TEMA TJEDNA: INVENTURA PRVIH 100 DANA RADA VLADE (III.)<\/p>\n
Za veliki broj analiti\u010dara i prognosti\u010dara ova je vlada iznena\u0111enje. Nakon raspu\u0161tanja Ore\u0161kovi\u0107eve vlade (Karamarka i Petrova) rijetko je tko, izuzev \u201czagri\u017eenih\u201d strana\u010dkih \u010dlanova, o\u010dekivao da \u0107e HDZ zajedno s Mostom biti u mogu\u0107nosti formirati novu vladu. No, upravo se to dogodilo.<\/p>\n
– Uz pomo\u0107 manjinskih i jo\u0161 ponekih zastupnika u Hrvatskom saboru formirali su stabilnu vladu i unijeli neku vrstu nu\u017enog optimizma u dru\u0161tvo. Optimizma i pove\u0107anih o\u010dekivanja. Preuzeli su upravljanje zemljom u trenutku kad je ve\u0107 mjesecima pokazivala znakove oporavka od krize pa je i o\u010dekivanje bilo sasvim logi\u010dno.<\/p>\n
I jo\u0161 uvijek je. Prvih 100 dana ovu \u0107e vladu posebno ope\u010datiti tri doga\u0111anja – cjelovita reforma poreznog sustava, najava otkupa dionica INE od MOL-a sredstvima od prodaje 25 % minus jedne dionice HEP-a i Akcijski plan za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva. To \u0107e nekako pomalo u sjeni ostaviti djelomi\u010dan uspjeh u pregovorima i dogovoru sa sindikatima dr\u017eavne i javnih slu\u017ebi, a vezano uz ispunjenje obveze koju je potpisala jedna od ranijih vlada, o pove\u0107anju osnovice pla\u0107e za 6 %. Sa sindikatima dr\u017eavne slu\u017ebe dogovor je postignut i potpisan, a sa sindikatima javnih slu\u017ebi o\u010dekuje se nastavak pregovora koji su ve\u0107 bili do\u0161li do pred sam kraj, pred usugla\u0161avanje samog teksta sporazuma i potpise, a onda je Vlada svojim vi\u0111enjem dogovorenog \u201cnatjerala\u201d sindikate da ustanu od stola, jer nisu mogli potpisati dokument u kojem je stajalo kako se zapravo uvjeti za pove\u0107anje pla\u0107a, sadr\u017eani u ranijem Sporazumu, nisu u potpunosti ispunili, \u010dime je Vlada uz pove\u0107anje osnovice \u017eeljela izbje\u0107i isplatu duga iz 2016. godine.<\/p>\n
– Kada je rije\u010d o poreznoj reformi, pokazalo se nekoliko \u010dinjenica. Ponajprije, to je bio dovr\u0161etak posla kojeg je Ministarstvo financija po\u010delo jo\u0161 u vrijeme vlade gosp. Ore\u0161kovi\u0107a. Na tim je promjenama radio cijeli niz ljudi, ne samo iz ministarstva nego i izvan njega pa tako i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, ali ne i iz sindikata. Tu je ve\u0107 Vlada, bez obzira na javno promicanje svojeg opredjeljenja za ravnopravan socijalni dijalog sa socijalnim partnerima, pokazala kako joj je jedan od dva partnera bli\u017ei, a to su poslodavci. I bez obzira na tvrdnju kako je to uravnote\u017een paket poreznih zakona, ipak se pokazalo da su, zbog prigovora javnosti, ali i unutar koalicije, morali odustati od pove\u0107anja PDV-a na kruh, mlijeko, ortopedska pomagala, lijekove i knjige, ali poskupljuju ugostiteljske usluge i bijeli \u0161e\u0107er. Smanjen je i PDV na isporuku struje i odvoz sme\u0107a. Poslodavcima se smanjuje porez na dobit – velikima za dva postotna boda, a malima za osam. U porezu na dohodak ukida se najmanja stopa i smanjuje najvi\u0161a. Hrvatska \u0107e umjesto dosada\u0161njih tri imati dvije stope poreza na dohodak, bez obzira na to \u0161to jedna od klju\u010dnih preporuka za smanjenje dru\u0161tvenih