{"id":5575,"date":"2017-03-13T10:03:32","date_gmt":"2017-03-13T09:03:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5575"},"modified":"2017-03-13T10:04:44","modified_gmt":"2017-03-13T09:04:44","slug":"13-03-2017-u-pripremi-kljucna-reforma-nikad-teze-do-zasluzene-mirovine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5575","title":{"rendered":"13.03.2017. – U pripremi klju\u010dna reforma, nikad te\u017ee do zaslu\u017eene mirovine"},"content":{"rendered":"

Hrvatska Vlada do kraja travnja mora Europskoj komisiji dostaviti paket reformi kojima bi se trebale smanjiti kroni\u010dne makroekonomske neravnote\u017ee. Jedan od klju\u010dnih koraka u tom smjeru trebala bi biti reforma mirovinskog sustava koja podrazumijeva zadiranje u postoje\u0107a mirovinska prava<\/strong><\/p>\n

<\/strong>Nema sumnje da je mirovinski sustav jedan od glavnih generatora makroekonomskih neravnote\u017ea jer za isplatu mirovina Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje godi\u0161nje nedostaje oko 15 milijardi kuna, \u0161to se redovito pokriva iz prora\u010duna.<\/p>\n

Premda je po obi\u010daju vladaju\u0107a garnitura u predizbornim danima uglavnom obe\u0107avala pove\u0107anje mirovinskih prava (rast mirovina, uvo\u0111enje socijalnih mirovina i sl.), prvi signali koji dolaze iz Banskih dvora upu\u0107uju na to da \u0107e promjene u mirovinskom sustavu i\u0107i u restriktivnom smjeru koji je ve\u0107 trasirala vlada Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a.<\/p>\n

Na tragu preporuka Europske komisije, mo\u017eemo o\u010dekivati ranije pove\u0107anje radnog vijeka na 67 godina, daljnje zao\u0161travanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, br\u017ei tempo izjedna\u010davanja \u017eivotne dobi za odlazak u mirovinu za mu\u0161karce i \u017eene te su\u017eavanje pogodnosti za stjecanje beneficiranog sta\u017ea.<\/p>\n

Ro\u0111eni poslije 1965. u starosnu mirovinu sa 67 godina<\/strong><\/p>\n

Prema va\u017ee\u0107em zakonu, sa 67 godina u punu mirovinu i\u0161lo bi se od 2038. godine, a po novim pravilima, rok za podizanje dobne granice pomaknuo bi se na 2030. godinu.<\/strong> To zna\u010di da bi du\u017ei radni vijek zahvatio sve ro\u0111ene poslije 1965. godine. Prijelazno razdoblje za mu\u0161karce moglo bi po\u010deti 2026., otkada bi se radni vijek pove\u0107avao svake godine za \u0161est mjeseci.<\/p>\n

Istovremeno bi se ubrzala dinamika izjedna\u010davanja mirovinskih uvjeta za \u017eene i mu\u0161karce. Trenutno mu\u0161karci trebaju do\u017eivjeti 65 godina za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu dok \u017eene za ostvarivanje toga prava u 2017. godini trebaju napuniti 61 godinu i devet mjeseci. Postoje\u0107om dinamikom izjedna\u010davanje bi se postiglo 2030. godine.<\/p>\n

Kako se predvi\u0111a ranije pove\u0107anje radnog vijeka na 67 godina, ubrzat \u0107e se i izjedna\u010davanje uvjeta mu\u0161karaca i \u017eena. Tako \u0107e se ubudu\u0107e radni vijek \u017eenama svake godine pove\u0107avati za \u0161est mjeseci da bi se do 2026. izjedna\u010dio s radnim vijekom mu\u0161karaca.<\/p>\n

