne otvaraju nova radna mjesta i svjedo\u010dimo tek sporadi\u010dnoj pojavi ovog fenomena, naro\u010dito nema radnih mjesta prilago\u0111enih starijim radnicima, niti odgovaraju\u0107ih poticajnih mjera za poslodavce koji bi se odlu\u010dili zaposliti starije radnike.<\/p>\n

    Obrazovanje i osposobljavanje starijih radnika u novim znanjima tako\u0111er je zakazalo. Sve navedeno jasno pokazuje kako bi svako novo pove\u0107anje penalizacije radnika bila duboko nepravedno s obzirom da dru\u0161tvo nije stvorilo poticajni okvir za njihov dulji ostanak u svijetu rada i da poticaje za taj dulji ostanak treba tra\u017eiti u drugim oblicima i vrstama mjera i politika, pri \u010demu \u0107e poticaji biti neki oblici nagrada, a ne kazni.<\/p>\n

    Najve\u0107om penalizacijom se ve\u0107 sada mirovina trajno smanjuje za \u2155 iznosa i pove\u0107anje penalizacije na \u00bc iznosa za sve one koji nedragovoljno odlaze u prijevremenu starosnu mirovinu nikako ne mo\u017ee predstavljati poticaj, nego kaznu. Dodatno, zbog neprimjereno niskih mirovina svako njezino novo trajno umanjenje ozbiljno ugro\u017eava umirovljeni\u010dku egzistenciju, a hrvatski su umirovljenici ve\u0107 sada me\u0111u najsiroma\u0161nijima u EU. Osim toga, valja povesti ra\u010duna o tome da radnici u velikom broju zanimanja (npr. graditeljstvu, brodogradnji, vrti\u0107ima i ostalim fizi\u010dki vrlo intenzivnim djelatnostima) ne\u0107e mo\u0107i izdr\u017eati raditi do zakonske dobi za umirovljenje (67 godina) \u0161to \u0107e rezultirati prijevremenim umirovljenjem i trajnim umanjenjem mirovine. Ista sudbina o\u010dekuje i one radnike koji poslodavcima ne\u0107e biti \u201edovoljno iskoristivi\u201c za poslove koje obavljaju. Uzimaju\u0107i u obzir podatak o visini starosne mirovine za 40 i vi\u0161e godina mirovinskog sta\u017ea, koja prema zadnjem raspolo\u017eivom podatku za velja\u010du 2016. godine iznosi 3.430,22, kn1, proizlazi kako bi takva mirovina umanjena za 20,4%, koliko trenutno iznosi najve\u0107e umanjenje za prijevremeno umirovljenje, iznosila 2.693,27 kn. Svakim pove\u0107anjem tog umanjenja iznosi mirovina strmoglavo bi padali i, kao \u0161to je re\u010deno, izazivali bi prelazak umirovljenika u sferu socijalne skrbi, \u0161to je potpuno nedopustivo. Tako bi navedena starosna mirovina za 40 i vi\u0161e godina mirovinskog sta\u017ea, umanjena za 25% (o kolikom se umanjenju o\u010dito razmi\u0161lja) iznosila 2.572,66 kn. Ve\u0107 danas2\u00a0prosje\u010dna mirovina (koja uklju\u010duje starosnu, prijevremenu starosnu, obiteljsku i invalidsku mirovinu) iznosi 2.255,06 kn i sigurno nije dostatna za podmirenje osnovnih \u017eivotnih potreba. Kad u prilog ve\u0107e penalizacije prijevremenog umirovljenja zagovornici spominju \u010dinjenicu kako danas Hrvatska pripada dijelu europskih zemalja s umirovljenicima koji imaju najmanje sta\u017ea osiguranja i najmanje godina pri umirovljenju, odnosno najmla\u0111e umirovljenike, \u201ezaboravljaju\u201c kako prijevremeno umirovljenje naj\u010de\u0161\u0107e nije odabir radnika nego njihovih poslodavaca. Ako se ve\u0107 razmi\u0161lja o dodatnoj penalizaciji prijevremenog umirovljenja onda nju treba uvoditi poslodavcima, a ne radnicima, odnosno umirovljenicima.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    Ubrzavanje izjedna\u010davanja dobi za odlazak u mirovinu za \u017eene i mu\u0161karce te podizanje dobne granice za ostvarenje prava na mirovinu u skladu s o\u010dekivanim \u017eivotnim vijekom.<\/p>\n