nejednakosti zagovara upravo ve\u0107i broj progresivnih stopa u porezu na dohodak. Pri svemu tome pove\u0107ava se i neoporezivi dio dohotka kroz pove\u0107anje osobnog poreznog odbitka i olak\u0161ica za uzdr\u017eavane \u010dlanove obitelji i djecu. No onim radnicima s niskim, pa i srednjim primanjima, to na netopla\u0107i ne donosi ni\u0161ta ili samo malo. Ali \u0107e zato onima s primanjima od vi\u0161e desetaka tisu\u0107a kuna netopla\u0107e porasti od nekoliko stotina do nekoliko tisu\u0107a kuna. Tako oni koji ve\u0107 zara\u0111uju i vi\u0161e nego dosta, sada zara\u0111uju jo\u0161 vi\u0161e, pa su promjene u sustavu poreza na dohodak samo pove\u0107ale dru\u0161tvene razlike. Vlada je \u201cdebelo\u201d podbacila i s pove\u0107anjem minimalne pla\u0107e. Nije poslu\u0161ala ni razumjela sindikalne argumente za\u0161to je minimalnu pla\u0107u nu\u017eno osjetno pove\u0107ati da bi se njeni primatelji izmaknuli od granice siroma\u0161tva pa ju je pove\u0107ala tek neznatno. Time se Vlada opet primaknula interesima kapitala i poslodavcima, koji pla\u0107u gledaju kao tro\u0161ak. Ali su zato pojeftinili pokopi, jer se smanjio PDV na urne i lijesove. No, i tu bogatiji vi\u0161e \u0161tede jer kupuju luksuznije i skuplje lijesove i urne pa \u0107e im i pojeftinjenje biti ve\u0107e. Ali poskupljuju im karmine u restoranima zbog pove\u0107anja PDV-a na ugostiteljske usluge. Poskupljuju i siroma\u0161nijima, ali manje, jer su njihove karmine skromnije.<\/p>\n
– Nakon gubitka jedne arbitra\u017ee s MOL-om vezano uz INU i strepnje od druge, Vlada najavljuje kako kre\u0107e u otkup INE od MOL-a i to prodajom 25 % minus jedne dionice HEP-a. To izaziva podijeljene reakcije javnosti, uklju\u010duju\u0107i politi\u010dke elite pa i same partnere u vlasti. I dok vi\u0161e-manje svi podupiru vra\u0107anje INE u hrvatske ruke, kad je rije\u010d o na\u010dinu, tu su razlike itekako vidljive. Vlada povla\u010di ru\u010dnu imenuju\u0107i povjerenstvo, ali i dalje vozi u istom pravcu, samo pod otporom. U cijelu se pri\u010du aktivno uklju\u010duju i sindikati. \u010cini se sasvim izvjesnim da se sve ne\u0107e mo\u0107i zavr\u0161iti ni tako jednostavno ni brzo kako je Vlada to zami\u0161ljala.<\/p>\n
– Akcijski plan za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva jo\u0161 je jedna aktivnost zapo\u010deta za vrijeme mandata vlade gosp. Ore\u0161kovi\u0107a. I ta se aktivnost u pripremnoj fazi odvijala uz sudjelovanje poslodava\u010dkih predstavnika, ali ne i sindikata. Na neke od tih u\u0161teda (za\u0161tita na radu, zdravstveni i sanitarni pregledi), obvezala se unaprijed Europskoj komisiji i vlada Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a, jo\u0161 uo\u010di priprema za pro\u0161logodi\u0161nji europski semestar, kao dijela Nacionalnog programa reformi, a vezano uz rje\u0161avanje ekonomskih neravnote\u017ea u Hrvatskoj. Ova je vlada to nastavila i o\u010dekuje iznos u\u0161teda od 1,5 milijardi kuna. Najvi\u0161e na za\u0161titi na radu – \u010dak 1,3 milijarde kuna, kao i stotinjak milijuna na sanitarnim i zdravstvenim uvjetima. Ostalih stotinjak milijuna u\u0161tedjet \u0107e se na raznim drugim rezanjima, prije svega kroz informatizaciju i pojednostavljenje postupaka. Ne samo da sindikati nisu bili