Republika Hrvatska \u2013 Zaklju\u010dna izjava nakon posjeta Misije MMF-a Republici Hrvatskoj 2016. u vezi s \u010dlankom IV. Statuta MMF-a<\/p>\n
U Zaklju\u010dnoj izjavi navode se preliminarni nalazi \u010dlanova Misije MMF-a na kraju njihova slu\u017ebenog posjeta (“misije”) nekoj zemlji, naj\u010de\u0161\u0107e \u010dlanici MMF-a. Misije se provode u sklopu redovitih (obi\u010dno godi\u0161njih) konzultacija na temelju\u010dlanka IV.Statuta MMF-a, u kontekstu zahtjeva za kori\u0161tenjem sredstava MMF-a (posudbom od MMF-a), kao dio rasprava o programima koje stru\u010dnjaci MMF-a prate ili kao dio drugih oblika pra\u0107enja gospodarskih kretanja od strane stru\u010dnjaka MMF-a.<\/p>\n
Hrvatske vlasti pristale su na objavu ove Izjave. U ovoj se Izjavi izra\u017eavaju stajali\u0161ta \u010dlanova Misije MMF-a koja nisu nu\u017eno i stajali\u0161ta Izvr\u0161nog odbora MMF-a. Na osnovi preliminarnih nalaza ove Misije, stru\u010dnjaci MMF-a pripremit \u0107e izvje\u0161\u0107e koje \u0107e, nakon \u0161to ga odobri uprava, biti predstavljeno Izvr\u0161nom odboru MMF-a radi rasprave i dono\u0161enja odluka.<\/p>\n
Od kraja 2014. hrvatsko se gospodarstvo postupno oporavlja od \u0161estogodi\u0161nje recesije, ponajvi\u0161e zahvaljuju\u0107i sna\u017enom izvozu, turizmu i rastu povjerenja potro\u0161a\u010da. Predvi\u0111a se nastavak umjerenog rasta u srednjem roku \u2013 realni rast od pribli\u017eno 2 posto godi\u0161nje. Provo\u0111enje fiskalne konsolidacije na na\u010din da bude poticajna za rast pomoglo bi smanjenju ranjivosti. Potrebne su i ambiciozne strukturne reforme usmjerene na pobolj\u0161anje u\u010dinkovitosti javnog sektora, lako\u0107e poslovanja i konkurentnosti. Time bi se pomoglo pove\u0107anje razina dohodaka prema prosje\u010dnoj razini u EU-u te smanjenje vrlo visoke nezaposlenosti. Najavljeni nacionalni program reformi ohrabruje, ali ostvarenje njegovih ciljeva zahtijeva odlu\u010dnu provedbu konkretnih mjera.<\/p>\n
Recentna gospodarska kretanja i izgledi<\/strong><\/p>\n 1. Oporavak je tijekom 2015. dobio na zamahu i zabilje\u017een je realni rast od 1,6 posto, unato\u010d usporavanju u \u010detvrtom tromjese\u010dju. Pristupanje EU-u i solidan rast u zemljama trgovinskim partnerima pridonijeli su sna\u017enom izvozu. Turizam je u porastu i privatna potro\u0161nja se po\u010dela oporavljati, zahvaljuju\u0107i pobolj\u0161anju povjerenja i raspolo\u017eivog dohotka uzrokovanog pove\u0107anjem pragova razreda za obra\u010dun poreza na dohodak i niskim cijenama energije. \u010clanovi Misije predvi\u0111aju daljnje ja\u010danje rasta do pribli\u017eno 1,9 posto u 2016., potpomognuto sna\u017enim izvozom roba i usluga te nastavkom rasta privatne potro\u0161nje. O\u010dekuje se i pove\u0107anje investicija, potaknuto sveukupnim pobolj\u0161anjem gospodarskih uvjeta i boljom apsorpcijom sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a, kao i postupno okon\u010danje procesa razdu\u017eivanja. Stoga se predvi\u0111a da \u0107e se gospodarski rast u srednjoro\u010dnom razdoblju stabilizirati na pribli\u017eno 2 \u2013 2\u00bc posto. Predvi\u0111a se da \u0107e inflacija u 2016. ponovno poprimiti pozitivne vrijednosti i da \u0107e u srednjoro\u010dnom razdoblju ostati niska.