RESORNA MINISTRICA LAKONSKI O PROMJENAMA U MIROVINSKOM SUSTAVU<\/p>\n
Autor: Jagoda Mari\u0107<\/p>\n
Na primjedbu novinara da je zakon koji je donijela pro\u0161la Vlada predvi\u0111ao da se to dogodi 2038. godine, a da se sada predla\u017ee da se to dogodi 2028. godine ministrica je odgovorila: \u00bbTo zna\u010di da ne\u0107emo kasnije u mirovinu mi, nego na\u0161a djeca\u00ab.<\/p>\n
Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada \u0160iki\u0107 ne vjeruje da je dio HDZ-ovih zastupnika u parlamentu protiv Vladine mirovinske reforme, tim vi\u0161e \u0161to je ve\u0107 ranije, prije dolaska HDZ-a na vlast propisano da se dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu di\u017ee na 67 godina.<\/p>\n
Na primjedbu novinara da je zakon koji je donijela pro\u0161la Vlada predvi\u0111ao da se to dogodi 2038. godine, a da se sada predla\u017ee da se to dogodi 2028. godine ministrica je odgovorila: \u00bbTo zna\u010di da ne\u0107emo kasnije u mirovinu mi, nego na\u0161a djeca\u00ab. I doista ministrice se ne ti\u010de spomenute reforma, ali potpuno je nejasno za\u0161to joj je argument da se ona odnosi na budu\u0107e generacije, jer ona zahva\u0107a sve ro\u0111ene nakon 1961. godine, odnosno sve one ispod 55 godina starosti. Tako bi se, primjerice, odnosila i na sve \u010dlanove u Vladi osim ministrice \u0160iki\u0107, prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka i ministra poljoprivrede Davora Romi\u0107a.<\/p>\n
Ni\u0161ta o u\u010dincima<\/strong><\/p>\n Lakonski odgovor ministrice \u0160iki\u0107 o tome da se promjene ti\u010du budu\u0107ih umirovljenika, pa se valjda ne treba oko njih previ\u0161e uzbu\u0111ivati, najbolje govori u kakvom se ozra\u010dju stvara jo\u0161 jedna reforma mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Tomu u prilog ide i \u010dinjenica da se nakon velike mirovinske reforme, kad su uvedeni drugi i tre\u0107i mirovinski stup, u Zakon o mirovinskom osiguranju u manje od 15 godina interveniralo vi\u0161e od 20 puta, a da o u\u010dincima te reforme nitko nije govorio.<\/p>\n Tako je i sada, tu i tamo se pojave inicijative o ukidanju drugog mirovinskog stupa, ali o samim njegovim u\u010dincima ili prilago\u0111avanju novim uvjetima nitko ne govori. Svi oni koji su po zakonu morali u\u0107i u drugi mirovinski stup, dakle imali su do 40 godina po\u010detkom 2002. godine, morat \u0107e raditi do 2038. godine ako prije toga ne skupe 41 godinu sta\u017ea. To zna\u010di da \u0107e se njihova individualna \u0161tednja koju politi\u010dari \u010desto nazivaju privatnom imovinom skupljati 36 godina, ali oni prije odlaska u mirovinu o njoj niti mogu odlu\u010divati niti njome mogu raspolagati. Da bi od nje imali koristi sada morat \u0107e \u010dekati dvije godine dulje.<\/p>\n Otvara to bezbroj novih pitanja i situacija kad je drugi stup u pitanju, pa tako ekonomski analiti\u010dar \u017deljko Lovrin\u010devi\u0107 isti\u010de da je vrijeme da Hrvatska napravi valorizaciju drugog mirovinskog stupa, koja nikako ne zna\u010di ukidanje, ali zna\u010di prilago\u0111avanje novim uvjetima.