uklju\u010deni u te pripremne postupke, nego, sve je jasnije, nije ni struka. Odmah smo na to pismom upozorili predsjednika Vlade, razgovarali i s ministricom Dali\u0107. Sve je rezultiralo pro\u0161lotjednim sastankom s potpredsjednicom Vlade ministricom Dali\u0107 i njenim timom, na koji su pozvani i predstavnici struke, komora (HOK, HGK), HUP-a, inspektorata, sindikata, a na kojem je dogovoreno uklju\u010divanje predstavnika sindikalnih sredi\u0161njica u radne skupine, ali i aktivno uklju\u010denje struke. Taman kad smo se usudili povjerovati da socijalni dijalog u ovom dijelu ima \u0161anse, dolazi informacija kako je ministrica Dali\u0107 zajedno s predstavnicima HGK krenula na \u201croadshow\u201d u Dalmaciju, tamo\u0161njim poduzetnicima \u201cpromicati\u201d Akcijski plan. Sindikati opet nisu predvi\u0111eni i nisu pozvani.<\/p>\n
Uz to valja napomenuti kako je prvoj sjednici GSV-a, s novim Vladinim predstavnicima, nazo\u010dio predsjednik Vlade gosp. Plenkovi\u0107 i kako je izvr\u0161ena redovna rotacija u predsjedavanju pa \u0107e idu\u0107ih godinu dana GSV-om predsjedavati Vladina strana, to\u010dnije funkciju predsjednika GSV-a preuzeo je ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav \u0106ori\u0107.<\/p>\n
– Za idu\u0107e razdoblje o\u010dekujemo i tra\u017eimo pravovremeno uklju\u010divanje socijalnih partnera u pripremu Nacionalnog programa reformi za Europski semestar, nastavak razgovora i pregovora sa sindikatima javnih slu\u017ebi, preispitivanje Akcijskog plana za administrativno rastere\u0107enje gospodarstva, na vrijeme aktivno uklju\u010divanje predstavnika socijalnih partnera u izradu prijedloga raznih zakona i propisa i njihovih izmjena i dopuna. \u017delimo i o\u010dekujemo ponovno vra\u0107anje razina socijalnog dijaloga na ranije ve\u0107 dostignute razine, one prije uru\u0161avanja za vrijeme vlade Zorana Milanovi\u0107a.(D.J.)<\/p>\n
DETALJNA ANALIZA POREZNE REFORME VLADE I NJEZINIH REZULTATA<\/p>\n
BRANKO PARA\u0106, POREZNI STRU\u010cNJAK:<\/p>\n
Promjene poreznog sustava su dobre, ali ne i dovoljne za rje\u0161avanje strukturnih problema<\/p>\n
Gledano u cjelini, dr\u017eim da su promjene poreznog sustava pozitivne te da \u0107e dovesti do dinamiziranja ukupne gospodarske aktivnosti. Mo\u017eda je naziv \u201cporezna reforma\u201d ipak pretjeran za u\u010dinjene pomake, jer je rije\u010d o nekoliko ve\u0107ih i niza manjih izmjena dosada\u0161njeg poreznog sustava.<\/p>\n
– Nastavno bih \u017eelio osvrnuti se na neke klju\u010dne izmjene. Pove\u0107anje osnovnog osobnog odbitka u oporezivanju dohotka s 2600 na 3800 kuna te \u201crazvla\u010denje\u201d poreznih razreda, uz ukidanje porezne prve stope od 12 posto i simboli\u010dno smanjenje dosada\u0161nje stope, s 25 na 24 posto, svakako je dobra mjera, ali te\u0161ko da bi se mogla nazvati reformom. Dr\u017eim da je propu\u0161tena prilika za ozbiljnije rastere\u0107enje dohodaka koji se nikako ne mogu smatrati visokim, bar u usporedbi s iznosima koji se oporezuju najvi\u0161om poreznim stopom u nama usporedivim dr\u017eavama. Primjerice, u Slova\u010dkoj se najvi\u0161a stopa od 20 posto primjenjuje na iznos dohotka od 35 tisu\u0107a eura godi\u0161nje. U Sloveniji se najvi\u0161a stopa od 50 posto primjenjuje na iznose dohotka