{"id":5270,"date":"2016-10-14T10:39:40","date_gmt":"2016-10-14T09:39:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5270"},"modified":"2016-10-14T10:40:14","modified_gmt":"2016-10-14T09:40:14","slug":"13-10-2016-pismo-nhs-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5270","title":{"rendered":"13.10.2016. &#8211; Pismo NHS-a"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Nezavisni hrvatski sindikati uputili su danas pismo Hrvatskoj demokratskoj zajednici i Mostu nezavisnih lista vezano uz najave izmjena nekih zakona, a bez prethodne javne rasprave i uklju\u010denosti socijalnih partnera. Pismo prenosimo u cijelosti:<br \/>\nBudu\u0107i ve\u0107 tjednima svjedo\u010dimo medijskim izvje\u0161\u0107ima o uvjetima za sastavljanje nove Vlade RH, smatramo kako, kao jedan od socijalnih partnera, moramo reagirati na trenutna doga\u0111anja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Republika Hrvatska je, ne samo ulaskom u Europsku uniju, nego i svojim dosada\u0161njim razvojem i opredjeljenjem po\u010dela uvoditi odre\u0111ena demokratska na\u010dela u postupak dono\u0161enja propisa. Na \u017ealost, nisu se sve dosada\u0161nje vlade tako pona\u0161ale u stvarnosti, iako su se deklarativno tako izja\u0161njavale. Me\u0111utim, jedno od na\u010dela na koje su se pozivale sve vlade, jer je to i praksa Europske unije, je socijalni dijalog, kao i postupak javnog savjetovanja sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u. Socijalni partneri, kao i hrvatska javnost, danima slu\u0161aju o izmjenama Ovr\u0161nog zakona, promjenama u sustavu izdvajanja za pla\u0107e u jedinicama lokalne samouprave, demokratizaciji izbornog sustava, uvo\u0111enju gospodarskog pojasa i dr.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iako se ne protivimo ve\u0107ini iznesenog, moramo naglasiti kako ve\u0107 odmah na po\u010detku obna\u0161anja nove vlasti imamo situaciju u kojoj se socijalne partnere, kao i gra\u0111ane ne pita ni\u0161ta vezano uz promjene nekih zakona, a to smo imali ve\u0107 i ranije pa smo \u017eeljeli vjerovati da se ne\u0107e ponovno doga\u0111ati. Postotak onih gra\u0111ana koji nisu iza\u0161li na izbore dovoljno govori \u0161to misle o politi\u010dkim elitama u Hrvatskoj. Godinama svjedo\u010dimo posljedicama djelomi\u010dnih izmjena pojedinih zakona, kojima nisu prethodile analize u\u010dinaka dono\u0161enja zakona i financijski tro\u0161kovi, a dobro nam je poznat i na\u010din dono\u0161enja zakona po hitnom postupku, kao i rje\u0161avanje \u201eproblema\u201c dono\u0161enjem uredbi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kad govorimo o demokratizaciji izbornog sustava i uvo\u0111enju tri preferencijalna glasa i smanjenju povlastica za zastupnike (6+6), vjerujemo kako bi gra\u0111ani taj potez pozdravili. No moramo postaviti jedno pitanje \u2013 ako se ve\u0107 uvodi ka\u017enjavanje zastupnika zbog nedola\u017eenja na sjednice Sabora, za\u0161to se to ka\u017enjavanje predla\u017ee samo kad se radi o sjednici na kojoj se provodi postupak glasovanja? Zar ostale dane ne moraju dolaziti na sjednice i nije bitno sudjeluju li u raspravama ili ne? Ali moraju glasovati bez obzira \u0161to nisu ni \u010duli argumente za i protiv tijekom rasprave! Ili smo mi ne\u0161to krivo shvatili? (Zaboravimo pri tome ona dugogodi\u0161nja obja\u0161njenja kako zastupnici rade i kad nisu na sjednicama jer su na sjednicama raznih odbora ili \u201enegdje na terenu\u201c. A \u010desto ih nema ni na sjednicama odbora koje zbog toga \u010desto nemaju ni kvorum. Ne bi li onda bilo va\u017eno da neka slu\u017eba u Saboru zna gdje su kad nisu na sjednicama?) Kad bismo imali mogu\u0107nost biti upoznati s Prijedlogom zakona i obja\u0161njenjima vezanim uz Prijedlog, mo\u017eda bismo i mi imali druk\u010diji stav.