<\/p>\n 2. Vi\u0161ak na teku\u0107em ra\u010dunu platne bilance dodatno se pove\u0107ao u 2015., a inozemni dug i dalje je visok.Na teku\u0107em ra\u010dunu zabilje\u017een je rekordan vi\u0161ak (5,2 posto BDP-a), koji se djelomi\u010dno mo\u017ee pripisati jednokratnom tro\u0161ku banaka u stranom vlasni\u0161tvu povezanom uz konverziju kredita vezanih uz \u0161vicarski franak (oko 2 posto BDP-a). Predvi\u0111a se da \u0107e u srednjoro\u010dnom razdoblju izvoz nastaviti sna\u017eno rasti, ali i da \u0107e se tempo njegovog rasta usporiti kako se koristi od pristupanja EU-u budu stabilizirale, dok se za uvoz predvi\u0111a da \u0107e se postupno pove\u0107avati, u skladu s nastavkom oporavka potro\u0161nje i investicija. Kao rezultat toga, vi\u0161ak na teku\u0107em ra\u010dunu platne bilance postupno \u0107e se smanjivati i krajem srednjoro\u010dnog razdoblja prije\u0107i \u0107e u umjeren manjak. Inozemni dug smanjio se na pribli\u017eno 104 posto BDP-a u 2015. i o\u010dekuje se da \u0107e se u srednjoro\u010dnom razdoblju smanjivati i dalje kako se proces razdu\u017eivanja i fiskalne konsolidacije bude nastavljao.<\/p>\n 3. I nadalje prete\u017eu negativni rizici. Postojano niske cijene energije nastavile bi povoljno djelovati na tro\u0161kove proizvodnje i kupovnu mo\u0107, dok bi ubrzana provedba reformi mogla dodatno poduprijeti rast i konkurentnost, smanjiti ranjivosti i osloboditi velik neiskori\u0161ten potencijal gospodarstva. Me\u0111utim, postoje znatni negativni rizici, koji uklju\u010duju usporavanje inozemne potra\u017enje zbog i nadalje neizvjesnih gospodarskih izgleda EU-a, normalizaciju globalnih monetarnih uvjeta, zbog koje bi se mogli pove\u0107ati tro\u0161kovi financiranja znatnih potreba javnog sektora, i poreme\u0107aje na grani\u010dnim podru\u010djima vezane uz izbjegli\u010dku krizu. Nadalje, politi\u010dko stanje u zemlji jo\u0161 uvijek je zahtjevno, \u0161to bi moglo nepovoljno utjecati na provedbu reformi i okru\u017eje za kreiranje gospodarske politike. Kako bi se ubla\u017eili ti rizici bilo bi va\u017eno finalizirati i objaviti preostale pojedinosti nacionalnog programa reformi, pridr\u017eavati se prora\u010dunskog postupka navedenog uZakonu o izvr\u0161avanju Dr\u017eavnog prora\u010dunaiZakonu o fiskalnoj odgovornostii sa\u010duvati neovisnost sredi\u0161nje banke u skladu saStatutom Europskog sustava sredi\u0161njih banaka.<\/p>\n Fiskalna politika<\/strong><\/p>\n 4. Smanjenje manjka prora\u010duna op\u0107e dr\u017eave u 2015. bilo je ve\u0107e od o\u010dekivanog. Ukupan manjak procjenjuje se na 3,2 posto BDP-a, u usporedbi s 5,5 posto u 2014. To je rezultat cikli\u010dkog pove\u0107anja prihoda, odre\u0111enih konsolidacijskih napora i znatnog smanjenja investicija op\u0107e dr\u017eave. Na strani prihoda konsolidacijski napori uklju\u010divali su pove\u0107anje tro\u0161arina na gorivo i duhan, cjelogodi\u0161nji u\u010dinak pove\u0107anja doprinosa za zdravstveno osiguranje iz 2014. te