iznad 71 tisu\u0107u eura godi\u0161nje. Dakle, najvi\u0161a stopa u Hrvatskoj od 36 posto \u010dini se zaista previsoka za poreznu osnovicu od svega 17.500 kuna mjese\u010dno. Mislim da je trebalo najvi\u0161u stopu od 36 posto propisati za realno visoke pla\u0107e, recimo, za iznose koji su \u010detiri puta ve\u0107i od prosje\u010dnih, kao \u0161to je to, primjerice, u \u010ce\u0161koj. Dr\u017eim va\u017enim naglasiti, a \u0161to se \u010desto zaboravlja, da nije problem u nominalnoj poreznoj stopi nego u poreznoj osnovici!<\/p>\n
– Novim se sustavom oporezivanja dohotka rje\u0161ava problem prosje\u010dnih pla\u0107a, jer se procjenjuje da od ukupno 2,7 mil. poreznih obveznika u Hrvatskoj \u010dak 1,5 mil. uop\u0107e ne\u0107e pla\u0107ati porez na dohodak, a time ni prirez. Me\u0111utim, jo\u0161 uvijek \u0107e razmjerno visoki porezni teret biti kod pla\u0107a koje se nikako ne bi mogle nazvati visokima, jer je rije\u010d o pla\u0107ama od kojih nitko ne mo\u017ee postati bogat, a to se \u010desto zanemaruje.<\/p>\n
– Uvo\u0111enje obveze obra\u010duna doprinosa za zdravstveno osiguranje i mirovinsko osiguranje, kao i za naknade prema ugovorima o autorskom djelu, uz smanjene stope za polovinu koje se primjenjuju u obra\u010dunu pla\u0107a, unato\u010d mnogo \u201cbuke\u201d, dr\u017eim dobrom mjerom. Naime, oko pola milijuna osoba u Hrvatskoj ostvaruje neki od oblika drugog dohotka pa ne vidim razloga da imamo toliki broj povla\u0161tenih sa stajali\u0161ta ukupnog tro\u0161ka rada. Osim toga, dosada\u0161nji (povla\u0161teni) sustav poticao je poreznu evaziju, koja je svima poznata. Dakle, uvo\u0111enje doprinosa za ugovore o autorskom djelu, a smanjenje stopa doprinosa na naknade po ugovoru o djelu, dr\u017eim dobrom mjerom.<\/p>\n
– Uvo\u0111enje obvezne porezne prijave koju \u0107e provoditi sama Porezna uprava putem tzv. posebnog postupka, i za obveznike drugog dohotka, koji \u0107e ostvariti drugi dohodak u iznosu ve\u0107em od peterostruke osnovice osobnog odbitka (vi\u0161e od 12.500 kuna godi\u0161nje), a koji, zajedno s pla\u0107om, prema\u0161uju iznos od 210 tisu\u0107a kuna godi\u0161nje, dr\u017eim nepotrebnom mjerom. Naime, pretpostavljam da prihod prora\u010duna ne bi izgubio zna\u010dajne svote, dok \u0107e provedba re\u010dene mjere zahtijevati ve\u0107i anga\u017eman Porezne uprave s jedne, ali i destimulaciju rada kod vjerojatno manjeg dijela poreznih obveznika s druge strane.<\/p>\n
ARAN\u017dMAN DR\u017dAVE I BANAKA<\/p>\n
– Oporezivanje korporativne dobiti (\u0161to svakako treba pozdraviti) simboli\u010dno je smanjenje stope s dosada\u0161njih 20 na 18 posto. Dr\u017eim jo\u0161 boljom mjerom smanjenje stope na 12 posto za najve\u0107i broj malih poreznih obveznika koji ostvaruju prihode u svoti manjoj od 3,0 mil. kuna godi\u0161nje, iako se poticanje moglo predvidjeti poreznim moratorijem za novoutemeljena trgova\u010dka dru\u0161tva. Re\u010dena mjera svakako \u0107e imati pozitivne u\u010dinke za brojne male poduzetnike, jer \u0107e im dio dobiti od smanjenja poreza omogu\u0107iti br\u017ei razvoj i ve\u0107i udjel vlastitog financiranja.<\/p>\n
