{"id":5589,"date":"2017-03-28T07:11:32","date_gmt":"2017-03-28T06:11:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5589"},"modified":"2017-03-28T07:11:45","modified_gmt":"2017-03-28T06:11:45","slug":"28-03-2017-primjedbe-i-prijedlozi-nezavisnih-hrvatskih-sindikata-u-vezi-teza-za-izmjene-i-dopune-zakona-o-zastiti-na-radu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5589","title":{"rendered":"28.03.2017. – Primjedbe i prijedlozi Nezavisnih hrvatskih sindikata u vezi Teza za izmjene i dopune Zakona o za\u0161titi na radu"},"content":{"rendered":"
\n

Materija koja se namjerava obuhvatiti izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi na radu- prijedlog Ministarstva rada i mirovinskoga sustava<\/strong><\/p>\n

U vezi primjene Zakona za pravne osobe koje predstavlja (zastupa) jedna fizi\u010dka osoba koja je i jedini radnik kod tog poslodavca temeljem ugovora o radu, postavlja se pitanje<\/p>\n

\u0161to ako je poslodavac jedini radnik temeljem ugovora o radu, ali ima osobe na radu (agencijske radnike, radnike preko studentskog servisa i sl.). Ho\u0107e li i u tom slu\u010daju biti izuzet od primjene Zakona o za\u0161titi na radu?<\/p>\n

\u010clanak 1. stavak 2.<\/strong><\/p>\n

Postavlja se pitanje \u0161to ako pojam bolest u vezi s radom nije definiran u drugom zakonu ili propisu, na koji na\u010din \u0107e se onda definirati. Tako\u0111er, pojmovi koji se koriste u Zakonu i provedbenim propisima odre\u0111eni su u \u010dlanku 3. tako da bi se pojam bolest u vezi s radom trebao definirati u okviru tog \u010dlanka.<\/p>\n

\u010clanak 22. stavak.3.<\/strong><\/p>\n

Ako se bri\u0161u rije\u010di: \u201ei na\u010dine njegova vrednovanja, izdavanje, oduzimanje i prestanak odobrenja\u201c onda je potrebno brisati i rije\u010di: \u201evo\u0111enja registra izdanih odobrenja stru\u010dnjacima za\u0161tite na radu\u201c jer ako ih ne\u0107e izdavati, kako \u0107e voditi registar o izdanim odobrenjima?<\/p>\n

\u010clanak 34. stavak 7.<\/strong><\/p>\n

Svrha Zakona o za\u0161titi na radu je sustavno unaprje\u0111ivanje sigurnosti i za\u0161tite zdravlja radnika i osoba na radu, sprje\u010davanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom. U preambuli Direktive 89\/391\/EEZ o uvo\u0111enju mjera za poticanje pobolj\u0161anja sigurnosti i zdravlja radnika na radu navodi se da izme\u0111u poslodavaca i radnika i\/ili njihovih predstavnika mora biti razvijena razmjena informacija, dijalog i ravnopravno sudjelovanje u pitanjima sigurnosti i zdravlja na radu posredstvom odgovaraju\u0107ih postupaka i instrumenata, u skladu s nacionalnim propisima i\/ili praksom. U ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica, odbor za\u0161tite na radu je na\u010din suodlu\u010divanja radnika u podru\u010dju za\u0161tite na radu te se pazi da \u010dlanovi odbora budu u jednakom broju predstavnici radnika i predstavnici poslodavca, uz sudjelovanje lije\u010dnika i ostalih stru\u010dnjaka za\u0161tite na radu. U RH je dono\u0161enjem novog Zakona o za\u0161titi na radu, 2014. godine, sudjelovanje radnika, odnosno povjerenika radnika za za\u0161titu na radu odbora za\u0161tite na radu smanjeno te je sada mogu\u0107e da u odboru sudjeluje samo jedan povjerenik, odnosno koordinator povjerenika. Dakle, odre\u0111ene u\u0161tede su u\u010dinjene ve\u0107 tada, na ra\u010dun radnika.<\/p>\n<\/div>\n