    Prijedlog prema kojem bi se ubrzalo izjedna\u010davanje dobi \u017eena s dobi mu\u0161karaca za stjecanje prava na mirovinu nije nov i datira od vremena odluke Ustavnog suda iz travnja 2007. godine, a zapravo i dalje u pro\u0161lost, konkretno u 2003. godinu i dokument\u00a0Strategija razvitka RH \u201eHrvatska u 21. stolje\u0107u\u201c \u2013 Strategija razvitka mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi, u kojem su ve\u0107 tada napravljeni obrisi po kojima se posljednjih godina kroji mirovinski sustav i njima nastoji ubla\u017eiti sve neravnote\u017ee koje se u njemu javljaju. Ve\u0107 tada je predvi\u0111eno postupno podizanje dobne granice za stjecanje prava na mirovinu za \u017eene u razdoblju od 2009.<\/p>\n

    \u2013 2018. godine u ritmu svake godine po 6 mjeseci. Navedene je stavove u svojoj odluci potvrdio i Ustavni sud, otvoreno se pozivaju\u0107i na stavove Vlade RH iznesene u predmetnoj Strategiji.<\/p>\n

    Kada se 2010. godine pristupilo izmjenama ZOMO radi uskla\u0111ivanja s odlukom Ustavnog suda nije prihva\u0107en predlo\u017eeni ritam ubrzavanja izjedna\u010davanja dobi za umirovljenje \u017eena s dobi mu\u0161karaca (prvotni je prijedlog bio 6 mjeseci po godini), nego se pristupilo sporijem ritmu, svake godine po 3 mjeseca. Navedeni ritam na snazi je i danas i, iako i dalje ostajemo pri stavu kako je to izjedna\u010davanje zbog stanja i situacije u Hrvatskoj preuranjeno, uva\u017eavaju\u0107i Odluku Ustavnog suda RH, va\u017ee\u0107i ritam ocjenjujemo primjerenijim, uzimaju\u0107i u obzir trenutni polo\u017eaj \u017eena u dru\u0161tvu op\u0107enito, ali i u sustavu rada. Pri tome treba napomenuti kako i Europski sud za ljudska prava u svojoj presudi\u00a0Stec protiv Velike Britanije\u00a0(travanj 2006. godine),\u00a0jasno ka\u017ee kako razli\u010ditost dobi za stjecanje prava na mirovinu za \u017eene i mu\u0161karce predstavlja dopu\u0161tenu pozitivnu diskriminaciju, a upravo imaju\u0107i u vidu polo\u017eaj \u017eena u dru\u0161tvu, jo\u0161 uvijek slabe mogu\u0107nosti pomirenja obiteljskih i radnih obveza, \u010dinjenicu da briga o \u010dlanovima obitelji, kako djeci, tako i starijim \u010dlanovima, vrlo \u010desto postaje obveza \u017eena zbog nedostatka odgovaraju\u0107ih dru\u0161tvenih servisa i sli\u010dno. Stoga je ubrzavanje izjedna\u010davanja dobi \u017eena s dobi mu\u0161karaca za stjecanje prava na mirovinu u ovom trenutku potpuno neprihvatljivo.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    Prijedlog za podizanje dobne granice za stjecanje prava na mirovinu op\u0107enito (i za \u017eene i za mu\u0161karce) u skladu s o\u010dekivanim \u017eivotnim vijekom o\u010dito u potpunosti zanemaruje \u010dinjenicu kako je o\u010dekivana \u017eivotna dob mu\u0161karaca i \u017eena u Hrvatskoj za vi\u0161e od 3 godine manja od prosjeka EU, \u0161to je upravo argument u potpuno suprotnom pravcu, odnosno pravcu sni\u017eavanje zakonske dobi za stjecanje prava na mirovinu. Iako zvu\u010di radikalno, s obzirom na ve\u0107 uvrije\u017eene stavove posljednjih desetlje\u0107a, ukazujemo kako je u tom pravcu krenula Poljska, zakonom s po\u010detka 2017. godine kojim je dobnu granicu sa dosada\u0161njih 67 godina (Zakon s prijelaznim razdobljem postupnog pove\u0107anja dobne granice u Poljskoj je u primjeni od 2013.godine) odlu\u010dila sniziti na 65 godina za mu\u0161karce i 60 godina za \u017eene, s po\u010detkom primjene u listopadu 2017. godine. Kada se usporede podatci o\u010dekivane \u017eivotne dobi za \u017eene i mu\u0161karce u Poljskoj i Hrvatskoj, tada je razvidno kako se radi o gotovo istoj o\u010dekivanoj \u017eivotnoj dobi (Poljska M 73,7 godina, \u017d 81,7 godina; Hrvatska M 74,7 godina, \u017d 81 godina). To bi trebalo potaknuti na razmi\u0161ljanje i hrvatsku vladu da razmotri i druge mogu\u0107nosti osim slijepog slije\u0111enja neoliberalnih koncepata, vo\u0111enih isklju\u010divo argumentom tro\u0161ka i usredoto\u010diti se na kratkoro\u010dne i srednjoro\u010dne mjere te zauzeti pristup integriranih politika.<\/p>\n