– Kao pozitivna mjera prezentirana je mogu\u0107nost obra\u010duna porezne obveze za male poduzetnike, s prihodom od 3,0 mil. kuna godi\u0161nje, uz primjenu tzv. nov\u010danog toka, kao \u0161to je sli\u010dno ve\u0107 u primjeni za iskazivanje obveze za PDV. Time je uveden hibridni sustav, jer je za porezne svrhe predvi\u0111eno na\u010delo tzv. nov\u010danog toka, dok se iskazivanje rezultata poslovanja i primjenu ra\u010dunovodstvenih standarda primjenjuje tzv. obra\u010dunsko na\u010delo u iskazivanju u\u010dinaka poslovnih doga\u0111aja. Dr\u017eim da je rije\u010d o \u201ciznu\u0111enoj\u201d mjeri zbog jo\u0161 uvijek ra\u0161irene prakse nepla\u0107anja obveza, unato\u010d vi\u0161e poku\u0161aja da se to rije\u0161i, te da \u0107e to dovesti do operativnih problema u praksi, kako kod samih poreznih obveznika, tako i porezne administracije.<\/p>\n
– Ukidanje olak\u0161ice u obliku smanjenja porezne osnovice za iznos reinvestirane dobiti, koja se primjenjivala od 2012. godine, dr\u017eim dobrim, jer je naknadnim propisivanjem dodatnih uvjeta, s primjenom od 2015. godine, re\u010dena mjera izgubila svaki smisao. Predvi\u0111ena mogu\u0107nost jednokratnog porezno priznatog otpisa nenaplativih potra\u017eivanja za banke, prema mom mi\u0161ljenju, trebalo je primijeniti i za ostale poduzetnike. Na taj bi se na\u010din \u201co\u010distile\u201d brojne bilance hrvatskih poduzetnika i izbjegli nemali tro\u0161kovi nepotrebnih sudskih postupaka koji ne\u0107e dovesti do naplate spornih potra\u017eivanja, bar ne u mjeri koja \u0107e opravdati utro\u0161ene resurse. Te\u0161ko se oteti dojmu da je ovdje rije\u010d o \u201cposebnom aran\u017emanu\u201d izme\u0111u dr\u017eave i banaka.<\/p>\n
– Dr\u017eim da je \u0161teta da se u sustav oporezivanja korporativne dobiti nije vratio vjerojatno ve\u0107 zaboravljeni instrument pod nazivom Za\u0161titna kamata na ulo\u017eeni vlastiti kapital, koji se primjenjivao u razdoblju od 1994. do 2000. godine. Rije\u010d je o originalnom poreznom instrumentu kojim se istodobno postizalo nekoliko ciljeva – poticanje ulaganja vlastitog kapitala, zadr\u017eavanje ostvarene dobiti u poslovnoj funkciji – destimuliranje njezine isplate i usmjeravanje u neposlovne svrhe, pove\u0107anje boniteta poduzetnika i kreditnog potencijala.<\/p>\n
UGOSTITELJI NISU U PRAVU<\/p>\n
– Na podru\u010dju oporezivanja prometa dobara i usluga, najvi\u0161e bure u javnosti izazvalo je pove\u0107anje stope PDV-a s dosada\u0161njih 13 na 25 posto za ugostiteljske usluge. Nakon najave re\u010dene promjene, javnost je bila zasipana crnim scenarijem za predmetnu djelatnost, kao: prestat \u0107e investicije, zatvarat \u0107e se ugostiteljski objekti, otpu\u0161tati radnici i sl. Pritom su se spominjali primjeri dr\u017eava u kojima je stopa PDV-a na ugostiteljske usluge osjetno ni\u017ea. U zavr\u0161noj fazi kreiranja Zakona o PDV-a, \u201ciznu\u0111ena\u201d je iznimka za poduzetnike koji pru\u017eaju usluge smje\u0161taja, koji \u0107e i nadalje pla\u0107ati PDV po stopi od 13 posto. Osobno sam vi\u0161egodi\u0161nji zagovornik primjene op\u0107e stope od 25 posto i za predmetnu djelatnost, kao i za niz drugih dobara i usluga, koja bi tada vjerojatno mogla biti i ni\u017ea. Kad je rije\u010d o turizmu i ugostiteljstvu, a polaze\u0107i od strukture potro\u0161a\u010da (prete\u017eito inozemni), ne vidim ni jedan opravdan razlog za povla\u0161teni tretman