\n

Slijedom navedenog, protivimo se promjeni Zakona o za\u0161titi na radu sa ciljem smanjivanja u\u010destalosti obveze odr\u017eavanja sjednica odbora za\u0161ite na radu sa 4 na 2 sastanka godi\u0161nje. Naime, niti do sada odr\u017eavanje 4 sjednice odbora nije bilo obvezno jer Zakonom o za\u0161titi na radu nisu predvi\u0111ene sankcije za poslodavca koji nije odr\u017eao 4 sjednice. Naime, upravnom mjerom je samo propisano izdavanje usmenog rje\u0161enja s nalogom osnivanja odbora onom poslodavcu koji ima obvezu osnovati odbor, a to nije u\u010dinio te je prekr\u0161ajem obuhva\u0107en samo slu\u010daj nesazivanja sjednice odbora u slu\u010daju smrtne ozljede, u roku od dva dana od nastanka takve ozljede. Sada\u0161nji broj sastanaka nije prevelik te je isti najzastupljeniji u ostalim dr\u017eavama \u010dlanicama koje imaju regulirane odbore za\u0161tite na radu. Kvalitetnim radom odbora posti\u017eu se bolja prevencija i bolja kontrola nad mjerama za\u0161tite na radu, \u0161to mo\u017ee dovesti do smanjivanja ostalih tro\u0161kova koje uzrokuje lo\u0161e provo\u0111enje mjera za\u0161tite na radu, kako za poslodavca tako i za dru\u0161tvo u cjelini. Sastanci odbora ne mogu se promatrati kao administrativno optere\u0107enje, jer oni to nisu, ve\u0107 se trebaju promatrati kao sredstvo dijaloga i unaprje\u0111enje za\u0161tite na radu. Rad odbora treba poticati i unaprje\u0111ivati, a ne gu\u0161iti. Kako je na europskoj razini dokazano, da poslodavci provode odre\u0111ene mjere prvenstveno jer su iste zakonom propisane, nu\u017eno je da se odredbe Zakona o broju sastanaka ne mijenja u Zakonu jer je jasno da \u0107e se te\u0161ko posti\u0107i ve\u0107i broj sastanaka odbora kroz druge instrumente (kolektivnim ugovorima, sporazumima i sl.). Dakle, mi\u0161ljenja smo kako bi smanjivanje broja sastanaka odbora za\u0161tite na radu zna\u010dilo i smanjivanje za\u0161tite na radu, a \u0161to nije cilj administrativnog rastere\u0107enja.<\/p>\n

S obzirom na \u010dinjenicu kako primjeri poslova s malim rizicima pobrojani u Prilogu II Pravilnika o izradi procjene rizika, u procjenama rizika \u010desto se navode neistiniti podatci kako bi se poslodavci, koji posluju u navedenim djelatnostima, smjestili u poslove s malim rizikom, tako da je te\u0161ko bilo \u0161to odre\u0111ivati isklju\u010divo na temelju rizika. Isto tako, npr. u poslovima koji se prikazuju kao poslovi s malim rizikom, dolazi do porasta broja profesionalnih bolesti.<\/p>\n

Alternativno, mo\u017eemo predlo\u017eiti manji broj sastanaka odbora uzimaju\u0107i u obzir veli\u010dinu poslodavca, vrstu djelatnosti koju obavlja, procjenu rizika, broj radnika koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima.<\/p>\n

Alternativno, u slu\u010daju smanjivanja broja sjednica odbora sa 4 na 2 za sve predla\u017eemo da se sankcionira njihovo neodr\u017eavanje.<\/p>\n

Tako\u0111er, kako bi se smanjili tro\u0161kovi poslodavca, predla\u017eemo da se tro\u0161kovi dolaska doktora medicine rada na sastanke odbora podmiruju iz sredstava doprinosa za za\u0161titu zdravlja na radu.<\/p>\n<\/div>\n