pobolj\u0161anje u\u010dinkovitosti rada porezne uprave. Na strani rashoda napori su uklju\u010divali mjere za ograni\u010davanje rasta mase pla\u0107a (uglavnom dodataka za radni sta\u017e) i subvencija jer neke subvencije za poljoprivredu sada izravno ispla\u0107uje Europski fond za garancije u poljoprivredi. Nadalje, preliminarni podaci upu\u0107uju na jednokratno smanjenje investicija javnih poduze\u0107a od pribli\u017eno 0,8 posto BDP-a, \u0161to bi se moglo pripisati neizvr\u0161enju investicija tijekom mandata tehni\u010dke vlade u \u010detvrtom tromjese\u010dju. Kada budu raspolo\u017eivi kona\u010dni financijski izvje\u0161taji ta bi se procjena vezana uz investicije mogla revidirati navi\u0161e, uz mogu\u0107e posljedice za veli\u010dinu manjka u 2015., ovisno o na\u010dinu njihovog financiranja.<\/p>\n 5. Prora\u010dun za 2016. cilja manjak od 2,6 posto BDP-a. Ovo daljnje smanjenje manjka zasniva se na kombinaciji cikli\u010dkog pove\u0107anja prihoda i zamrzavanja cjelokupnih “nacionalno-financiranih” rashoda, odnosno rashoda koji se ne financiraju sredstvima EU-a. Postoji rizik da \u0107e javne investicije u ovoj godini biti ve\u0107e, posebno s obzirom na priop\u0107eno pro\u0161logodi\u0161nje smanjenje investicija javnih poduze\u0107a. Ovaj bi rizik mogao rezultirati ne\u0161to vi\u0161im manjkom od oko 2,8 posto BDP-a. Hrvatske su vlasti naglasile da \u0107e pa\u017eljivo nadzirati i kontrolirati sve stavke rashoda te da \u0107e po potrebi poduzeti kompenziraju\u0107e mjere kako bi se osiguralo ostvarenje prora\u010dunskog cilja. Ubrzanje provedbe reformi, uklju\u010duju\u0107i i one u zdravstvenom sektoru, koji je optere\u0107en velikim dospjelim nenapla\u0107enim potra\u017eivanjima i neu\u010dinkovito\u0161\u0107u, pridonijelo bi br\u017eem smanjenju manjka i pobolj\u0161alo kvalitetu fiskalne konsolidacije, koja je trenuta\u010dno usredoto\u010dena na sveobuhvatno zamrzavanje rashoda.<\/p>\n 6. Nacionalnim planom reformi namjerava se ostvariti daljnja trajna i ambiciozna fiskalna konsolidacija u srednjoro\u010dnom razdoblju, \u0161to uklju\u010duje smanjenje poreza i rashoda.Hrvatske vlasti odlu\u010dne su u tome da ostvare planirane reforme. Me\u0111utim, s obzirom na razne negativne rizike, \u010dlanovi Misije predvi\u0111aju ne\u0161to sporiji tempo smanjenja rashoda, a time i fiskalne konsolidacije, u odnosu na nacionalni plan. Stoga bi bilo va\u017eno voditi ra\u010duna o tome da svako smanjenje poreza prate druge reforme kojima bi se stvorio fiskalni prostor za ta smanjenja. Tako\u0111er bi bilo korisno finalizirati preostale pojedinosti planiranih reformi, kako bi se pobolj\u0161ala u\u010dinkovitost, rast i jednakost. Osobito se nagla\u0161ava sljede\u0107e:<\/p>\n Plan za efikasnije usmjeravanje socijalnih davanja i reformu zdravstvenog sektora u suradnji sa Svjetskom bankom pridonio bi smanjenju visokih tro\u0161kova tih davanja, a pobolj\u0161ao bi u\u010dinkovitost i jednakost. Stoga bi bilo va\u017eno nastaviti s najavljenim reformama u zdravstvenom sektoru i nadogra\u0111ivati ih te ubrzati provedbu koncepta dobivanja svih usluga na jednom mjestu (one-stop shop) za brojna druga davanja kako bi se izbjeglo dupliciranje, pove\u0107avaju\u0107i pritom provjere imovinskog stanja radi boljeg usmjeravanja naknada.