Me\u0111unarodna organizacija rada donijela je u lipnju 2008. godine Deklaraciju o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju. Deklaracija poseban naglasak stavlja na promicanje zaposlenosti, stvaranjem odr\u017eivog institucionalnog i gospodarskog okru\u017eenja, po\u0161tivanje temeljnih na\u010dela prava na rad, promicanje socijalnog dijaloga i tripartizma te razvoj i ja\u010danje mjera socijalne za\u0161tite.<\/p>\n
Da dana\u0161nji dan se u Hrvatskoj i u svijetu obilje\u017eava Svjetski dan socijalne pravde. Jo\u0161 2007. godine, u mjesecu studenom, 192 zemlje \u2013 \u010dlanice Op\u0107e skup\u0161tine Ujedinjenih naroda jednoglasno su odlu\u010dile da se ubudu\u0107e svake godine 20. velja\u010de obilje\u017eava Svjetski dan socijalne pravde, jer se socijalni razvoj mora temeljiti na socijalnoj pravdi, solidarnosti, jednakosti i pravi\u010dnosti me\u0111u svim zemljama i unutar svake zemlje. To u sebi uklju\u010duje i pravo na rad i to ne bilo kakav, nego dostojan rad, na dostojnu pla\u0107u i dostojne i sigurne uvjete rada, jednakost u pla\u0107ama mu\u0161karaca i \u017eena za isti rad, nediskriminaciju po bilo kojoj osnovi, jednakopravnost i jednakodostupnost svih javnih usluga, od pitke vode i obrazovanja sve do zdravstvene skrbi i dru\u0161tvene skrbi za sve potrebite, kao i zbrinjavanja i skrbi za one najmla\u0111e i najstarije \u010dlanove dru\u0161tva.<\/p>\n
Me\u0111unarodna organizacija rada donijela je u lipnju 2008. godine Deklaraciju o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju. Deklaracija poseban naglasak stavlja na promicanje zaposlenosti, stvaranjem odr\u017eivog institucionalnog i gospodarskog okru\u017eenja, po\u0161tivanje temeljnih na\u010dela prava na rad, promicanje socijalnog dijaloga i tripartizma te razvoj i ja\u010danje mjera socijalne za\u0161tite.<\/p>\n
No, s obzirom na to kakvo je stanje u svijetu i Hrvatskoj, kao dijelu toga i takvoga svijeta, jasno je da, bez obzira na silne izjave, skupove, deklaracije i odluke, svjetske i doma\u0107e politi\u010dke i gospodarske elite ne mare ba\u0161 previ\u0161e za socijalnu pravdu. Oxfam \u2013 me\u0111unarodna organizacija za razvoj, u svojoj je studiji \u201eEkonomija za 99 posto\u201c upozorila kako \u201e8 najbogatijih ljudi na svijetu raspola\u017ee sa bogatstvom od \u010dak 426 milijardi dolara, dok siroma\u0161nija polovica svijeta raspola\u017ee sa 409 milijardi. Jedan posto svjetskoga stanovni\u0161tva raspola\u017ee sa 50,8% svjetskoga bogatstva, a preostalih 99% svjetskoga stanovni\u0161tva sa 49,02%.<\/p>\n
Porezna politika u svijetu i Hrvatskoj kroji se po mjeri bogatih, a ne potrebitih i iz godine u godinu doprinosi sve ve\u0107em raslojavanju. Razne studije sve vi\u0161e ukazuju kako je nu\u017ena promjena u raspodjeli dodane vrijednosti i uvo\u0111enje progresivnih poreznih stopa u sustavu poreza na dohodak. Upozoravaju kako je nu\u017ena pravi\u010dnija raspodjela u kojoj oni koji svojim radom stvaraju nove vrijednosti, po pravdi trebaju ostvarivati ve\u0107i udio u dobiti, pri \u010demu \u0107e i dalje vlasnicima kapitala ostajati dostatni profiti. Pravi\u010dna raspodjela osigurati \u0107e i ve\u0107u kupovnu mo\u0107 radnika, ku\u0107anstava, ve\u0107a izdvajanja za poreze i doprinose, stabilnije zdravstvene i mirovinske sustave, kvalitetniju skrb o potrebitima, ali i stabilniju potra\u017enju, potro\u0161nju \u2013 stabilna gospodarstva i stabilna dru\u0161tva.<\/p>\n
U toj suludoj trci \u2013 imati \u0161to vi\u0161e, pohlepa je vlasnike kapitala potpuno zaslijepila. Kod njih imati zna\u010di biti. A upravo ta nepravedna podjela, nerazborito visoki profiti na jednoj strani u odnosu na mizerne pla\u0107e na drugoj strani stvaraju usku elitu bezobrazno prebogatih gospodara svijeta i zabrinjavaju\u0107e rastu\u0107u ve\u0107inu onih koji od svojih primanja ne mogu pokriti niti najosnovnije redovne mjese\u010dne tro\u0161kove. Na jednoj su strani oni koji imaju sve pa i vi\u0161e od toga, a na drugoj oni koji si ne mogu priu\u0161titi niti nove tehnologije, niti potrebno obrazovanje, niti ne samo nove i suvremene, skupe nego i osnovne zdravstvene usluge.<\/p>\n
