H\u017d Infrastruktura je u 2015. ostvarila neto dobit od 60,6 milijuna kuna, dok je 2014. zavr\u0161ena s dobiti od 157 tisu\u0107a kuna, a u 2013. s gubitkom od 838 milijuna kuna, izvijestili su u petak iz te tvrtke.<\/p>\n
Prihodi H\u017d Infrastrukture u 2015. iznosili su 1,37 milijardi kuna, a rashodi 1,31 milijardu kuna. Tako\u0111er, ostvaren je pozitivan nov\u010dani tijek koji se u budu\u0107em razdoblju planira preusmjeriti na poja\u010dano odr\u017eavanje, \u0161to je u skladu sa smjerom koji je utvr\u0111en u prethodnoj godini kada su u odnosu na 2014. poja\u010dane aktivnosti na odr\u017eavanju pruga uz ni\u017ee operativne tro\u0161kove.<\/p>\n
Ostvarena dobit H\u017d Infrastrukture od 60,6 milijuna kuna jo\u0161 je va\u017enija kada se uzme u obzir da je za razliku od 2014., u 2015. cjelokupna dobit od 85 milijuna kuna koju je ostvarila tvrtka k\u0107i Pru\u017ene gra\u0111evine ostavljena tome dru\u0161tvu za tro\u0161kove restrukturiranja te nije uklju\u010dena u prihode H\u017d Infrastrukture, isti\u010du iz tvrtke.<\/p>\n
\u010clan Uprave tvrtke \u017deljko Kop\u010di\u0107, komentiraju\u0107i rezultate kazao je kako su zadovoljni postignu\u0107ima u godini iza njih.<\/p>\n
“Bolje upravljanje zalihama, smanjenje cijena u nabavi te ukidanje nepotrebnih tro\u0161kova koji nisu nu\u017eni za osnovno poslovanje neki su od klju\u010dnih razloga realizirane dobiti. U tome \u0107emo smjeru nastaviti i u ovoj godini, jer taj pristup omogu\u0107uje da fokus aktivnosti i sredstva koja su nam na raspolaganju usmjerimo na ono \u0161to je najva\u017enije, a to je pove\u0107anje razine kvalitete \u017eeljezni\u010dke infrastrukture koja nam je povjerena na upravljanje”, kazao je Kop\u010di\u0107.<\/p>\n
U priop\u0107enju se podsje\u0107a kako je u svibnju 2015. potpisan ugovor o zajmu s Me\u0111unarodnom bankom za obnovu i razvoj (Svjetskom bankom) u iznosu od 79 milijuna eura. Dio kredita Svjetske banke iskori\u0161ten je za refinanciranje postoje\u0107ih dugova prema komercijalnim bankama u iznosu od 230 milijuna kuna. Krediti komercijalnih banaka ugovoreni su po kamatnim stopama oko 5 posto, dok je trenuta\u010dna kamatna stopa po kreditu Svjetske banke 0,44 posto te se stoga u narednome razdoblju o\u010dekuju znatne u\u0161tede na tro\u0161kovima financiranja.<\/p>\n
U 2015. prema\u0161en je i plan obnovljenih kilometara pruge te je obnovljeno 26 kilometara vi\u0161e nego \u0161to je planirano, a ostvareno je i 457 milijuna kuna investicija u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu.<\/p>\n
Veseli i \u010dinjenica da je u 2015., nakon nekoliko godina pada, zabilje\u017een blagi rast ukupnog opsega prometa u putni\u010dkom i teretnom prijevozu. U segmentu putni\u010dkog prijevoza i u protekloj je godini nastavljen trend rasta u prigradskome prijevozu. Najintenzivniji promet i prihod po kilometru pruge ostvaren je upravo u prigradskome prijevozu, i to na prugama od Savskog Marofa do Dugog Sela.<\/p>\n
Kad se radi o teretnom prijevozu koji je ve\u0107 nekoliko godina liberaliziran te je udio novih prijevoznika na tr\u017ei\u0161tu jo\u0161 uvijek minoran (1,2 posto), od sredine 2015. mo\u017ee se govoriti o intenziviranju aktivnosti, jer je vidljivo da novi prijevoznici na na\u0161e pruge donose i nove robe te se mo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e u narednom razdoblju do\u0107i do pove\u0107anja njihova udjela na tr\u017ei\u0161tu, navodi se.<\/p>\n
I u 2016. u aktivnostima H\u017d Infrastrukture te\u017ei\u0161te \u0107e biti na nastavku provo\u0111enja u\u0161teda u operativnome poslovanju te na maksimalnom intenziviranju rada na projektima sufinanciranim EU-ovim fondovima, isti\u010du iz tvrtke.<\/p>\n