{"id":5557,"date":"2017-03-02T10:53:27","date_gmt":"2017-03-02T09:53:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5557"},"modified":"2017-03-02T10:57:15","modified_gmt":"2017-03-02T09:57:15","slug":"2-03-2017-zajednicko-ocitovanje-nhs-a-i-sssh-na-dio-akcijskog-plana-vlade-za-administrativno-rasterecenje-gospodarstva-koji-se-odnosi-na-zastitu-na-radu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5557","title":{"rendered":"2.03.2017. &#8211; Zajedni\u010dko o\u010ditovanje NHS-a i SSSH na dio Akcijskog plana Vlade za administrativno  rastere\u0107enje gospodarstva koji se odnosi na za\u0161titu na radu"},"content":{"rendered":"<p><strong>Predmet: Akcijski plan za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva u podru\u010dju za\u0161tite na radu <\/strong><\/p>\n<p>Po\u0161tovani,<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u017eelimo napomenuti kako se mjere administrativnog rastere\u0107enja odnose na smanjivanje administriranja poslodavaca. Administrativni tro\u0161ak se odre\u0111uje kao tro\u0161ak koji ima poslodavac\/tvrtka pri po\u0161tivanju zakonskih obveza o obavje\u0161\u0107ivanju tre\u0107e osobe ili tijela javne vlasti o postupcima ili proizvodima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dakle, cilj smanjivanja administrativnog tro\u0161ka je uklanjanje obveze dokumentiranja te obavje\u0161\u0107ivanja bez smanjivanja prava, odnosno postoje\u0107e za\u0161tite.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Me\u0111utim, Akcijski plan za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva u podru\u010dju za\u0161tite na radu, na\u017ealost, ne ide u tom smjeru u pojedinim mjerama. Akcijski plan ide za smanjivanjem prava, odnosno za\u0161tite radnika, \u0161to bi posljedi\u010dno dovelo do smanjivanja administriranja poslodavaca. Takav pristup je nedopustiv te ga kao takvog ne podupire niti Europska komisija, koja u svojim dokumentima poti\u010de na uklanjanje nepotrebnog administrativnog tro\u0161ka, ali na na\u010din da prava i za\u0161tita radnika ne budu smanjeni, odnosno zdravlje i sigurnost radnika ne budu ugro\u017eeni, ve\u0107 da za\u0161tita ostane ista, a gdje je mogu\u0107e i pove\u0107ana, \u0161to u slu\u010daju Republike Hrvatske nije zadovoljeno u mjerama 6., 7., 16., 17. 18. i 19.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nadalje, u preambuli Direktive<strong> <\/strong>89\/391\/EEZ o uvo\u0111enju mjera za poticanje pobolj\u0161anja sigurnosti i zdravlja radnika na radu navodi se kako je pobolj\u0161anje sigurnosti, higijene i zdravlja radnika na radu <strong>cilj koji ne bi smio biti podre\u0111en isklju\u010divo ekonomskim razlozima.<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u0160to se ti\u010de zdravstvene za\u0161tite radnika, \u010dlankom 19. Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi propisane su mjere zdravstvene za\u0161tite radnika (specifi\u010dna zdravstvena za\u0161tita radnika) koje moraju osigurati poslodavci:<\/p>\n<ul>\n<li>Mjere za sprje\u010davanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, sprje\u010davanje ozljeda na radu i pru\u017eanje odgovaraju\u0107e prve pomo\u0107i,<\/li>\n<li>Mjere za za\u0161titu zdravlja radnika koji su na radnom mjestu izlo\u017eeni posebnim opasnostima za zdravlje,<\/li>\n<li>Mjere zdravstvene za\u0161tite propisane posebnim propisima,<\/li>\n<li>Mjere radi sprje\u010davanja nastanka ozljeda o\u0161trim predmetima za zdravstvene radnike koji neposredno u vidu zanimanja pru\u017eaju zdravstvenu za\u0161titu i za nezdravstvene radnike koji se mogu ozlijediti o\u0161trim predmetima.