\u0160to je sa socijalnom pravdom u Republici Hrvatskoj? Ustav RH ve\u0107 u svojem 1. \u010dlanku ka\u017ee kako se Republika Hrvatska opredijelila biti socijalna dr\u017eava (Ustav RH \u010dl. 1. st. 1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna dr\u017eava). Ustav RH jam\u010di i pravedan porezni sustav u kojem op\u0107em dobru kroz pla\u0107anje poreza svatko doprinosi u skladu sa svojim mogu\u0107nostima \u2013 tko vi\u0161e ima, vi\u0161e i upla\u0107uje u zajedni\u010dku blagajnu iz koje dr\u017eavne vlasti uz ostalo financiraju razli\u010dite javne potrebe (Ustav RH \u010dl. 51. st. 1.: Svatko je du\u017ean sudjelovati u podmirenju javnih tro\u0161kova u skladu sa svojim gospodarskim mogu\u0107nostima. st. 2. Porezni se sustav temelji na na\u010delima jednakosti i pravednosti). Kako se u sve to uklapa kriminal iz pretvorbe i privatizacije, silna otpu\u0161tanja radnika, zanemarivanje mladih i starih, sve te\u017ea dostupnost obrazovanja i zdravstvenih usluga, sve manje posla za sve, a posebno je zabrinjavaju\u0107e za mlade koji su pali u besperspektivnost i napu\u0161taju domovinu jer u domovini niti imaju posao niti mogu\u0107nost zasnovati obitelj? Kako se u to uklapaju promjene u porezu na dohodak, nakon kojih oni u najve\u0107oj potrebi ne dobivaju ni\u0161ta ili tek mrvicu, a oni koji ve\u0107 imaju i vi\u0161e nego im treba dobivaju izda\u0161na pove\u0107anja pla\u0107a? Ne podsje\u0107aju li progresivne olak\u0161ice u porezu na dohodak, vezane uz uzdr\u017eavane \u010dlanove obitelji i broj djece, na basnu o lisici i rodi u kojoj roda poslu\u017euje ru\u010dak lisici u visokoj posudi uskoga grla, pri \u010demu ru\u010dak jest u posudi no zbog uskog grla lisica ne mo\u017ee do njega, ali ga roda svojim dugim uskim kljunom s lako\u0107om dosegne? Tako postoje i ove olak\u0161ice, ali ih oni sa malim primanjima ne mogu dosegnuti. Kako se uklapa sirotinja koja \u201epo kontejnerima radi u fu\u0161u\u201c?<\/p>\n
U Hrvatskoj stopa rizika od siroma\u0161tva iznosi 20%, a osoba u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti vi\u0161e je od 29%. Osoba u te\u0161koj materijalnoj deprivaciji gotovo je 14%. Stopa rizika od siroma\u0161tva kod onih koji rade iznosi gotovo 6% (zaposlenici gotovo 5%, a samozaposleni vi\u0161e od 15%). Slu\u017ebene statistike bilje\u017ee vi\u0161e od 9.000 radnika koji za svoj rad ne primaju pla\u0107u (a stvarna brojka je ve\u0107a jer na\u010din pra\u0107enja ne obuhva\u0107a sve). Za minimalnu pla\u0107u ili ni\u017eu od nje (2.620,80 kn neto) radi oko 75.000 radnika. Prosje\u010dna neto pla\u0107a iznosi malo vi\u0161e od 5.800,00 kn. Broj umirovljenika (vi\u0161e od 1,2 milijuna) pribli\u017eio se broju osiguranika pa je njihov omjer 1:1,17, a prosje\u010dna mirovina ne\u0161to je ve\u0107a od 2.200,00 kuna. Broj nezaposlenih ve\u0107i je od 240.000, a samo njih oko 16% prima neku naknadu za nezaposlene pa ih je ve\u0107ina zbog pre\u017eivljavanja prisiljena raditi na crno. U Hrvatskoj \u201ecvjetaju\u201c razni nesigurni oblici rada: na odre\u0111eno vrijeme, u nepunom radnom vremenu, agencijski rad, SOR (koji \u010dak nije niti pravi radni odnos)\u2026 U prosincu 2016. godine u Hrvatskoj je bilo 327.176 blokiranih gra\u0111ana sa dugom ve\u0107im od 41,16 milijardi kuna. Iz Hrvatske se tjedno iseli vi\u0161e od 1.000 ljudi.<\/p>\n
Ovo su brojke koje na dana\u0161nji dan oslikavaju socijalnu pravdu na hrvatski na\u010din. Bli\u017ee se lokalni izbori pa \u0107e i vlasti raditi na uljep\u0161avanju te slike, a oporba je koristiti kako bi sebi prigrabila nove bodove za izbore. U me\u0111usobnoj igri ping-ponga narod im slu\u017ei kao loptica. \u010cestitamo Svjetski dan socijalne pravde, na \u017ealost potopljene u duboki glib socijalne nepravde. Upitajmo se \u0161to mo\u017ee u\u010diniti svatko od nas kako bismo socijalnu pravdu izvukli iz toga gliba, navodi se u priop\u0107enju koje potpisuje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Kre\u0161imir Sever.<\/p>\n