<\/p>\n \u2013 Ako ve\u0107 govorimo da je to privatna imovina gra\u0111ana morali bismo razgovarati da i oni imaju nekakav utjecaj, preko svojih predstavnika, na to kako se ona ula\u017ee. Moramo razgovarati i o strukturi ulaganja, odnosno o limitima za pojedine investicije, jer tako ve\u0107inu novca, \u010dak 75 posto imamo u dr\u017eavnim obveznicama, napominje on. Uz to bi se ponovo moralo, smatra Lovrin\u010devi\u0107 otvoriti i pitanje naknada dru\u0161tvima koja upravljaju mirovinskim fondovima, ali i konkurencije me\u0111u njima, jer se u pojedinim zemljama svakih pet godina bira novo dru\u0161tvo za upravljanje kako bi se postigli \u0161to bolji uvjeti za osiguranike.<\/p>\n \u2013 Tu je u kon\u010danici, za dana\u0161nje radnike i budu\u0107e umirovljenike mo\u017eda i najva\u017enije pitanje koje se ti\u010de raspolaganja i naslje\u0111ivanja onoga \u0161to svi u Hrvatskoj zovu privatnom \u0161tednjom, ali za nju vrijede gotovo ista pravila kao i za prvi stup, isti\u010de Lovrin\u010devi\u0107. Dakle, u slu\u010daju smrti radnika prije ostvarivanja mirovine \u0161tednja iz drugog stupa je predmet naslje\u0111ivanja. Ta sredstva mogu se \u010dak i oporu\u010dno ostaviti kao i sva druga privatna mirovina.<\/p>\n Naslje\u0111ivanje<\/strong><\/p>\n No, ako netko umre nakon \u0161to je ve\u0107 po\u010deo primati mirovinu, makar to bilo samo godinu dana, sredstva fonda se ne naslje\u0111uju ve\u0107 se naslje\u0111uje mirovina koja se izra\u010dunava prema faktoru naslje\u0111ivanja, koji ovisi o broju \u010dlanova koji koriste mirovinu. To zna\u010di da onaj tko nema zakonske nasljednike koji koriste obiteljsku mirovinu zapravo ostavlja svoja sredstva u fondu.<\/p>\n \u2013 Osim \u0161to je problemati\u010dno da ta sredstva ostaju u fondu, jo\u0161 je gore da \u010dovjek sada kad se \u010deka na 67 godina za mirovinu mo\u017ee tri ili \u010detiri godine provesti na burzi bez ikakvih primanja, umrijeti prije samog ostvarenja mirovine i njegova sredstva iz drugog stupa, a govorimo o desecima tisu\u0107a, mo\u017eda i stotinama tisu\u0107a kuna, ako je imao prosje\u010dnu bruto pla\u0107u, za njega osobno nikada nisu zna\u010dila ni\u0161ta. Vrijedila su mu jednako kao i prvi stup. Zato se mora razmisliti o tome da se ljudima uz odre\u0111ene diskont, nakon odre\u0111enih godina uplate i navr\u0161enih godina \u017eivota omogu\u0107i da iskoriste dio svojih uplata u drugi stup, ako je to ve\u0107 privatna imovina, zala\u017ee se Lovrin\u010devi\u0107.<\/p>\n On isti\u010de da \u0107e ljudi u nezaposlenosti biti socijalni slu\u010dajevi na teret dr\u017eavi, da \u0107e ovisiti o socijalnoj pomo\u0107i, a da \u0107e do 67. godine \u010dekati da dobiju svoju \u0161tednju iz drugog stupa. Smatra da bi za drugi stup, po uzoru na Sloveniju, trebala vrijediti pravila tre\u0107eg stupa. Na primjedbu da \u0107e oni koji ranije krenu raditi, odmah nakon srednje \u0161kole, primjerice zidari, konobari ili varioci mo\u0107i u mirovinu i sa 62 godine ako skupe 41 godinu sta\u017ea Lovrin\u010devi\u0107 odgovara da bi bilo zanimljivo vijdeti koliko je ljudi iz te struke radilo bez prekida i gubitka posla ili koliko njih nije nekoliko godina bilo prisiljeno raditi na crno, pa da bez problema skupe 41 godinu sta\u017ea.<\/p>\n