predmetne djelatnosti. Naime, statisti\u010dki podatci pokazuju realni rast ovih cijena, i to u razdoblju deflacije u posljednjih dvije godine. Nadalje, podatci pokazuju da su na\u0161e cijene u ugostiteljskim objektima osjetno ni\u017ee nego u zemljama koje su na\u0161a emitivna tr\u017ei\u0161ta za najve\u0107i broj turista. Naravno, rast cijena ugostiteljskih usluga, zbog porasta stope PDV-a, pogodit \u0107e doma\u0107e potro\u0161a\u010de, posebno u kontinentalnom dijelu dr\u017eave. Me\u0111utim, zar visoka stopa PDV-a od 25 posto za primjerice cipele, koje svakako pripadaju u primarne potrebe, ne optere\u0107uje sve gra\u0111ane? Zaklju\u010dno, dr\u017eim da dosada\u0161nja razlika u poreznom statusu proizvoda i usluga izme\u0111u cijelih gospodarskih grana nije bila opravdana. Zanimljivo je bilo slu\u0161ati \u201cargumente\u201d ugostitelja protiv uvo\u0111enja vi\u0161e stope PDV-a, a istodobno su \u201czaboravili\u201d smanjenje stope poreza na dobit s 20 na 18 posto, pri \u010demu je za male ugostitelje, kojih je najve\u0107i broj, stopa gotovo prepolovljena (s 20 na 12 posto).<\/p>\n
– Smanjivanje porezne stope PDV-a s 25 na 13 posto za elektri\u010dnu energiju, kao i za odvoz komunalnog otpada, zbog utjecaja na broj potro\u0161a\u010da, svakako je dobra mjera. Me\u0111utim, te\u0161ko se oteti dojmu da je smanjenje stope PDV-a za elektri\u010dnu energiju samo \u201cpriprema\u201d i kompenzacija za njeno, \u010dini se, privremeno odgo\u0111eno poskupljenje.<\/p>\n
– Najavljeno pove\u0107anje praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a s dosada\u0161njih 230.000 na 300.000 kuna od 2018. godine dr\u017eim dobrom mjerom, jer \u0107e omogu\u0107iti ve\u0107em broju malih poduzetnika optimalnu poslovnu odluku, ovisno o obilje\u017eju vlastite djelatnosti.<\/p>\n
JEFTINO PRODAO, SKUPO PLATIO<\/p>\n
– Kako \u0107e porezna reforma, kako se provedene promjene uobi\u010dajeno nazivaju, utjecati na ukupnu ekonomsku politiku, posebice na gospodarstvo, tu bih se mogao slo\u017eiti s nizom stru\u010dnjaka da \u0107e u\u010dinci biti pozitivni. Nema dvojbe da \u0107e smanjivanje poreznog tereta na pla\u0107e potaknuti potro\u0161nju, ali ne dijelim optimizam kreatora ekonomske politike da \u0107e cjelokupni iznos biti usmjeren na pove\u0107anje potro\u0161nje i dinamiziranje gospodarstva. Prvo, dio tako generiranog dohotka vjerojatno \u0107e oti\u0107i u \u0161tednju i\/ili neki od oblika financijskog ulaganja, \u0161to nije samo po sebi lo\u0161e, a dio, na\u017ealost, na potro\u0161nju dobara iz uvoza.<\/p>\n
– Postavlja se pitanje jesu li promjene poreznog sustava dovoljne za rje\u0161avanje temeljnih strukturnih problema koji su svima poznati, ali nikako da se zagrize ta kisela jabuka. Osim usvojenih promjena, s primjenom od po\u010detka 2017. godine, a koje su ve\u0107im dijelom bile pripremljene i prije izbora sada\u0161nje vlade, te\u0161ko je i navesti bilo koju drugu ozbiljniju mjeru hrvatske ekonomske politike. U sljede\u0107ih nekoliko tjedana, a mo\u017eda i mjeseci, nacija \u0107e biti, na\u017ealost, usredoto\u010dena na temu INA i HEP, od koje ne\u0107e biti u\u010dinka, bar ne u mjeri da opravda utro\u0161enu energiju. Ovdje mi se name\u0107e ocjena jednog \u201cobi\u010dnog\u201d \u010dovjeka, seljaka s velikim \u017eivotnim iskustvom, koji je do\u017eivio (i pre\u017eivio) brojne \u201creforme\u201d i \u201cnacionalne projekte\u201d. Nakon \u0161to ga je sin ekonomista, koji je zaposlen u velikom trgova\u010dkom dru\u0161tvu, upitao \u0161to misli o aktualnoj temi INA-HEP, rekao je: \u201cSine, ja jeftino prodao, a ti skupo platio\u201d. \u010cini mi se da \u0107e tako, u kona\u010dnici, i biti.<\/p>\n