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u0160to se ti\u010de Prijedloga izmjena i dopuna Ovr\u0161nog zakona (u kojem podupiremo izmjenu vezanu uz neovr\u0161ivi dio pla\u0107e) koji, izme\u0111u ostalih, kao klju\u010dno ure\u0111uje pitanje prava na smje\u0161taj onih ovr\u0161enika koji se moraju iseliti iz nekretnine zbog provedbe ovrhe na toj nekretnini, a ne posjeduju neku drugu nekretninu za stanovanje, ve\u0107 je na radnoj skupini koja djeluje pri Ministarstvu pravosu\u0111a jasno istaknuto kako pravo na smje\u0161taj u odgovaraju\u0107u nekretninu ne mo\u017ee biti ure\u0111eno, ako pri tome predlagatelju nije poznat kako podatak o broju ovr\u0161enika koji bi mogli biti obuhva\u0107eni ovom mjerom, tako, jo\u0161 i va\u017enije, s kojim brojem nekretnina dr\u017eava uop\u0107e raspola\u017ee, u kakvom su stanju i jesu li ne samo raspolo\u017eive nego i pogodne za stanovanje, makar i privremeno. Naime, iako vrlo socijalna, navedena \u0107e mjera do\u017eivjeti neuspjeh ako se poka\u017ee nedostatnost i neprimjerenost stambenog fonda na koji se s ovom mjerom ra\u010duna. Relativno nedavno imali smo prigodu vidjeti prili\u010dno zapu\u0161tene nekretnine koje je dr\u017eava davala u najam, uz obvezu najmoprimca na njihovo ure\u0111enje, \u0161to od osobe koja je prisiljena iseliti iz jedine nekretnine zbog duga i ovrhe, odnosno zbog nemogu\u0107nosti podmirenja financijskih obveza, nije realno o\u010dekivati. Uz to se postavlja i pitanje nu\u017enosti unaprijed jasno odre\u0111enih socijalnih mjerila po kojima bi se te nekretnine davale potrebitima na kori\u0161tenje i pod kojim uvjetima. Na koje vremensko razdoblje? \u0160to nakon isteka tog nekog vremenskog razdoblja \u2013 ho\u0107e li morati iseliti iako im se \u017eivotni uvjeti nisu promijenili? Budu\u0107i dr\u017eava raspola\u017ee sa stambenim jedinicama razli\u010ditih veli\u010dina , stupnjeva (ne)ure\u0111enosti i na razli\u010ditim lokacijama, ho\u0107e li postojati i neka pravila o odnosu veli\u010dine obitelji i veli\u010dine stana. Ho\u0107e li se obitelj zbog nepostojanja (odgovaraju\u0107e) stambene jedinice na lokaciji gdje \u017eivi biti prisiljena seliti na lokaciju gdje takva jedinica postoji\u2026? Puno je pitanja na koja javnosti odgovori nisu poznati. Imate li Vi spremne sve odgovore na ta i mogu\u0107a druga pitanja vezana uz ovu problematiku, a prije izglasavanja izmjena Zakona? Alternativa zamjenskoj nekretnini je pravo ovr\u0161enika na naknadu tro\u0161kova smje\u0161taja iz sredstava dr\u017eavnog prora\u010duna, no predlagatelj nema projekciju o kojem iznosu sredstava se govori.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zbog svega navedenog potrebno je napraviti odgovaraju\u0107e analize kako bi se utvrdili svi relevantni parametri i kako bi mjera mogla za\u017eivjeti. U protivnom je izvjesno kako \u0107e nedovoljno promi\u0161ljena ideja izazvati nove probleme, ma koliko socijalno osjetljiva bila i koliko pohvala izazivala sama mjera i njeni predlaga\u010di.