<\/p>\n \u010clanovi Misije podr\u017eavaju ograni\u010davanje velike mase pla\u0107a i plan da se dio naknade ve\u017ee uz rezultate rada kako bi se pobolj\u0161ali poticaji za pove\u0107anje u\u010dinkovitosti i kvalitete javnih usluga.<\/p>\n \u010clanovi Misije tako\u0111er podr\u017eavaju plan uvo\u0111enja suvremenog poreza na nekretnine koji bi se uvodio u odgovaraju\u0107im fazama i po\u010divao na postoje\u0107em sustavu komunalnih naknada. Uspjeh uvo\u0111enja kasnijih faza zahtijevao bi pravodobnu provedbu potrebnih pripremnih radnji kao \u0161to je modernizacija zemlji\u0161nih knjiga i katastra. K tome, va\u017eno je da sva porezna izuze\u0107a budu iznimno ograni\u010dena kako bi se olak\u0161alo uvo\u0111enje niske stope i ostvarivanje dostatnih prihoda. Monetarna politika i bankovni sektor<\/strong><\/p>\n 7. U postoje\u0107im okolnostima, s obzirom na visoku euroiziranost, nema odr\u017eive alternative kvazi-vezanom te\u010daju kune prema euru. \u010clanovi Misije poti\u010du hrvatske vlasti da nastave ubla\u017eivati sna\u017ene fluktuacije te\u010daja i ubrzaju provo\u0111enje strukturnih reformi kako bi se pobolj\u0161ala konkurentnost. Tako\u0111er bi bilo korisno iskoristiti prednost sna\u017ene platnobilan\u010dne pozicije za daljnje ja\u010danje me\u0111unarodnih pri\u010duva.<\/p>\n 8. \u010clanovi Misije poti\u010du HNB da nastavi provoditi akomodativnu monetarnu politiku u granicama odre\u0111enimate\u010dajnim re\u017eimom i ciljevima financijske stabilnosti. Obilna je likvidnost osigurana, izme\u0111u ostaloga i nedavno uvedenim strukturnim repo operacijama s dospije\u0107em od \u010detiri godine koje su pomogle osigurati stabilno dugoro\u010dno financiranje u kunama. Raspolo\u017eivost takvog financiranja trebala bi potpomo\u0107i postupno smanjivanje visoke euroiziranosti i pove\u0107ati prijenos monetarne politike.<\/p>\n 9. Bankovni je sektor ostao sna\u017ean unato\u010d ote\u017eanim gospodarskim uvjetima koji su prevladavali tijekom dugog recesijskog razdoblja. Kako bi se takvo stanje odr\u017ealo treba nastaviti s konzervativnim bonitetnim politikama i pomnim nadzorom. Sustav je, u prosjeku, likvidan i dobro kapitaliziran. Banke su ostale profitabilne u posljednjim godinama, osim u 2015. zbog tro\u0161kova uzrokovanih konverzijom kredita vezanih uz \u0161vicarski franak. Prema vi\u0111enju \u010dlanova Misije takvo linearno spa\u0161avanje du\u017enika bez ikakvih socijalnih kriterija trebalo se izbje\u0107i budu\u0107i da isto pove\u0107ava rizik moralnog hazarda. \u010cini se da se udio neprihodonosnih plasmana u ukupnim plasmanima stabilizirao, ali je i nadalje visok (16,6 posto). Ipak, neprihodonosni plasmani u znatnoj su mjeri pokriveni rezervacijama (56,6 posto). Najnovije neslu\u017ebene informacije pokazuju da bi neke banke mogle biti spremnije vi\u0161e pozajmljivati s pobolj\u0161anjem izgleda za nefinancijska poduze\u0107a i stanovni\u0161tvo. U 2015., jedna je mala, ali regionalno va\u017ena banka, zapo\u010dela postupak sanacije u skladu s Direktivom o oporavku i sanaciji kreditnih institucija EU-a.