<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: left;\">\n<p style=\"text-align: left;\">\n<p style=\"text-align: left;\">\n<p style=\"text-align: left;\">\u010clankom 20. istog Zakona odre\u0111eno je kako specifi\u010dna zdravstvena za\u0161tita obuhva\u0107a:<\/p>\n<ul>\n<li>Lije\u010dni\u010dke preglede i dijagnosti\u010dke postupke radi utvr\u0111ivanja radne sposobnosti,<\/li>\n<li>Pra\u0107enje zdravstvenog stanja radnika<\/li>\n<li>Preventivne preglede radnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu profesionalne bolesti i ozljede na radu,<\/li>\n<li>Davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, organizaciji rada i za\u0161titnim sredstvima,<\/li>\n<li>Organiziranje pru\u017eanja prve pomo\u0107i i hitnih medicinskih intervencija na mjestu rada<\/li>\n<li>Pra\u0107enje i analizu pobola s osnova ozljede na radu i profesionalnih bolesti.<\/li>\n<li>Stalnu skrb o boljoj prilago\u0111enosti rada, uklju\u010duju\u0107i vrijeme, na\u010din i uvjete rada,<\/li>\n<li>Sudjelovanje u obavje\u0161\u0107ivanju, stru\u010dnom osposobljavanju i obrazovanju iz za\u0161tite zdravlja na radu, sigurnosti na radu i organizacije rada,<\/li>\n<li>Ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi za\u0161tite radnika od ozljede na radu i profesionalnih bolesti<\/li>\n<li>Promociju zdravlja i zdravstveno prosvje\u0107ivanje<\/li>\n<li>Sudjelovanje u mjerama profesionalne rehabilitacije radnika<\/li>\n<li>Provo\u0111enje dijagnosti\u010dkih postupaka radi utvr\u0111ivanja profesionalnih bolesti.<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sadr\u017eaj mjera specifi\u010dne zdravstvene za\u0161tite i na\u010din njihovog provo\u0111enja propisuje pravilnikom ministar na prijedlog Hrvatskog zavoda za za\u0161titu zdravlja i sigurnost na radu, a uz suglasnost ministra nadle\u017enog za poslove rada.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Navedeni Pravilnik nije donesen.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje donio je Odluku o osnovama za sklapanje ugovora o provo\u0111enju specifi\u010dne zdravstvene za\u0161tite (NN 47\/14) kojom se odre\u0111uje kako specifi\u010dna zdravstvena za\u0161tita u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja obuhva\u0107a:<\/p>\n<ul>\n<li>Lije\u010dni\u010dke preglede i dijagnosti\u010dke postupke radi utvr\u0111ivanja zdravstvene sposobnosti osiguranika iz \u010dl. 2. st. 1. Odluke za poslove iz \u010dl. 2 .st. 1. Pravilnika o poslovima na kojima radnik mo\u017ee raditi samo nakon prethodnog i redovnog utvr\u0111ivanja zdravstvene sposobnosti,<\/li>\n<li>Pra\u0107enje zdravstvenog stanja s osnove ozljede na radu i profesionalne bolesti<\/li>\n<li>Provo\u0111enje dijagnosti\u010dkih postupaka radi utvr\u0111ivanja profesionalnih bolesti te<\/li>\n<li>Edukativne programe vezanu uz za\u0161titu zdravlja na radu.<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Slijedom svega navedenoga, predla\u017eemo sustavno i transparentno ure\u0111enje specifi\u010dne zdravstvene za\u0161tite radnika, na na\u010din da se jasno utvrde mjere te na\u010dini financiranja i izvori financiranja mjera specifi\u010dne zdravstvene za\u0161tite radnika, uz prethodne analize dosada\u0161njeg na\u010dina financiranja iz zdravstvenog osiguranja te zdravstvenog osiguranja za slu\u010daj ozljede na radu i profesionalne bolesti.