Za prijevremeno umirovljenje i 30 posto ni\u017ea mirovina<\/strong><\/p>\n

Kada je rije\u010d o prijevremenoj mirovini, mo\u017eemo o\u010dekivati podizanje dobne granice, ali i daljnje smanjivanje njenog iznosa u odnosu na starosnu mirovinu. Trenutno mu\u0161karci mogu i\u0107i u prijevremenu starosnu mirovinu kada navr\u0161e 60 godina \u017eivota i najmanje 35 godina sta\u017ea. Za \u017eene vrijede bla\u017ei uvjeti. Trenutno \u017eene mogu i\u0107i u prijevremenu mirovinu s 56 godina i devet mjeseci te s najmanje 31 godinom i devet mjeseci mirovinskog sta\u017ea, a izjedna\u010davanje bi trebalo nastupiti tek 2030.<\/p>\n

Novim pravilima ubrzat \u0107e se dinamika izjedna\u010davanja i podi\u0107i starosna dob za dvije godine (na 62 godine). Tako bi ve\u0107 2030. i mu\u0161karci i \u017eene u prijevremenu mirovinu mogli i\u0107i s minimalno 35 godina sta\u017ea i 62 godine starosti.<\/p>\n

Uz podizanje dobne granice, u planu je o\u0161trije ka\u017enjavanje ranijeg odlaska u mirovinu umanjenjem mirovinske osnovice. Prema trenutno va\u017ee\u0107em zakonu, prijevremenim umirovljenicima mirovina se smanjuje od 1,2 do 4,08 posto godi\u0161nje, ovisno o godinama sta\u017ea. Tako se maksimalno ka\u017enjavaju mu\u0161karci koji idu u mirovinu s 35 godina sta\u017ea i 60 godina \u017eivota, kojima se mirovina umanjuje za 20,4 posto u odnosu na punu.<\/p>\n

Postotak smanjenja ubudu\u0107e \u0107e se pove\u0107ati na razinu s usporedivim zemljama Europske unije u kojima se kre\u0107e od 3,6 do 7,5 posto po godini ranijeg umirovljenja. To zna\u010di da bi se maksimalni postotak smanjenja mogao popeti na vi\u0161e od 30 posto.<\/p>\n

U prijevremenu mirovinu bez kaznenog umanjenja mogli bi i\u0107i samo radnici koji napune 41 godinu sta\u017ea i 61 godinu \u017eivota.<\/p>\n

Manje zanimanja s beneficiranim sta\u017eem<\/strong><\/p>\n

Na dnevni red do\u0107i \u0107e i mirovine s beneficiranim sta\u017eem, na koje imaju pravo osobe zaposlene na te\u0161kim i za zdravlje opasnim zanimanjima. Europska komisija u svom izvje\u0161\u0107u konstatira da je 2016. napravljena analiza zanimanja s beneficiranim sta\u017eem, ali nije poduzeta nikakva racionalizacija.<\/p>\n

U Hrvatskoj je stotinjak zanimanja s beneficiranim sta\u017eem, poput vojnika, policajaca, radnika koji rukuju opasnim kemikalijama i sl. Preporuka Europske komisije je da se reducira broj tih zanimanja, a da se odre\u0111ene kategorije (policajci, vojnici) poti\u010de da ostanu zaposlene i nakon \u0161to ostvare mirovinska prava.<\/p>\n

Jedno od rje\u0161enja je to da se beneficirani radni sta\u017e zamijeni profesionalnom mirovinom, pri \u010demu bi se utvrdilo do koje godine \u017eivota je mogu\u0107e raditi neki posao.<\/p>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska Vlada do kraja travnja mora Europskoj komisiji dostaviti paket reformi kojima bi se trebale smanjiti kroni\u010dne makroekonomske neravnote\u017ee. Jedan od klju\u010dnih koraka u tom smjeru trebala bi biti reforma mirovinskog sustava koja podrazumijeva zadiranje u postoje\u0107a mirovinska prava Nema sumnje da je mirovinski sustav jedan od glavnih generatora makroekonomskih neravnote\u017ea jer za isplatu mirovina […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5575"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5575"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5575\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5578,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5575\/revisions\/5578"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5575"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5575"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5575"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}