Za veliki broj analiti\u010dara i prognosti\u010dara ova je vlada iznena\u0111enje. Nakon raspu\u0161tanja Ore\u0161kovi\u0107eve vlade (Karamarka i Petrova) rijetko je tko, izuzev \u201czagri\u017eenih\u201d strana\u010dkih \u010dlanova, o\u010dekivao da \u0107e HDZ zajedno s Mostom biti u mogu\u0107nosti formirati novu vladu. No, upravo se to dogodilo.<\/p>\n
– Uz pomo\u0107 manjinskih i jo\u0161 ponekih zastupnika u Hrvatskom saboru formirali su stabilnu vladu i unijeli neku vrstu nu\u017enog optimizma u dru\u0161tvo. Optimizma i pove\u0107anih o\u010dekivanja. Preuzeli su upravljanje zemljom u trenutku kad je ve\u0107 mjesecima pokazivala znakove oporavka od krize pa je i o\u010dekivanje bilo sasvim logi\u010dno.<\/p>\n
I jo\u0161 uvijek je. Prvih 100 dana ovu \u0107e vladu posebno ope\u010datiti tri doga\u0111anja – cjelovita reforma poreznog sustava, najava otkupa dionica INE od MOL-a sredstvima od prodaje 25 % minus jedne dionice HEP-a i Akcijski plan za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva. To \u0107e nekako pomalo u sjeni ostaviti djelomi\u010dan uspjeh u pregovorima i dogovoru sa sindikatima dr\u017eavne i javnih slu\u017ebi, a vezano uz ispunjenje obveze koju je potpisala jedna od ranijih vlada, o pove\u0107anju osnovice pla\u0107e za 6 %. Sa sindikatima dr\u017eavne slu\u017ebe dogovor je postignut i potpisan, a sa sindikatima javnih slu\u017ebi o\u010dekuje se nastavak pregovora koji su ve\u0107 bili do\u0161li do pred sam kraj, pred usugla\u0161avanje samog teksta sporazuma i potpise, a onda je Vlada svojim vi\u0111enjem dogovorenog \u201cnatjerala\u201d sindikate da ustanu od stola, jer nisu mogli potpisati dokument u kojem je stajalo kako se zapravo uvjeti za pove\u0107anje pla\u0107a, sadr\u017eani u ranijem Sporazumu, nisu u potpunosti ispunili, \u010dime je Vlada uz pove\u0107anje osnovice \u017eeljela izbje\u0107i isplatu duga iz 2016. godine.<\/p>\n
– Kada je rije\u010d o poreznoj reformi, pokazalo se nekoliko \u010dinjenica. Ponajprije, to je bio dovr\u0161etak posla kojeg je Ministarstvo financija po\u010delo jo\u0161 u vrijeme vlade gosp. Ore\u0161kovi\u0107a. Na tim je promjenama radio cijeli niz ljudi, ne samo iz ministarstva nego i izvan njega pa tako i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, ali ne i iz sindikata. Tu je ve\u0107 Vlada, bez obzira na javno promicanje svojeg opredjeljenja za ravnopravan socijalni dijalog sa socijalnim partnerima, pokazala kako joj je jedan od dva partnera bli\u017ei, a to su poslodavci. I bez obzira na tvrdnju kako je to uravnote\u017een paket poreznih zakona, ipak se pokazalo da su, zbog prigovora javnosti, ali i unutar koalicije, morali odustati od pove\u0107anja PDV-a na kruh, mlijeko, ortopedska pomagala, lijekove i knjige, ali poskupljuju ugostiteljske usluge i bijeli \u0161e\u0107er. Smanjen je i PDV na isporuku struje i odvoz sme\u0107a. Poslodavcima se smanjuje porez na dobit – velikima za dva postotna boda, a malima za osam. U porezu na dohodak ukida se najmanja stopa i smanjuje najvi\u0161a. Hrvatska \u0107e umjesto dosada\u0161njih tri imati dvije stope poreza na dohodak, bez obzira na to \u0161to jedna od klju\u010dnih preporuka za smanjenje dru\u0161tvenih nejednakosti zagovara upravo ve\u0107i broj progresivnih stopa u porezu na dohodak. Pri svemu tome pove\u0107ava se i neoporezivi dio dohotka kroz pove\u0107anje osobnog poreznog odbitka i olak\u0161ica za uzdr\u017eavane \u010dlanove obitelji i djecu. No onim radnicima s niskim, pa i srednjim primanjima, to na netopla\u0107i ne donosi ni\u0161ta ili samo malo. Ali \u0107e zato onima s primanjima od vi\u0161e desetaka tisu\u0107a kuna netopla\u0107e porasti od nekoliko stotina do nekoliko tisu\u0107a kuna. Tako oni koji ve\u0107 zara\u0111uju i vi\u0161e nego dosta, sada zara\u0111uju jo\u0161 vi\u0161e, pa su promjene u sustavu poreza na dohodak samo pove\u0107ale dru\u0161tvene razlike. Vlada je \u201cdebelo\u201d podbacila i s pove\u0107anjem minimalne pla\u0107e. Nije poslu\u0161ala ni razumjela sindikalne argumente za\u0161to je minimalnu pla\u0107u nu\u017eno osjetno pove\u0107ati da bi se njeni primatelji izmaknuli od granice siroma\u0161tva pa ju je pove\u0107ala tek neznatno. Time se Vlada opet primaknula interesima kapitala i poslodavcima, koji pla\u0107u gledaju kao tro\u0161ak. Ali su zato pojeftinili pokopi, jer se smanjio PDV na urne i lijesove. No, i tu bogatiji vi\u0161e \u0161tede jer kupuju luksuznije i skuplje lijesove i urne pa \u0107e im i pojeftinjenje biti ve\u0107e. Ali poskupljuju im karmine u restoranima zbog pove\u0107anja PDV-a na ugostiteljske usluge. Poskupljuju i siroma\u0161nijima, ali manje, jer su njihove karmine skromnije.<\/p>\n