<\/p>\n<p><strong>MJERA 7. (6. i 8.) Smanjiti u\u010destalost obveze obavljanja zdravstvenih pregleda radnika izlo\u017eenih buci na radu sa jednom godi\u0161nje na 1 u 3 godine (posljedi\u010dno smanjivanje administriranja) \u00a0<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada pod to\u010dkom 19. za rad u buci koja je u razini uha ve\u0107a od 90 dB predvi\u0111ena je ponovna zdravstvena provjera nakon 24 mjeseca, dakle nakon dvije godine, a ne kako se pogre\u0161no navodi u mjeri nakon jedne godine. <strong>Dakle, u ovoj mjeri se smanjuje za\u0161tita radnika kako bi se smanjilo administrativno optere\u0107enje, \u0161to je nedopustivo i nije u skladu s ciljem administrativnog rastere\u0107enja. <\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Slijedom navedenog, protivimo se smanjivanju u\u010destalosti zdravstvenih pregleda jer se smanjuje za\u0161tita radnika koji rade u buci radi smanjivanja administrativnih obveza te smatramo kako je potrebno zadr\u017eati postoje\u0107e rje\u0161enje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>MJERA 9. \u2013 <\/strong>predla\u017eemo da se Pravilnik o za\u0161titi na radu na privremenim ili pokretnim gradili\u0161tima (NN 51\/08) uskladi sa Zakonom o za\u0161titi na radu, odnosno potrebno je donijeti novi Pravilnik koji bi na odgovaraju\u0107i na\u010din prenio Direktivu Vije\u0107a 92\/57\/EEZ o primjeni minimalnih sigurnosnih i zdravstvenih uvjeta na privremenim i pokretnim gradili\u0161tima (osma pojedina\u010dna direktiva u smislu \u010dl. 16. st. 1. Direktive 89\/391\/EEZ).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>MJERA 16. \u2013 \u00a0Pove\u0107anje minimalnog broja radnika sa 20 na 50 na koji dolazi 1 osposobljena osoba za pru\u017eanje prve pomo\u0107i \u010dime se smanjuje broj osposobljenih radnika i tro\u0161ak osposobljavanja<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Protivimo se pove\u0107anju minimalnog broja radnika sa 20 na 50 na koji dolazi 1 osposobljena osoba za pru\u017eanje prve pomo\u0107i. Prva pomo\u0107 je va\u017ena kao najhitnija i najbitnija pomo\u0107 jer se pru\u017ea na licu mjesta iznenada unesre\u0107enoj ili oboljeloj osobi. Zbog toga, smanjivanje broja osposobljenih radnika za pru\u017eanje prve pomo\u0107i nije administrativno rastere\u0107enje te mo\u017ee dovesti do situacija gdje doslovno ljudski \u017eivoti mogu biti izgubljeni zbog izostanka pravovremenog reagiranja. Bez obzira na dostupnost medicinskih slu\u017ebi, prijevoznih sredstava i sl. \u010dinjenica je da pravovremeno reagiranje spa\u0161ava \u017eivote. Stoga, osposobljavanje radnika za pru\u017eanje prve pomo\u0107i nije administriranje te je nedopustivo i nejasno kako se takva mjera mo\u017ee nazivati administrativnim rastere\u0107enjem. U svakom trenutku, na svakom mjestu rada, bez obzira na broj radnika, trebao bi biti barem jedan radnik osposobljen za pru\u017eanje prve pomo\u0107i, i ovako postavljena granica u Zakonu je previsoka (1 osoba na 20 radnika).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Predla\u017eemo da se osposobljavanje radnika za pru\u017eanje prve pomo\u0107i po pravilima medicinske struke vr\u0161i na teret sredstava HZZO prikupljenih od doprinosa za za\u0161titu zdravlja na radu (doprinos na pla\u0107u svakog radnika u visini 0,5 %). Naime, prema podatcima Instituta za javne financije, 2015. godine je na zdravstvenu za\u0161titu za ozljede na radu i profesionalne bolesti potro\u0161eno oko 14% prikupljenih doprinosa (78,6 mil. kn), na naknade pla\u0107e zbog privremene nesposobnosti za rad\/bolovanja oko 29% (168,4 mil. kn), a preostalih 57% (332,6 mil. kn) prikupljenih prihoda nije potro\u0161eno za svrhu koja im je namijenjena. Razlika prihoda i rashoda s godinama se pove\u0107ava: od 2011. do 2015. prihodi su porasli za 3%, a rashodi pali za 29%.