{"id":5550,"date":"2017-02-19T18:22:23","date_gmt":"2017-02-19T17:22:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5550"},"modified":"2017-02-19T18:22:23","modified_gmt":"2017-02-19T17:22:23","slug":"18-02-2017-zastita-zdravlja-na-radu-puki-trosak-za-kapital","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5550","title":{"rendered":"18.02.2017. – Za\u0161tita zdravlja na radu: puki tro\u0161ak za kapital"},"content":{"rendered":"

Nedavno je hrvatska Vlada, gotovo sasvim ispod radara, u sklopu programa \u201crastere\u0107enja\u201d ekonomije, usvojila mjere kojima poslodavce li\u0161ava brojnih tro\u0161kova i po\u0161tivanja standarda za\u0161tite na radu. Izostanak politi\u010dkog odgovora na ovaj potez prili\u010dno \u017ealosti, pogotovo ako se kratko prisjetimo povijesti tretmana pitanja zdravlja u doma\u0107em radni\u010dkom pokretu.<\/strong><\/p>\n

Suvremena definicija zdravlja na radnome mjestu podrazumijeva sveobuhvatnu za\u0161titu i promociju zdravlja radnika. Na rad i zdravlje utje\u010du brojne tehnolo\u0161ke promjene, promjene u organizaciji rada te u strukturi radno sposobnih. Informatizacija je izazvala velike promjene promijeniv\u0161i na\u010din i uvjete rada pri \u010demu je dijelu radnika rad postao lak\u0161i, a drugima te\u017ei. Razvojem informatizacije i tehnologije nisu se ipak smanjili tradicionalni problemi na radnom mjestu koje uzrokuju primjerice prekomjerna buka i kemijska one\u010di\u0161\u0107enja.<\/p>\n

Danas svjedo\u010dimo i promjenama u radnoj populaciji; pojavljuje se pove\u0107an udjel starijih radnika, invalidnih osoba i \u017eena, a manje mladih radnika. Nadalje, migracijski i sezonski radnici \u010desto su zaposleni na visokorizi\u010dnim zanimanjima, a radnici zaposleni u (\u010desto privatnim) malim i srednje velikim poduze\u0107ima obi\u010dno imaju, uslijed slabije sindikalne pokrivenosti, lo\u0161iju za\u0161titu zdravlja na radu.<\/p>\n

U posljednjem desetlje\u0107u po\u010dela se posve\u0107ivati ve\u0107a pozornost preventivnim aktivnosti na samom radnom mjestu kako bi se uklonio ili smanjio utjecaj psihosocijalnih \u010dimbenika poput stresa, nasilja na radu i zlostavljanja koji su \u010desto jedan od \u010dimbenika koji utje\u010du na razvoj kroni\u010dnih bolesti.\u00a0Me\u0111u bolestima izazvanim stresom prevladavaju hipertenzija, dijabetes, debljina, depresivna raspolo\u017eenja i bolesti sustava za kretanje, a sve \u010de\u0161\u0107e se usvajaju \u0161tetne navike poput pu\u0161enja, prekomjernog konzumiranje alkohola i droga u kojima pojedinci vide izlaz uslijed sve nemilosrdnije borbe za radna mjesta i pre\u017eivljavanje. Uz ove probleme za\u0161tite zdravlja na radu treba istaknuti i\u00a0probleme\u00a0koji su uzrokovani dinamikom na tr\u017ei\u0161tu rada na kojem dominiraju sve nestabilnije forme zaposlenja, prekarni poslovi i starenje radne snage.<\/p>\n

Profit nau\u0161trb zdravlja<\/strong><\/p>\n

U svjetlu prethodno navedenog, posljednja odluka Vlade RH, uz ve\u0107 ranije poprili\u010dno \u201coslabljen\u201d Zakon o radu, a samim time i pogor\u0161an polo\u017eaj radnika, potpuno je u neskladu s politi\u010dkom stvarno\u0161\u0107u i sve nu\u017enijom za\u0161titom zdravlja na radnom mjestu. Naime, na sjednici Vlade u sije\u010dnju 2017. godine prihva\u0107en je\u00a0Akcijski plan za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva<\/em>\u00a0u okviru koga se planiraju 104 mjere i u\u0161tede za poduzetnike u iznosu od 1,5 milijardi kuna, od \u010dega se najve\u0107e u\u0161tede o\u010dekuju na\u00a0podru\u010dju za\u0161tite na radu\u00a0u iznosu od 1,3 milijarde kuna.\u00a0Osim na za\u0161titi na radu planira se u\u0161tediti i na mjerama koje se odnose na zdravstvenu i sanitarnu za\u0161titu, energetsku u\u010dinkovitost, poslovni nastan, trgovinu i osnivanje poduze\u0107a. Protiv ovih najavljenih mjera pru\u017een je prili\u010dno mlak otpor\u00a0biv\u0161eg ministra\u00a0rada i mirovinskog sustava i\u00a0ponekih sindikata.<\/p>\n