    Umjesto predlo\u017eenih mjera puno je va\u017enije i zasigurno kratkoro\u010dno daleko u\u010dinkovitije usmjeriti napore u potpunu aktivaciju sustava rada, pove\u0107anje zapo\u0161ljivosti i stvaranje preduvjeta za sigurne i dobro pla\u0107ene poslove te postupno smanjenje pojavnosti sive ekonomije. Mirovinski sustav ne smije se promatrati odvojeno od sustava rada, jer o njemu izravno ovisi njegova odr\u017eivost u ovom trenutku. U uvjetima kada svjedo\u010dimo visokim stopama nezaposlenosti mladih osoba, osoba srednje i starije \u017eivotne dobi koje nemaju odgovaraju\u0107ih znanja i vje\u0161tina, vrlo visokom udjelu sive ekonomije, onda je potpuno jasno da se klju\u010d financijske odr\u017eivosti mirovinskog sustava kratkoro\u010dno nalazi upravo u sustavu rada. No, fleksibilni i nesigurni oblici rada te pojavnost novih na\u010dina rada, za koje je te\u0161ko re\u0107i jesu li uop\u0107e radni odnos (cloudsourcing, platforme …), nipo\u0161to nisu dobra osnova na kojoj je mogu\u0107e graditi odr\u017eivost mirovinskog sustava ili osigurati primjerenost sada\u0161njih i budu\u0107ih mirovina. Stoga pove\u0107anje stope zaposlenosti, ja\u010danje sigurnih oblika rada i smanjenje udjela sive ekonomije moraju postati osnovni interes vladine politike. Mirovinski sustav i sustav rada dva su povezana dijela iste cjeline i samo povezanim djelovanjem mogu\u0107e je ponuditi odr\u017eiva rje\u0161enja.<\/p>\n

    Reformska mjera:<\/strong>\u00a0Unaprje\u0111enje sustava sta\u017ea osiguranja s pove\u0107anim trajanjem<\/em><\/p>\n

    Na sastanku odr\u017eanom u srpnju 2016. godine obavije\u0161teni smo kako je izra\u0111ena analiza radnih mjesta, me\u0111utim kako nam ista jo\u0161 uvijek nije dostavljena te nemamo saznanja o rezultatu analize i daljnjim koracima, odnosno na\u010dinu unaprje\u0111enja, nismo u mogu\u0107nosti zauzeti jasan stav u vezi predmetne reformske mjere.<\/p>\n

    Napominjemo, tehnolo\u0161ki napredak ne zna\u010di nu\u017eno pobolj\u0161anje uvjeta rada, a time i smanjivanje lo\u0161eg utjecaja rada na zdravlje radnika. Upitno je mogu li se svi poslovi obavljati bez ozbiljnih posljedica po zdravlje radnika do dobi utvr\u0111ene za kori\u0161tenje prava na odlazak u mirovinu, osobito uzimaju\u0107i u obzir stalno produljenje dobne granice, a posljedi\u010dno se mo\u017ee pojaviti ve\u0107i broj bolovanja radnika, \u0161to mo\u017ee izazvati pove\u0107ani tro\u0161ak zdravstvenog sustava i poslodavca. Smisao unaprje\u0111enja sustava sta\u017ea osiguranja s pove\u0107anim trajanjem ne smije biti stvaranje bolesnih radnika koji \u0107e optere\u0107ivati drugi socijalni sustav.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    Isto tako napominjemo kako smanjivanje broja postoje\u0107ih radnih mjesta ne zna\u010di kako ne\u0107e do\u0107i do potrebe za uvr\u0161tavanjem novih radnih mjesta i poslova na listu zanimanja s beneficiranim sta\u017eem, jer upotreba suvremene tehnologije sasvim sigurno izaziva nove rizike za zdravlje i sigurnost na radu.<\/p>\n