\n

\u010clanak 56. stavak 2.<\/strong><\/p>\n

Protivimo se pove\u0107anju minimalnog broja radnika sa 20 na 50 na koji dolazi 1 osposobljena osoba za pru\u017eanje prve pomo\u0107i. Prva pomo\u0107 je va\u017ena kao najhitnija i najbitnija pomo\u0107 jer se pru\u017ea na licu mjesta iznenada unesre\u0107enoj ili oboljeloj osobi. Zbog toga, smanjivanje broja osposobljenih radnika za pru\u017eanje prve pomo\u0107i nije administrativno rastere\u0107enje te mo\u017ee dovesti do situacija gdje doslovno ljudski \u017eivoti mogu biti izgubljeni zbog izostanka pravovremenog reagiranja. Bez obzira na dostupnost medicinskih slu\u017ebi, prijevoznih sredstava i sl. \u010dinjenica je da pravovremeno reagiranje spa\u0161ava \u017eivote. Stoga, osposobljavanje radnika za pru\u017eanje prve pomo\u0107i nije administriranje te je nedopustivo i nejasno kako se takva mjera mo\u017ee nazivati administrativnim rastere\u0107enjem. U svakom trenutku, na svakom mjestu rada, bez obzira na broj radnika, trebao bi biti barem jedan radnik osposobljen za pru\u017eanje prve pomo\u0107i, i ovako postavljena granica u Zakonu je previsoka (1 osoba na 20 radnika).<\/p>\n

\u010clanak 65.<\/strong><\/p>\n

Nejasno je \u0161to u slu\u010daju ako pojam te\u0161ka ozljeda nije definiran posebnim propisima. Ho\u0107e li se definirati u ovom zakonu?<\/p>\n

\u010clanak 92.<\/strong><\/p>\n

Sla\u017eemo se da se upravnom mjerom nalo\u017ei poslodavcu uskla\u0111ivanje procjene rizika s postoje\u0107im rizicima na radu i u vezi s radom. Me\u0111utim, mi\u0161ljenja smo kako upravna mjera nije rje\u0161enje u slu\u010daju u kojem poslodavac nema izra\u0111enu procjenu rizika.<\/p>\n

Naime, kako se u samim Tezama navodi, procjena rizika je polazi\u0161te za provedbu sveukupnog sustava za\u0161tite na radu te polazi\u0161te za upravljanje rizicima kako bi se postigla svrha zakona.<\/p>\n

U samom Zakonu navode se obveze poslodavca koje proizlaze iz procjene rizika:<\/p>\n

Poslodavac je obvezan utvrditi i obavljati poslove za\u0161tite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem za\u0161tite na radu i brojem radnika.<\/p>\n

Poslodavac je obvezan, na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran na\u010din.<\/p>\n

Radi provedbe posebne za\u0161tite na radu, poslodavac je obvezan u procjeni rizika nazna\u010diti poslove koji su potencijalno rizi\u010dni za posebno osjetljive skupine radnika.<\/p>\n

Obveze poslodavca u vezi s tehnologijom rada i radnim postupcima poslodavac ostvaruje u skladu s procjenom rizika, koju je obvezan uskla\u0111ivati sa znanstvenim i stru\u010dnim spoznajama, odnosno napretkom.<\/p>\n

Poslodavac je obvezan procijeniti rizike i osigurati za\u0161titu zdravlja i sigurnosti radnika izlo\u017eenih fizikalnim, kemijskim i biolo\u0161kim \u0161tetnim djelovanjima na radu.<\/p>\n

Poslodavac koji koristi, proizvodi, prera\u0111uje, odnosno skladi\u0161ti opasne kemikalije, mora, u skladno s procjenom rizika, primjenjivati pravila za\u0161tite na radu.<\/p>\n<\/div>\n

\n

Za\u0161titu na radu radnika koji su izlo\u017eeni ili bi mogli biti izlo\u017eeni biolo\u0161kim \u0161tetnostima poslodavac provodi na temelju procjene rizika kojom je utvr\u0111ena priroda, stupanj i trajanje izlo\u017eenosti radnika.<\/p>\n

Poslodavac je obvezan osigurati radniku zdravstvenu za\u0161titu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izlo\u017een na radu.<\/p>\n

Poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, \u0161tetnostima i naporima tijekom rada u svrhu o\u010duvanja zdravlja radnika.<\/p>\n