Za\u0161tita na radu direktno utje\u010de na zdravlje radnika i zapravo je jedna vrlo kompleksna problematika, a potezi aktualne Vlade vode sni\u017eavanju radni\u010dkih prava op\u0107enito. Povijest za\u0161tite zdravlja na radnom mjestu je duga i vrlo rano je prepoznat me\u0111uodnos zdravlja i rada koji se mijenjao zajedno s odnosom prema radniku u dru\u0161tvu, tj. politi\u010dkim rastom radni\u010dkog pokreta, a veliki utjecaj imale su i promjene u na\u010dinu proizvodnje i demografiji.<\/p>\n

Kada govorimo o za\u0161titi zdravlja na radu na ovim podru\u010djima prva naznake nalazimo u 18. stolje\u0107u, a sustavna za\u0161tita zdravlja na radu zapo\u010dinje se razvijati sa Andrijom \u0160tamparom koji je 1919. prepoznao kako: \u201cI radni\u010dko zdravlje tra\u017ei posebne za\u0161tite. Kao \u0161to je rje\u0161enje radni\u010dkog pitanja jedno od najaktuelnijih problema socijalne politike, tako je i za\u0161tita njihovog zdravlja aktuelna za zdravstvenu politiku\u2026.Jedinstveni zakon o osiguranju radnika za slu\u010daj bolesti i nezgode svakako je jedan od najglavnijih zahtjeva na\u0161e zdravstvene politike jer nas povijest narodnog zdravlja kod drugih u\u010di kako je silan utjecaj imalo radni\u010dko zakonodavstvo na povoljni razvitak zdravstvenih odno\u0161aja.\u201d<\/p>\n

Lokalna povijest za\u0161tite na radu<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 sami po\u010deci razvoja za\u0161tite zdravlja radnika povezuju ministarstva\/slu\u017ebe nadle\u017ena za zdravlje, socijalnu problematiku i rad. Prvi Zakon o za\u0161titi radnika na ovim podru\u010djima donesen je 1922., godinu dana nakon Zakona o inspekciji rada. Osniva\u010dem suvremene medicine rada u Hrvatskoj smatra se\u00a0\u017deljko Hahn\u00a0koji se izme\u0111u ostalog bavio organizacijom socijalnih osiguranja, higijenom rada i profesionalnim bolestima te problemom tuberkuloze u radni\u010dkom osiguranju. Zaslugom Andrije \u0160tampara krajem 1947. godine osnovan je Institut za higijenu rada JAZU (sada\u0161nji Institut za medicinska istra\u017eivanja i medicinu rada).<\/p>\n

Prilikom njegovo osnivanja \u0160tampar je\u00a0istaknuo\u00a0kako \u201cmoramo biti svjesni da za\u0161tita radni\u010dkog zdravlja nije samo pitanje humanosti ve\u0107 je uvjet za izgradnju i uspje\u0161an razvoj na\u0161e (socijalisti\u010dke) privrede\u201d.\u00a0U tada\u0161njem Centralnom higijenskom zavodu 1951. osnovan je odjel Higijene rada, kasnije Slu\u017eba za za\u0161titu zdravlja radnika i na kraju Slu\u017eba za medicinu rada. Ubrzo je uslijedio razvoj zdravstvenih stanica, organiziranja odjela podru\u010dnih higijenskih zavoda, dispanzera medicine rada i odjela medicine rada pri domovima zdravlja i higijenskim zavodima, \u0161to se odr\u017ealo do 1990-ih kada polako po\u010dinje rastakanje zdravstvenog sustava, a samim time i za\u0161tite zdravlja na radu.<\/p>\n

Hrvatski zavod za medicinu rada osnovan je 1996., a 2009. mijenja ime u\u00a0Hrvatski zavod za za\u0161titu zdravlja i sigurnost na radu. Nadalje, 2014. osnovan je\u00a0Zavod za unapre\u0111enje za\u0161tite na radu, a temeljna mu je zada\u0107a sustavno pra\u0107enje stanja za\u0161tite na radu i njeno unapre\u0111ivanje. U okviru ovog zavoda djeluju i\u00a0Nacionalno vije\u0107e za za\u0161titu na radu\u00a0kao savjetodavno je tijelo Vlade Republike Hrvatske.\u00a0Djelatnosti ova dva zavoda se donekle preklapaju, iako se jedan na\u010delno bavi medicinskim aspektima ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, a drugi se brine o uvjetima u kojima radnici rade te educira poslodavce i radnike o za\u0161titi na radu. Unato\u010d postojanju dva zavoda te\u0161ko je pore\u0107i\u00a0da je za\u0161tita zdravlja radnika sve manja, a uvjeti rada sve gori: dovoljno je pogledati spomenute zakonske izmjene.<\/p>\n