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nadalje, kad govorimo o mogu\u0107em ukidanju poreza na ime tvrtke (koji je prihod lokalne samouprave) i smanjivanju tro\u0161kova za pla\u0107e jedinica lokalne samouprave (na ne vi\u0161e od 15% ukupnog prihoda) trebalo bi voditi ra\u010duna i o tome da \u0107e se i najavljenim izmjenama sustava oporezivanja osobnog dohotka bitno dodatno smanjiti prihod lokalne samouprave. Tako da su bitno razli\u010diti iznosi 15% dana\u0161njeg prihoda i 15% prihoda nakon usvajanja svih ovih poreznih izmjena. Postoje li analize o financijskim u\u010dincima ovih izmjena? Na koji \u0107e se na\u010din nadoknaditi gubitak prihoda lokalne samouprave? Ili se sve namjerava, po starom dobrom obi\u010daju, prebaciti na gra\u0111ane (od kojih \u0107e ve\u0107 dio njih ostati bez posla i zbog ovih zakonskih izmjena smanjivanja tro\u0161kova za pla\u0107e &#8211; u nekim medijima se govori o 4000 osoba), a svima njima bi se mogao pove\u0107ati prirez ili uvesti, ako ga nije bilo, mogle bi se pove\u0107ati cijene komunalnih usluga, vrti\u0107a, ukinuti ili smanjiti neke potpore za gra\u0111ane sa nedovoljno sredstava za \u017eivot ili\u2026 I kona\u010dno, \u0161to je sa slobodom kolektivnog pregovaranja, jer na ovakav na\u010din reguliranja pla\u0107a, ona ne postoji?! Posebice ako \u0107e se to smanjenje odnositi samo na administrativno osoblje (kako se mo\u017ee pro\u010ditati u medijima). Pitamo Vas, o kojem je administrativnom osoblju rije\u010d? Na koga se to\u010dno mjera odnosi i u kakvom je odnosu to s drugim zaposlenim u istoj jedinici lokalne samouprave? Koji je broj tih osoba?<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ova na\u0161a pitanja bi Vam trebala govoriti da u Va\u0161im prijedlozima, a posebice u na\u010dinu na koji ih namjeravate usvojiti, ne\u0161to nije u skladu sa uobi\u010dajenim postupanjem i trenutnim funkcioniranjem javnih slu\u017ebi i lokalne samouprave. Ili smo mi ne\u0161to krivo shvatili? Kad bismo imali mogu\u0107nost razmotriti prijedloge zakona i obja\u0161njenja, te predvi\u0111ene financijske u\u010dinke, mo\u017eda bismo i mi imali druk\u010diji stav.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">I na kraju, trebamo li ovakav na\u010din rada o\u010dekivati tijekom cijelog Va\u0161eg mandata?<\/p>\n<p>S po\u0161tovanjem<\/p>\n<p>Predsjednik<br \/>\n<em>Kre\u0161imir Sever<\/em><\/p>\n<p style=\"margin: 10px 0px 50px; text-align: justify;\"><em><span style=\"color: #ff0000;\"><a href=\"http:\/\/www.nhs.hr\/novosti\/pismo_nhs-a_58939\/\" target=\"_blank\"><span style=\"color: #ff0000;\"><strong>IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nezavisni hrvatski sindikati uputili su danas pismo Hrvatskoj demokratskoj zajednici i Mostu nezavisnih lista vezano uz najave izmjena nekih zakona, a bez prethodne javne rasprave i uklju\u010denosti socijalnih partnera. Pismo prenosimo u cijelosti: Budu\u0107i ve\u0107 tjednima svjedo\u010dimo medijskim izvje\u0161\u0107ima o uvjetima za sastavljanje nove Vlade RH, smatramo kako, kao jedan od socijalnih partnera, moramo reagirati [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5270"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5270"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5270\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5272,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5270\/revisions\/5272"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5270"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5270"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5270"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}