Dakle, cijeli sustav za\u0161tite na radu po\u010diva na procjeni rizika te je s tog gledi\u0161ta neshvatljivo da \u0107e se poslodavcu u slu\u010daju da nema procjenu rizika narediti usmenim rje\u0161enjem izrada procjene rizika. Tako i sam zakonodavac bagatelizira va\u017enost procjene rizika, a time i same za\u0161tite na radu pa kako \u0107e onda poslodavac shvatiti svu ozbiljnost za\u0161tite na radu!? Poslodavac koji nema izra\u0111enu procjenu rizika, kao temelj provo\u0111enja za\u0161tite na radu, ne smije poslovati jer svjesno ugro\u017eava \u017eivot i zdravlje radnika.<\/p>\n

Slijedom svega navedenoga, predla\u017eemo da se poslodavcu kod kojeg se inspekcijskim nadzorom utvrdi da uop\u0107e nema izra\u0111enu procjenu rizika u bilo kakvom obliku, zabrani obavljanje djelatnosti na vrijeme do otklanjanja nezakonitosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prijedlog Nezavisnih hrvatskih sindikata za izmjene i dopune Zakona o za\u0161titi na radu<\/strong><\/p>\n

\u010clanak 6.<\/strong><\/p>\n

Predla\u017eemo da se sastav Nacionalnog vije\u0107a za za\u0161titu na radu pro\u0161iri predstavnikom Hrvatskog zavoda za za\u0161titu zdravlja i sigurnost na radu, a kako bi u vije\u0107u bilo zastupljeno podru\u010dje zdravlja radnika.<\/p>\n

\u010clanak 36.st.6.<\/strong><\/p>\n

\u010clankom 36. stavkom 6. Zakona o za\u0161titi na radu propisano je kako ministar nadle\u017ean za zdravlje, uz suglasnost ministra nadle\u017enog za rad, pravilnikom propisuje poslove s posebnim uvjetima rada i uvjete koje moraju ispunjavati radnici koji obavljaju te poslove. Dakle, Zakon je usko odredio \u0161to \u0107e Pravilnik propisivati, a provedbeni akt ne mo\u017ee ure\u0111ivati pitanja izvan zakonske osnove. Stoga Pravilnik o posebnim uvjetima rada ne mo\u017ee propisivati sadr\u017eaj uputnice jer u Zakonu ne postoji pravna osnova da isti Pravilnik ure\u0111uje na\u010din utvr\u0111ivanja zdravstvene sposobnosti (pitanje uputnice i uvjerenja).<\/p>\n

Potrebno je povezati \u010dl. 36. i \u010dl. 64. Zakona o za\u0161titi na radu (zdravstveni pregledi radnika i osoba koje poslodavac namjerava zaposliti) na na\u010din da se dodatnim stavkom propi\u0161e kako \u0107e se na\u010din utvr\u0111ivanja zdravstvene sposobnosti propisati pravilnikom iz \u010dl. 36. st. 6. Zakona o za\u0161titi na radu.<\/p>\n<\/div>\n

\n

\u010clanak 61.<\/strong><\/p>\n

\u010clankom je propisana obveza vo\u0111enja evidencije, \u010duvanja isprava i davanja obavijesti i podataka u skladu sa Zakonom i drugim propisima za\u0161tite na radu te obveza \u010duvanja evidencije o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i nezgodama na radu.<\/p>\n

Jo\u0161 uvijek je na snazi Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvje\u0161tajima i knjizi nadzora iz podru\u010dja za\u0161tite na radu iz 1984. godine za kojeg je Akcijskim planom za administrativno rastere\u0107enje predvi\u0111eno ukidanje ili dono\u0161enje novog Pravilnika.<\/p>\n

Prijelaznim i zavr\u0161nim odredbama Zakona o za\u0161titi na radu, \u010dlankom 103. stavkom 6. odre\u0111eno je kako \u0107e se do stupanja na snagu propisa iz stavaka 3.,4. i 5. istog \u010dlanka, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti sa Zakonom, primjenjivati Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvje\u0161tajima i knjizi nadzora iz podru\u010dja za\u0161tite na radu (NN 52\/84).<\/p>\n

Napominjemo kako u Zakonu nema pravne osnove za dono\u0161enje pravilnika koji bi ure\u0111ivao pitanje evidencija, te ako se isti pravilnik namjerava donositi, trebalo bi nadopuniti \u010dlanak 61. s obvezom dono\u0161enja takvog pravilnika.<\/p>\n