    SMANJENJE DUGOVA U ZDRAVSTVU I ODR\u017dIVOST ZDRAVSTVENOG SUSTAVA<\/strong><\/p>\n

    Posljednja gotovo tri desetlje\u0107a svjedoci smo brojnih zdravstvenih reformi provedenih s ciljem financijske konsolidacije zdravstvenog sustava, a iza \u010dega smo uvijek nanovo svjedo\u010dili istim problemima: velikom dugu bolnica, predugim listama \u010dekanja, neracionalnoj potro\u0161nji lijekova i sli\u010dno. Dojam je da smo stalno u procesu reformi, a da na kraju ni\u0161ta nismo reformirali.<\/p>\n

    Reformska mjera:<\/strong>\u00a0Pove\u0107anje u\u010dinkovitosti i kvalitete usluga u zdravstvu \u2013 Izrada plana pru\u017eanja dodatnih usluga radi pove\u0107anja prihoda bolnica<\/em><\/p>\n

    Podr\u017eavamo prijedlog za pove\u0107anjem prihoda bolnica kroz bolju naplatu potra\u017eivanja te dodatnu kontrolu obra\u010duna zdravstvenih usluga. No, u odnosu na prijedlog prema kojem se prihodi bolnica trebaju pove\u0107ati i pru\u017eanjem dodatnih zdravstvenih usluga, kao i davanjem u zakup slobodnih prostora za uslu\u017ene djelatnosti, isti smatramo komercijalizacijom zdravstva o kojoj valja posti\u0107i suglasje, pogotovo uz ovakvo stanje velikog dijela kapaciteta i ovakve liste \u010dekanja.<\/p>\n

    Prijedlog za pru\u017eanjem dodatnih zdravstvenih usluga \u010ditamo kao vra\u0107anje ideje o zdravstvenom turizmu, o kojoj se 2015. godine u okviru tada zapo\u010dete (a nikada dovr\u0161ene) reforme puno raspravljalo. Nedvojbeno je kako je za realizaciju iste potrebno izvr\u0161iti odgovaraju\u0107e izmjene Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi, no u tome valja biti oprezan. Pokrivenost gra\u0111ana odgovaraju\u0107om lepezom zdravstvenih usluga mora imati prednost pred bilo kakvom komercijalizacijom i potrebno je voditi ra\u010duna da se u te svrhe mo\u017ee staviti na raspolaganje stvarni vi\u0161ak kapaciteta. A da su za dokazivanje toga nu\u017eni sna\u017eni argumenti i svojevrsni \u201edru\u0161tveni ugovor\u201c. Javno zdravstvo ne smije biti vo\u0111eno idejom zarade, nego odr\u017eivosti.<\/p>\n

    U odnosu na prijedlog za davanjem u zakup vi\u0161ka kapaciteta radi obavljanja uslu\u017enih djelatnosti tako\u0111er va\u017ei ista primjedba, pri \u010demu dodatno valja voditi ra\u010duna da se pojedine bolnice ne pretvore u trgova\u010dke centre. Ponavljamo, cilj javnog zdravstvenog sustava mora biti odr\u017eivost, a ne stjecanje profita i stoga naglasak mora biti prije svega na dostupnosti kvalitetne zdravstvene usluge.<\/p>\n

    Reformska mjera:<\/strong>\u00a0Unaprje\u0111enje primarne zdravstvene za\u0161tite i palijativne skrbi<\/em><\/p>\n