\u00a0 Iz ovih podataka vidi se da postoje sredstva za financiranje istog.<\/p>\n<p><strong>MJERA 18. i 19. \u2013 Smanjiti u\u010destalost obveze organizacije odbora za\u0161tite na radu sa 4 puta godi\u0161nje na 2 puta godi\u0161nje <\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Svrha Zakona o za\u0161titi na radu je sustavno unaprje\u0111ivanje sigurnosti i za\u0161tite zdravlja radnika i osoba na radu, sprje\u010davanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom. U preambuli Direktive 89\/391\/EEZ o uvo\u0111enju mjera za poticanje pobolj\u0161anja sigurnosti i zdravlja radnika na radu navodi se da izme\u0111u poslodavaca i radnika i\/ili njihovih predstavnika mora biti razvijena razmjena informacija, dijalog i ravnopravno sudjelovanje u pitanjima sigurnosti i zdravlja na radu posredstvom odgovaraju\u0107ih postupaka i instrumenata, u skladu s nacionalnim propisima i\/ili praksom. U ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica, odbor za\u0161tite na radu je na\u010din suodlu\u010divanja radnika u podru\u010dju za\u0161tite na radu te se pazi da \u010dlanovi odbora budu u jednakom broju predstavnici radnika i predstavnici poslodavca, uz sudjelovanje lije\u010dnika i ostalih stru\u010dnjaka za\u0161tite na radu. U RH je dono\u0161enjem novog Zakona o za\u0161titi na radu, 2014. godine, sudjelovanje radnika, odnosno povjerenika radnika za za\u0161titu na radu odbora za\u0161tite na radu smanjeno te je sada mogu\u0107e da u odboru sudjeluje samo jedan povjerenik, odnosno koordinator povjerenika. Dakle, odre\u0111ene u\u0161tede su u\u010dinjene ve\u0107 tada, na ra\u010dun radnika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Slijedom navedenog, protivimo se promjeni Zakona o za\u0161titi na radu sa ciljem smanjivanja u\u010destalosti obveze odr\u017eavanja sjednica odbora za\u0161ite na radu sa 4 na 2 sastanka godi\u0161nje. Naime, niti do sada odr\u017eavanje 4 sjednice odbora nije bilo obvezno jer Zakonom o za\u0161titi na radu nisu predvi\u0111ene sankcije za poslodavca koji nije odr\u017eao 4 sjednice. Naime, upravnom mjerom je samo propisano izdavanje usmenog rje\u0161enja s nalogom osnivanja odbora onom poslodavcu koji ima obvezu osnovati odbor, a to nije u\u010dinio te je prekr\u0161ajem obuhva\u0107en samo slu\u010daj nesazivanja sjednice odbora u slu\u010daju smrtne ozljede, u roku od dva dana od nastanka takve ozljede. Sada\u0161nji broj sastanaka nije prevelik te je isti najzastupljeniji u ostalim dr\u017eavama \u010dlanicama koje imaju regulirane odbore za\u0161tite na radu. Kvalitetnim radom odbora posti\u017ee se bolja prevencija i bolja kontrola nad mjerama za\u0161tite na radu, \u0161to mo\u017ee dovesti do smanjivanja ostalih tro\u0161kova koje uzrokuje lo\u0161e provo\u0111enje mjera za\u0161tite na radu, kako za poslodavca tako i za dru\u0161tvo u cjelini. Sastanci odbora ne mogu se promatrati kao administrativno optere\u0107enje, jer oni to nisu, ve\u0107 se trebaju promatrati kao sredstvo dijaloga i unaprje\u0111enje za\u0161tite na radu. Rad odbora treba poticati i unaprje\u0111ivati, a ne gu\u0161iti. Kako je na europskoj razini dokazano, da poslodavci provode odre\u0111ene mjere prvenstveno jer su iste zakonom propisane, nu\u017eno