Ako namjere za dono\u0161enje takvog pravilnika nema, onda bi trebalo izmijeniti prijelazne i zavr\u0161ne odredbe Zakona na na\u010din da se propi\u0161e da Pravilnik o evidencijama, ispravama, izvje\u0161tajima i knjizi nadzora nije na snazi, odnosno odrediti kada \u0107e se isti staviti izvan snage.<\/p>\n

\u010clanak 70.<\/strong><\/p>\n

Predla\u017eemo izmjenu odredbe \u010dlanka 70. na na\u010din da se dopusti imenovanje povjerenika radnika za za\u0161titu na radu od strane sindikata koji djeluju kod poslodavca, ako povjerenik nije izabran.<\/p>\n

Sukladno Zakonu o radu, ako radni\u010dko vije\u0107e nije izabrano, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radni\u010dkog vije\u0107a, osim prava na imenovanju predstavnika radnika u organ poslodavca.<\/p>\n

Ako kod poslodavca djeluje vi\u0161e sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji \u0107e imati prava i obveze radni\u010dkog vije\u0107a, a o postignutom sporazumu sindikati su du\u017eni pisano obavijestiti poslodavca.<\/p>\n

Ne vidimo razloga da se isto rje\u0161enje ne prenese i u Zakon o za\u0161titi na radu, odnosno ako povjerenik radnika za za\u0161titu na radu nije izabran, sindikat mo\u017ee imenovati svog povjerenika za za\u0161titu na radu, a ako kod poslodavca djeluje vi\u0161e sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o povjereniku, odnosno povjerenicima radnika za za\u0161titu na radu i o tome dostaviti obavijest poslodavcu i radnicima.<\/p>\n

Mi\u0161ljenja smo kako je na navedeni na\u010din poslodavcima mogu\u0107e u\u0161tedjeti na tro\u0161kovima provo\u0111enja izbora, jer se povjerenici radnika za za\u0161titu na radu biraju i kod onih poslodavaca koji nemaju radni\u010dko vije\u0107e, a kod poslodavaca kod kojih se bira i radni\u010dko vije\u0107e i povjerenik radnika, opet je tro\u0161ak provo\u0111enja izbora manji jer se bira samo radni\u010dko vije\u0107e.<\/p>\n<\/div>\n

Samozaposlene osobe<\/strong><\/p>\n

U Komunikaciji Europskom parlamentu, Vije\u0107u, Europskom gospodarskom i socijalnom vije\u0107u i odboru regija \u2013 Sigurniji i zdraviji rad za sve \u2013 modernizacija EU politike o za\u0161titi zdravlja i sigurnosti na radu1<\/sup> Europska komisija je preporu\u010dila dr\u017eavama \u010dlanicama pro\u0161irivanje zakonodavstva za\u0161tite na radu na samozaposlene osobe, ukazuju\u0107i na va\u017enost da i takve osobe budu pokrivene za\u0161titom na radu te uzimaju\u0107i u obzir Preporuku Vije\u0107a o pobolj\u0161anju za\u0161tite zdravlja i sigurnosti na radu samozaposlenih osoba.<\/p>\n

S obzirom na ubrzanu promjenu tr\u017ei\u0161ta rada i nove oblike rada te pove\u0107anja nesigurnosti radnika i samozaposlenih osoba, pitanje primjene za\u0161tite na radu na sve postaje jo\u0161 va\u017enije u sprje\u010davanju ozljeda na radu i bolesti.<\/p>\n

Isto tako, u smislu ekonomi\u010dnosti i izbjegavanja pre\u010deste izmjene zakonodavstva, predla\u017eemo razmotriti pro\u0161irenje primjene Zakona o za\u0161titi na radu na samozaposlene osobe.<\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Materija koja se namjerava obuhvatiti izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi na radu- prijedlog Ministarstva rada i mirovinskoga sustava U vezi primjene Zakona za pravne osobe koje predstavlja (zastupa) jedna fizi\u010dka osoba koja je i jedini radnik kod tog poslodavca temeljem ugovora o radu, postavlja se pitanje \u0161to ako je poslodavac jedini radnik temeljem ugovora […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5589"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5589"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5589\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5591,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5589\/revisions\/5591"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}