{"id":5208,"date":"2016-09-28T17:20:13","date_gmt":"2016-09-28T16:20:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=5208"},"modified":"2016-09-28T17:21:57","modified_gmt":"2016-09-28T16:21:57","slug":"28-09-2016-za-40-godina-staza-od-2388-do-9074-kune-mirovine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=5208","title":{"rendered":"28.09.2016. &#8211; Za 40 godina sta\u017ea od 2388 do 9074 kune mirovine"},"content":{"rendered":"<blockquote>\n<p style=\"text-align: justify;\">Komisija procjenjuje da \u0107e zbog starenja stanovni\u0161tva hrvatska mirovina za puni sta\u017e pasti ispod 30% pla\u0107e, a na zapadu na 40%<\/p>\n<\/blockquote>\n<p style=\"text-align: justify;\">Od po\u010detka godine \u010detiri obvezna mirovinska fonda, koja raspola\u017eu s80 milijardi kunamirovinske \u0161tednje, zaradila su \u010dlanovima4,5 postona ulo\u017eena sredstva za naj\u010de\u0161\u0107u B kategoriju osiguranika. To su ne\u0161to ni\u017ei prinosi nego prije dvije, tri godine, no i dalje su me\u0111u ve\u0107ima u Europi, u kojoj se brojni mirovinski fondovi suo\u010davaju s gubicima i do 4 posto.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Toliki minusi nisu zabilje\u017eeni od financijskog sloma 2008. godine, samo \u0161to ih ovaj put nisu izazvali me\u0161etari, nego monetarne vlasti politikom nultih kamatnih stopa. Hrvatski su fondovi i dalje u debelom plusu i zbog toga \u0161to se hrvatska dr\u017eava zadu\u017euje skuplje nego Njema\u010dka, Austrija ili Velika Britanija.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Prijevremena 20% manja<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Mirovinski su fondovi kroz uplate doprinosa (59 milijardi kuna) ili prinose (20 milijardi kuna) dosad skupili oko80 milijardi kuna, no taj \u0107e se novac u znatnijoj mjeri po\u010deti vra\u0107ati osiguranicima kada u starosnu mirovinu krenu generacije ro\u0111ene nakon 1962. godine, \u0161to \u0107e biti poslije 2022. godine. Jo\u0161 neko \u0107e vrijeme odgovornost za teku\u0107e mirovine biti na le\u0111ima dr\u017eavnog mirovinskog sustava i prora\u010duna. Tko ove godine ode u punu starosnu mirovinu, mo\u017ee o\u010dekivati od 2388 do 9074 kune mjese\u010dne mirovine za 40godina sta\u017ea, ovisno o tome kakva mu je bila pla\u0107a. Najvi\u0161a mirovina ograni\u010dena je na 3,8 najni\u017eih, a prema posljednjem izra\u010dunu svakom se radniku po godini sta\u017ea jam\u010di 59,71 kuna mirovine. Tko ode u prijevremenu mirovinu, treba ra\u010dunati s umanjenjem i do 20 posto. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje navodi da ljudi koji odlaze u mirovinu s 40 i vi\u0161e godina sta\u017ea u prosjeku dobivaju oko3400kuna mirovine, odnosno 60% prosje\u010dne pla\u0107e.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u0160to s 2. stupom<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U ve\u0107ini zapadnih zemalja prva je mirovina oko 70% zadnje pla\u0107e, no ula\u017eu se veliki napori da se taj omjer zadr\u017ei jer tro\u0161kovi starenja odnose sve vi\u0161e javnog, ali i privatnog novca. Europska komisija procjenjuje da \u0107e se u idu\u0107ih 30 godina zapadne mirovine tako\u0111er spustiti na 40 posto pla\u0107e, a Hrvatska bi prema tim projekcijama pala ispod 30 posto, neovisno o privatnoj mirovinskoj \u0161tednji. Samo 14% postoje\u0107ih umirovljenika odradilo je puni radni vijek. Od nove se Vlade o\u010dekuju dvije va\u017ene odluke u podru\u010dju mirovina, jedna je vezana uz ranije pove\u0107anje radnog vijeka na 67 godina, kao \u0161to je to najavila Ore\u0161kovi\u0107eva Vlada, ili zadr\u017eavanje odluke Milanovi\u0107eve Vlade da se tek nakon 2030. krene u postupno pove\u0107anje. Drugi su problem mirovine iz drugog stupa koje \u0107e, unato\u010d solidnim prinosima mirovinskih fondova, biti ni\u017ee od mirovina iz prvog stupa ako se ne promijeni formula za izra\u010dun mirovina, odnosno ako osiguranici 2. stupa ostanu bez za\u0161titnog dodatka. HDZ u kampanji nije spominjao da \u0107e i na 2. stup primijeniti 27% dodatka, ali bi osiguranicima drugog stupa omogu\u0107io da jednokratno povuku 10% svoje \u0161tednje kao pripremu za \u017eivot u mirovini. Udru\u017eenje mirovinskih fondova nije se izja\u0161njavalo o tom, i za njih potpuno novom prijedlogu. Svaka isplata sredstava s privatnih ra\u010duna gra\u0111ana smanjila bi visinu budu\u0107e mirovine i s te strane u\u010dinak bi bio negativan, no to \u0161to bi osiguranici dobivali dio novca odjednom moglo bi i\u0107i u prilog ja\u010danju svijesti gra\u0111ana o va\u017enosti \u0161tednje. Hrvatska mo\u017ee sprije\u010diti smanjenje mirovina samo ako vi\u0161e novca usmjeri u \u0161tednju, na \u0161to sada\u0161nje generacije umirovljenika gledaju sumnji\u010davo.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify; margin: 10px 0 50px 0;\"><em><span style=\"color: #ff0000;\"><a href=\"http:\/\/www.nhs.hr\/novosti\/za_40_godina_staza_od_2388_do_9074_kune_mirovine_58906\/\" target=\"_blank\"><span style=\"color: #ff0000;\"><strong>IZVOR<\/strong><\/span><\/a><\/span><\/em><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Komisija procjenjuje da \u0107e zbog starenja stanovni\u0161tva hrvatska mirovina za puni sta\u017e pasti ispod 30% pla\u0107e, a na zapadu na 40% Od po\u010detka godine \u010detiri obvezna mirovinska fonda, koja raspola\u017eu s80 milijardi kunamirovinske \u0161tednje, zaradila su \u010dlanovima4,5 postona ulo\u017eena sredstva za naj\u010de\u0161\u0107u B kategoriju osiguranika. To su ne\u0161to ni\u017ei prinosi nego prije dvije, tri godine, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5208"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5208"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5208\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5212,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5208\/revisions\/5212"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}