je da se odredbe Zakona o broju sastanaka ne mijenja u Zakonu jer je jasno da \u0107e se te\u0161ko posti\u0107i ve\u0107i broj sastanaka odbora kroz druge instrumente (kolektivnim ugovorima, sporazumima i sl.). Dakle, mi\u0161ljenja smo kako bi smanjivanje broja sastanaka odbora za\u0161tite na radu zna\u010dilo i smanjivanje za\u0161tite na radu, a \u0161to nije cilj administrativnog rastere\u0107enja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">S obzirom na \u010dinjenicu kako primjeri poslova s malim rizicima pobrojani u Prilogu II Pravilnika o izradi procjene rizika, u procjenama rizika \u010desto se navode neistiniti podatci kako bi se poslodavci, koji posluju u navedenim djelatnostima, smjestili u poslove s malim rizikom, tako da je te\u0161ko bilo \u0161to odre\u0111ivati isklju\u010divo na temelju rizika. Isto tako, npr. u poslovima koji se prikazuju kao poslovi s malim rizikom, dolazi do porasta broja profesionalnih bolesti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Alternativno, mo\u017eemo predlo\u017eiti manji broj sastanaka odbora uzimaju\u0107i u obzir veli\u010dinu poslodavca, odnosno smanjiti broj sastanaka za srednje poslodavce (50 -249 radnika) na 2 sastanka, a za velike poslodavce (vi\u0161e od 250 radnika) ostaviti na 4 sastanka.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Alternativno, u slu\u010daju smanjivanja broja sjednica odbora sa 4 na 2 za sve predla\u017eemo da se sankcionira njihovo neodr\u017eavanje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tako\u0111er, kako bi se smanjili tro\u0161kovi poslodavca, predla\u017eemo da HZZO snosi tro\u0161kove dolaska doktora medicine rada na sastanke odbora.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>MJERA 20. i 24. \u2013 <\/strong>predla\u017eemo da se tro\u0161kovi procjene psihosomatskih rizika u dijelu koji se odnose na prevenciju stresa i subjektivne \u010dimbenike te anga\u017eiranje specijalista medicine rada u vezi s istim, nakna\u0111uju iz sredstava HZZO prikupljenih od doprinosa za za\u0161titu zdravlja na radu uz obrazlo\u017eenje kao za mjeru 16. i 17.<\/p>\n<p>S po\u0161tovanjem<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p align=\"right\"><strong>Predsjednici sindikalnih sredi\u0161njica:<\/strong><\/p>\n<p align=\"right\">Kre\u0161imir Sever, v.r.<\/p>\n<p align=\"right\">Mladen Novosel, v.r<strong>.<\/strong><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Predmet: Akcijski plan za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva u podru\u010dju za\u0161tite na radu Po\u0161tovani, \u017eelimo napomenuti kako se mjere administrativnog rastere\u0107enja odnose na smanjivanje administriranja poslodavaca. Administrativni tro\u0161ak se odre\u0111uje kao tro\u0161ak koji ima poslodavac\/tvrtka pri po\u0161tivanju zakonskih obveza o obavje\u0161\u0107ivanju tre\u0107e osobe ili tijela javne vlasti o postupcima ili proizvodima. Dakle, cilj smanjivanja administrativnog tro\u0161ka [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5557"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5557"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5557\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5560,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5557\/revisions\/5560"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5557"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5557"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5557"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}