Birokratska konfuzija na razini EU<\/strong><\/p>\n

Hrvatska je, ulaskom u EU, po\u010dela u svoje zakonodavstvo ugra\u0111ivati i Okvirne direktive o za\u0161titi zdravlja i sigurnosti na radu, a kroz koje se promi\u010de i primarna prevencija kao naju\u010dinkovitija i najjeftinija u za\u0161titi zdravlja radnika. Povelja o temeljnim pravima EU nagla\u0161ava pravo svakog radnika da radi u uvjetima u kojima se po\u0161tuju njegovo zdravlje, sigurnost i dignitet, a u Ugovoru o EU (TFEU) podupire se za\u0161tita radnika i sigurnost na radu, a dr\u017eave \u010dlanice trebaju usvojiti minimalnu razinu za\u0161tite radnika kroz direktive. Iako EU nagla\u0161ava kako dr\u017eave \u010dlanice mogu same kreirati svoju socijalnu politiku i politiku zapo\u0161ljavanja to u praksi nije to\u010dno jer se ta podru\u010dja reguliraju kroz druga podru\u010dja koja su jakoj nadle\u017enosti EU. Premda se kao ciljevi \u010desto navode pobolj\u0161anje radnih uvjeta, socijalna sigurnost i za\u0161tita, zdravlje radnika i sigurnost, integraciju osoba isklju\u010denih iz tr\u017ei\u0161ta rada, to se u praksi pokazuju kao naj\u010de\u0161\u0107e prazne rije\u010di na papiru.<\/p>\n

EU ima razli\u010ditu razinu nadle\u017enosti za pojedina podru\u010dja, a raspon nadle\u017enosti mo\u017ee se podijeliti na gotovo potpunu nadle\u017enost, jaku nadle\u017enost, slabu nadle\u017enost i ve\u0107inom u nadle\u017enosti dr\u017eave \u010dlanice.\u00a0Podru\u010dje zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu spadaju u jaku nadle\u017enost (zajedno sa primjerice kontrolom duhanskih proizvoda, okoli\u0161nim i regionalnim politikama, prometnim politikama, istra\u017eivanjem i razvojem), a istovremeno zdravstvena za\u0161tita je u slaboj nadle\u017enosti \u0161to \u010desto onemogu\u0107uje provo\u0111enje kvalitetnih politika. Jaka nadle\u017enost zna\u010di da EU ima ve\u0107i utjecaj od dr\u017eave \u010dlanice na pojedino podru\u010dje, a na razini Europske komisije o zdravlju na radu brine Op\u0107a uprava za zapo\u0161ljavanje, socijalna pitanja i inkluziju koja se problemom rada bavi kroz\u00a0pojedine akcije\u00a0fokusirane na neku specifi\u010dnost te Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu. Zbog isprepletenosti podru\u010dja i nadle\u017enosti za\u0161tita zdravlja na radnom mjestu ispa\u0161ta unato\u010d postojanju mnogobrojnih dokumenata i formalnih institucija koji ju podupiru.<\/p>\n

Za\u0161tita zdravlja na radu zahtijeva multidisciplinarni pristup i djelovanje pri \u010demu klju\u010dnu ulogu igra dr\u017eavna socijalna politika zasnovana na pobolj\u0161anju materijalnih i socijalnih prava radnika: od sigurne radne sredine do dostupne zdravstvene za\u0161tite.\u00a0No, politi\u010dke prilike su oti\u0161le u potpuno drugom smjeru. Nakon svih napora Andrije \u0160tampara i njegovih sljedbenika te duge tradicije za\u0161tite radni\u010dkog zdravlja u Hrvatskoj radna mjesta danas su nezdrava, a zdravlje radnika ugro\u017eeno. Nije te\u0161ko zaklju\u010diti da je posrijedi rezultat priklanjanja vlasti i politike profitnim interesima i zahtjevima poslodavaca.<\/p>\n

IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedavno je hrvatska Vlada, gotovo sasvim ispod radara, u sklopu programa \u201crastere\u0107enja\u201d ekonomije, usvojila mjere kojima poslodavce li\u0161ava brojnih tro\u0161kova i po\u0161tivanja standarda za\u0161tite na radu. Izostanak politi\u010dkog odgovora na ovaj potez prili\u010dno \u017ealosti, pogotovo ako se kratko prisjetimo povijesti tretmana pitanja zdravlja u doma\u0107em radni\u010dkom pokretu. Suvremena definicija zdravlja na radnome mjestu podrazumijeva sveobuhvatnu […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5550"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5550"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5550\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5551,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5550\/revisions\/5551"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}