    Navedenom mjerom u cilju rastere\u0107enja bolni\u010dkog sustava namjerava se osigurati opremljenost medicinskom opremom sustava primarne zdravstvene za\u0161tite. Kako je primarna zdravstvena za\u0161tita u najve\u0107em dijelu koncesionirana, a tek u manjem dijelu jo\u0161 uvijek u sustavu javnog zdravstva, to je nejasno tko i za koga \u0107e se vr\u0161iti navedeno opremanje. Ako se to opremanje namjerava obaviti javnim novcem, tada se mora jasno utvrditi i tko \u0107e biti vlasnik kupljene opreme, tko \u0107e snositi tro\u0161kove njenog odr\u017eavanja i kako \u0107e se kvaliteta opreme odraziti na tro\u0161kove koncesionara. I dok u odnosu na nekoncesionirani dio sustava primarne zdravstvene za\u0161tite to nije sporno, \u010dini se potpuno nelogi\u010dnim javnim novcem opremati ordinacije koncesionara. To bi trebala biti njihova obveza, a \u0161to onda otvara mnoga druga pitanja i probleme vezane uz te koncesije, jer iako dio javnog sustava, njihov polo\u017eaj koncesionara podrazumijeva i postojanje obveza u smislu zanavljanja opreme. Stoga, do konkretizacije navedenog navedeno odre\u0111enje ocjenjujemo neprihvatljivim. Mo\u017eda sve ovo upu\u0107uje na preispitivanje odluke o koncesioniranju primarne zdravstvene za\u0161tite i njezino ukidanje.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    UNAPRJE\u0110ENJE SUSTAVA SOCIJALNIH NAKNADA<\/strong><\/p>\n

    Reformska mjera:<\/strong>\u00a0Osiguranje\u00a0e-usluga\u00a0iz sustava socijalne skrbi \u2013 Podno\u0161enje zahtjeva za doplatak za djecu i rodiljne i roditeljske naknade<\/em><\/p>\n

    Nije jasno zbog \u010dega bi se u budu\u0107nosti zahtjevi za rodiljne i roditeljske potpore svih korisnika, pa tako i zaposlenih roditelja, trebale podnositi u sustavu socijalne skrbi. Zaposleni roditelji prilikom kori\u0161tenja prava na rodiljni i roditeljski dopust ostvaruju pravo na naknadu pla\u0107e, koja je sukladno \u010dlancima 39. i 41. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju pravo koje se ostvaruje iz sustava obveznog zdravstvenog osiguranja. Dakle, prema sada\u0161njem ure\u0111enju u odnosu na zaposlene korisnike rodiljnih i roditeljskih potpora radi se o pravu iz sustava zdravstvenog osiguranja, a ne sustava socijalne skrbi. Primjerice, za razliku od njih, nezaposleni roditelji ostvaruju pravo na nov\u010dane naknade, a ne naknade pla\u0107e.<\/p>\n

    Kako iz citirane formulacije nije mogu\u0107e i\u0161\u010ditati puni smisao predlo\u017eenog, ono \u0161to se nekako name\u0107e kao ishod je \u010dinjenica da bi sve rodiljne i roditeljske potpore iz sustava zdravstvenog osiguranja mogle prije\u0107i u sustav socijalne skrbi, a \u0161to nastavno zna\u010di da \u0107e paket obveznog zdravstvenog osiguranja za zaposlene postati znatno \u201etanji\u201c od sada\u0161njeg. S pozicije korisnika prava potpuno je neva\u017eno gdje \u0107e podnositi zahtjev i tko \u0107e mu ispla\u0107ivati naknadu pla\u0107e, no mi\u0161ljenja smo kako se radi o postupku \u201edemonta\u017ee\u201c postoje\u0107eg sustava obveznog zdravstvenog osiguranja, koji \u0107e u budu\u0107nosti biti nastavljen daljnjim smanjenjem sadr\u017eaja ko\u0161arice obveznog zdravstvenog osiguranja.<\/p>\n

    Predsjednik<\/p>\n

    Kre\u0161imir Sever, v.r.<\/p>\n<\/div>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    CILJ 1 JA\u010cANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA POBOLJ\u0160ANJE RASPOLAGANJA I UPRAVLJANJA DR\u017dAVNOM IMOVINOM Reformska mjera:\u00a0Odgovornije upravljanje i uspje\u0161nije pra\u0107enje poslovanja trgova\u010dkih dru\u0161tava u dr\u017eavnom portfelju \u2013 Smjernice za izradu internih akata za politiku pla\u0107a uprava i povezivanje pla\u0107a s rezultatima srednjoro\u010dnih planova strate\u0161kih trgova\u010dkih dru\u0161tava Iako iz naziva reformske mjere proizlazi kako bi se povezivanje uspje\u0161nosti poslovanja […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5605"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5605"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5605\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5611,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5605\/revisions\/5611"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5605"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5605"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5605"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}