– Zaklju\u010dno, kad je rije\u010d o ocjenama mjera ekonomske politike, a polaze\u0107i od postoje\u0107e situacije koja u Hrvatskoj traje dugi niz godina, dr\u017eim da jedini kriterij treba biti potvrdan odgovor na pitanje – poti\u010de li se njome gospodarski rast i zapo\u0161ljavanje? Kao \u0161to je poznato, stope rasta BDP-a isti\u010du se kao uspjeh, ali se zaboravlja da je to dobro, ali nije dovoljno. Naime, uskoro se o\u010dekuje da \u0107emo, prema svim relevantnim pokazateljima, biti samo ispred Bugarske od svih zemalja Europske unije. To je u izravnoj svezi s vi\u0161egodi\u0161njim problemom nedovoljne zaposlenosti. Unato\u010d osjetnom smanjenju broja nezaposlenih tijekom 2016. godine, \u0161to se o\u010dekivano pove\u0107ava zbog sezonskog utjecaja, ostaje te\u017eak problem nedovoljne zaposlenosti, \u0161to se dodatno poja\u010dava zbog iseljavanja aktivne populacije, i to ne vi\u0161e \u201cglava obitelji\u201d na \u201cprivremeni rad\u201d, nego cijelih obitelji, \u0161to je svakako najozbiljniji dugoro\u010dni nacionalni problem. Naime, smanjenje radno aktivnog stanovni\u0161tva zasigurno je \u201ctempirana bomba\u201d za budu\u0107i hrvatski mirovinski sustav, kao i druge javne usluge.(D.J.)<\/p>\n
(Mr. sc. Branko Para\u0107 porezni je stru\u010dnjak, ovla\u0161teni revizor, direktor i partner u revizorskoj tvrtki Progres-Revizija d.o.o. iz Zagreba)<\/p>\n
PREDRAG BANDA PODUZETNIK
\nPomaci idu sporije nego \u0161to to \u017eelimo<\/p>\n
Moram priznati da bismo i mi poduzetnici na mjestu Vlade, koju ina\u010de kritiziramo, bili u velikoj dilemi \u0161to i na koji na\u010din u\u010diniti da promijenimo sada\u0161nje stanje do kojeg su nas dovele prija\u0161nje vlade.<\/p>\n
Ruku na srce, okviri Vlade jako su ograni\u010deni, njihov prostor za manevar nije osobito velik ni \u0161irok, a k tome naslijedili su i pretromi i prespori dr\u017eavni aparat pa nije ni \u010dudo \u0161to pozitivni pomaci idu daleko sporije i u manjem omjeru nego \u0161to bismo mi to \u017eeljeli i nego \u0161to situacija zahtijeva – ka\u017ee Predrag Banda, donjomiholja\u010dki poduzetnik i vlasnik tvrtke Europlast s 40 zaposlenih radnika. Za bran\u0161u koja ima dobru konjukturu i mnogo posla, vlasnik Europlasta ka\u017ee: \u201cNeprestano isti\u010dem da je izuzetno va\u017eno kvalitetne radnike zadr\u017eati u na\u0161im tvrtkama, a to mo\u017eemo samo pristojnim i redovnim primanjima kojima \u0107emo od njih napraviti zadovoljne radnike. Ne oklijevam radnicima pove\u0107avati pla\u0107u, no mene, kao i druge poduzetnike, boli \u010dinjenica \u0161to u slu\u010daju ispla\u0107ivanja povi\u0161ice radnicima, isto toliki iznos za koji im podignem pla\u0107u, ako ne i ve\u0107i, moram jo\u0161 isplatiti dr\u017eavi. Kada bi se poradilo na modelu da se taj odnos stabilizira i da se prednost da ispla\u0107ivanju ve\u0107ih