<\/p>\n Strukturne reforme<\/strong><\/p>\n 10. Ambiciozne strukturne reforme i nadalje su klju\u010dne za pove\u0107anje potencijalnog rasta hrvatskog gospodarstva. Pokazatelji poslovnog okru\u017eja upu\u0107uju na znatan prostor za pobolj\u0161anja. Stoga, \u010dlanovi Misije poti\u010du hrvatske vlasti da smanje birokratske prepreke poslovanju, pobolj\u0161aju transparentnost i predvidljivost politike, unaprijede pravosudne postupke i pove\u0107aju antikorupcijske napore.<\/p>\n 11. Visoka stopa nezaposlenosti i niska stopa participacije radne snage nagla\u0161avaju potrebu za daljnjim reformama na tr\u017ei\u0161tu rada i u sustavima naknada. Bilo bi va\u017eno smanjiti restriktivnost propisa o privremenom radu, isplati otpremnina te o zapo\u0161ljavanju i smanjenu broja zaposlenika kako bi se potaklo stvaranje radnih mjesta. U tom bi pogledu pomoglo i stvaranje fiskalnog prostora za smanjenje visokog poreznog optere\u0107enja rada. Bolje usmjeravanje naknada za nezaposlene i branitelje i provedba planiranih mirovinskih reformi pridonijeli bi pove\u0107anju stope participacije.<\/p>\n 12. Odlu\u010dan napor za pobolj\u0161anje upravljanja u javnom sektoru i ubrzavanje planirane privatizacijena transparentan i pravedan na\u010din pridonio bi pobolj\u0161anju efikasnosti gospodarstva i ujedno ubrzao dinamiku smanjenja velikog javnog duga.<\/p>\n 13. Va\u017eno je da planovi za smanjenje velikog broja i vi\u0161estrukih razina tijela dr\u017eavne uprave budu ambiciozniu skladu s Vladinim inicijalnim najavama. Time bi se olak\u0161alo smanjenje velikog fiskalnog tro\u0161ka i znatne birokracije te pobolj\u0161ala regionalna jednakost i kvaliteta pru\u017eanja javnih usluga.<\/p>\n **********************<\/p>\n Misija Me\u0111unarodnoga monetarnog fonda (MMF), na \u010delu s Khaledom Sakrom, bila je od 27. travnja do 10. svibnja 2016. u posjetu Zagrebu. \u010clanovi Misije susreli su se s predsjednikom VladeOre\u0161kovi\u0107em, potpredsjednikom Vlade Petrovom, ministrom financija Mari\u0107em, ministricom socijalne politike i mladih Jureti\u0107, ministrom zdravlja Naki\u0107em, ministrom turizma Klimanom, guvernerom HNB-a Vuj\u010di\u0107em, predsjednikom Povjerenstva za fiskalnu politiku i saborskog Odbora za financije i dr\u017eavni prora\u010dun Mari\u0107em, te s drugim du\u017enosnicima i predstavnicima poslovne zajednice, sindikata i akademske zajednice.<\/p>\n Zahvaljujemo predstavnicima hrvatskih vlasti i drugim sugovornicima na izvanrednoj suradnji i konstruktivnim razgovorima.<\/p>\n
\n\u010clanovi Misije podr\u017eavaju namjeru pobolj\u0161anja apsorpcije sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a, \u0161to bi pridonijelo rastu i imalo relativno blag fiskalni u\u010dinak.
\nBilo bi po\u017eeljno oja\u010dati nadzor i kontrolu nad javnim rashodima te uspostaviti plan za slu\u010daj nepredvi\u0111enih okolnosti radi za\u0161tite od fiskalnih odstupanja ako se realiziraju negativni rizici.<\/p>\n