– Nakon gubitka jedne arbitra\u017ee s MOL-om vezano uz INU i strepnje od druge, Vlada najavljuje kako kre\u0107e u otkup INE od MOL-a i to prodajom 25 % minus jedne dionice HEP-a. To izaziva podijeljene reakcije javnosti, uklju\u010duju\u0107i politi\u010dke elite pa i same partnere u vlasti. I dok vi\u0161e-manje svi podupiru vra\u0107anje INE u hrvatske ruke, kad je rije\u010d o na\u010dinu, tu su razlike itekako vidljive. Vlada povla\u010di ru\u010dnu imenuju\u0107i povjerenstvo, ali i dalje vozi u istom pravcu, samo pod otporom. U cijelu se pri\u010du aktivno uklju\u010duju i sindikati. \u010cini se sasvim izvjesnim da se sve ne\u0107e mo\u0107i zavr\u0161iti ni tako jednostavno ni brzo kako je Vlada to zami\u0161ljala.<\/p>\n
– Akcijski plan za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva jo\u0161 je jedna aktivnost zapo\u010deta za vrijeme mandata vlade gosp. Ore\u0161kovi\u0107a. I ta se aktivnost u pripremnoj fazi odvijala uz sudjelovanje poslodava\u010dkih predstavnika, ali ne i sindikata. Na neke od tih u\u0161teda (za\u0161tita na radu, zdravstveni i sanitarni pregledi), obvezala se unaprijed Europskoj komisiji i vlada Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a, jo\u0161 uo\u010di priprema za pro\u0161logodi\u0161nji europski semestar, kao dijela Nacionalnog programa reformi, a vezano uz rje\u0161avanje ekonomskih neravnote\u017ea u Hrvatskoj. Ova je vlada to nastavila i o\u010dekuje iznos u\u0161teda od 1,5 milijardi kuna. Najvi\u0161e na za\u0161titi na radu – \u010dak 1,3 milijarde kuna, kao i stotinjak milijuna na sanitarnim i zdravstvenim uvjetima. Ostalih stotinjak milijuna u\u0161tedjet \u0107e se na raznim drugim rezanjima, prije svega kroz informatizaciju i pojednostavljenje postupaka. Ne samo da sindikati nisu bili uklju\u010deni u te pripremne postupke, nego, sve je jasnije, nije ni struka. Odmah smo na to pismom upozorili predsjednika Vlade, razgovarali i s ministricom Dali\u0107. Sve je rezultiralo pro\u0161lotjednim sastankom s potpredsjednicom Vlade ministricom Dali\u0107 i njenim timom, na koji su pozvani i predstavnici struke, komora (HOK, HGK), HUP-a, inspektorata, sindikata, a na kojem je dogovoreno uklju\u010divanje predstavnika sindikalnih sredi\u0161njica u radne skupine, ali i aktivno uklju\u010denje struke. Taman kad smo se usudili povjerovati da socijalni dijalog u ovom dijelu ima \u0161anse, dolazi informacija kako je ministrica Dali\u0107 zajedno s predstavnicima HGK krenula na \u201croadshow\u201d u Dalmaciju, tamo\u0161njim poduzetnicima \u201cpromicati\u201d Akcijski plan. Sindikati opet nisu predvi\u0111eni i nisu pozvani.<\/p>\n
Uz to valja napomenuti kako je prvoj sjednici GSV-a, s novim Vladinim predstavnicima, nazo\u010dio predsjednik Vlade gosp. Plenkovi\u0107 i kako je izvr\u0161ena redovna rotacija u predsjedavanju pa \u0107e idu\u0107ih godinu dana GSV-om predsjedavati Vladina strana, to\u010dnije funkciju predsjednika GSV-a preuzeo je ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav \u0106ori\u0107.<\/p>\n
– Za idu\u0107e razdoblje o\u010dekujemo i tra\u017eimo pravovremeno uklju\u010divanje socijalnih partnera u pripremu Nacionalnog programa reformi za Europski semestar, nastavak razgovora i pregovora sa sindikatima javnih slu\u017ebi, preispitivanje Akcijskog plana za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva, na vrijeme aktivno uklju\u010divanje predstavnika socijalnih partnera u izradu prijedloga raznih zakona i propisa i njihovih izmjena i dopuna. \u017delimo i o\u010dekujemo ponovno vra\u0107anje razina socijalnog dijaloga na ranije ve\u0107 dostignute razine, one prije uru\u0161avanja za vrijeme vlade Zorana Milanovi\u0107a.(D.J.)<\/p>\n