pla\u0107a radnicima, bez da dr\u017eava uzima najve\u0107i dio kola\u010da, vjerujem da bi to bila jedna od zna\u010dajnih mjera kako potaknuti poslodavce da pove\u0107avaju pla\u0107e svojim radnicima, a radnicima da uz pristojne pla\u0107e ne razmi\u0161ljaju o odlasku iz Hrvatske\u201d, predla\u017ee Banda. Donjomiholja\u010dki poduzetnik tako\u0111er ka\u017ee da ga nije osobito impresionirala nova porezna reforma, no dr\u017ei da je ona posljedica i \u017eelja za ubla\u017eavanjem stanja i problema koje je Vlada naslijedila od svojih prethodnica, a koje su dovele do vrlo zabrinjavaju\u0107eg trenda iseljavanja mladih, pogotovo u Slavoniji i Baranji. Smatra tako\u0111er i da porast BDP-a od 2,8 posto uz rastu\u0107u inflaciju nije osobiti uspjeh i da je Hrvatska ve\u0107 odavno trebala bilje\u017eiti stopu rasta od bar \u0161est posto.(L.A.)<\/p>\n
BORIS NIKOLI\u0106, POLJOPRIVREDNIK
\nNa redu je Zakon o OPG-u<\/p>\n
Vlasnik OPG-a iz Gunje Boris Nikoli\u0107, bavi se ratarstvom i sto\u010darstvom. Obra\u0111uje 85 hektara poljoprivrednog zemlji\u0161ta, a ima i deset krma\u010da \u010diji podmladak dijelom tovi, a dijelom prodaje kao prasad.<\/p>\n
Zadovoljan je \u0161to je ministar Tomislav Tolu\u0161i\u0107 pokazao odrje\u0161itost i odlu\u010dnost, jer je odmah u po\u010detku poku\u0161ao neke stvari dovesti u red. Najavu o vra\u0107anju nadle\u017enosti jedinicama lokale samouprave da raspola\u017eu dr\u017eavnim poljoprivrednim zemlji\u0161tem Nikoli\u0107 smatra vrlo pohvalnom: \u201cMislim da je dosada\u0161nji model i centralisti\u010dki pristup odlu\u010divanja u Zagrebu jako usporio taj cijeli proces i prouzro\u010dio mnogo problema\u201d. Nikoli\u0107 tako\u0111er isti\u010de i zakon o OPG-u \u010diji prijedlog nestrpljivo o\u010dekuje: \u201cVjerujem da \u0107e ga ekipa ministra Tolu\u0161i\u0107a uspjeti dovr\u0161iti vrlo skoro i da \u0107e ta pri\u010da, koja je nama vlasnicima OPG-ova izuzetno va\u017ena, ve\u0107 jednom krenuti\u201d. Kao vrlo bitan isti\u010de i Zakon o poljoprivrednoj komori koji bi morao bolje organizirati i bolje pozicionirati primarne poljoprivredne proizvo\u0111a\u010de u smislu osiguranja bolje pregovara\u010dke pozicije, koju sada ustvari i nemaju. \u201c\u0160to se ti\u010de mjera ruralnog razvoja, gdje je i najve\u0107i novac, tu je jako va\u017eno to \u0161to se pri apliciranju na mjere ra\u010dunaju bodovi, odnosno prioritet za dobivanje sredstava je u vo\u0107arstvu, povr\u0107arstvu i sto\u010darstvu. Tu se svi moramo odlu\u010diti \u0161to i kako dalje, jer te\u0161ko je biti konkurentan na malom posjedu s malo radnih aktivnosti. Izlaz vidim u boljem definiranju Mjere, podmjera i operacija unutar nje\u201d, poja\u0161njava gunjanski poljoprivrednik. Prema njegovu mi\u0161ljenju, jako je dobro i osnivanje proizvo\u0111a\u010dkih organizacija i podizanje proizvo\u0111a\u010dkih sektora na vi\u0161u razinu. \u201cAko ministar primarnim proizvo\u0111a\u010dima olak\u0161a pristup EU izvorima i omogu\u0107i im bolju pregovara\u010dku poziciju i lak\u0161e, dohodovnije tr\u017eenje, bolju organiziranost i za\u0161titu od nelojalne konkurencije, u\u010dinit \u0107e dostatno da selo postane mjesto dobroga \u017eivljenja\u201d, zaklju\u010duje Boris Nikoli\u0107.(M.L.O.)<\/p>\n