Prvi na udaru duljeg radnog vijeka 300.000 radnika koji sada imaju od 50 do 60 godina<\/p>\n
Ranije produljenje radnog vijeka na 67 godina \u017eivota i skra\u0107ivanje razdoblja u kojemu se mo\u017ee oti\u0107i u prijevremenu mirovinu na tri godine u prvom \u0107e valu najprije pogoditi oko 300 tisu\u0107a zaposlenih u \u017eivotnoj dobi izme\u0111u 50 i 60 godina, jer \u0107e raditi dulje nego \u0161to to nala\u017eu sada\u0161nja zakonska rje\u0161enja.<\/p>\n
Trenuta\u010dno je u Hrvatskoj zaposleno oko 65 tisu\u0107a starijih od 60 godina, a 375 tisu\u0107a radnika je u dobi izme\u0111u 40 i 50 godina. Svi koji su ro\u0111eni poslije 1961. godine, neovisno o spolu, trebali bi raditi do67 godina, \u0161to otvara brojna pitanja. Jedno su fizi\u010dke i psihofizi\u010dke mogu\u0107nosti, na \u0161to upozorava specijalist medicine rada dr. Marijan Miji\u0107.<\/p>\n
\u2013 Nije isto raditi na gra\u0111evini, u \u0161umariji ili administraciji. Zavariva\u010d u \u0161kveru sigurno ne mo\u017ee raditi do 67 godina, pitanje je mo\u017ee li i do 65 godina. Ludost bi bilo propisivati unificirano rje\u0161enje za sve \u2013 isti\u010de dr. Miji\u0107 koji smatra da bi i za dr\u017eavu i za gra\u0111ane bilo najbolje da se ljudima ostavi na volju da biraju ho\u0107e li raditi poslije 65. godine.<\/p>\n
Tko mo\u017ee narediti kirurgu?<\/strong><\/p>\n \u2013 Takve se stvari ne smiju lomiti preko koljena. Administracija mo\u017eda mo\u017ee, ali i prosvjetni su radnici pod psihi\u010dkim stresom, neki bi mo\u017eda mogli, neki i ne. Nije sve jednostavno ni u zdravstvu. Ima lije\u010dnika koji i sada rade poslije 65. godine, ali tko mo\u017ee kirurgu narediti na operira do 67 godina \u2013 navodi dr. Miji\u0107.<\/p>\n Produljenje radnog vijekasvjetski je trend i na njemu Europska komisija inzistira pritisnuta bijelom kugom, slabim natalitetom i produljenjem \u017eivotnog vijeka. Finska, Gr\u010dka, Island, Njema\u010dka, Francuska, Danska i mnoge druge zemlje ve\u0107 su donijele odluke o postupnom produljenju radnog vijeka na 67 godina, a u\u010dinila je to i Hrvatska. Na\u0161 je po\u010detni plan bio da se tek od 2038. godine radi do 67 godina, no Ore\u0161kovi\u0107a Vlada odlu\u010dila je skratiti taj rok za deset godina. Koji su razlozi takve promjene vidjet \u0107emo idu\u0107i tjedan, no prve reakcije pokazuju da \u0107e oporba pru\u017eiti otpor, a i dva najve\u0107a sindikata, NHS i SSSH, istaknula su da \u0107e \u201ckoristiti sve svoje mogu\u0107nosti da bi se borili protiv najavljenih reformi u zdravstvenom i mirovinskom sustavu, na \u0161to pozivaju i sve hrvatske gra\u0111ane\u201d.<\/p>\n \u2013 U dru\u0161tvenim uvjetima koji se dugi niz godina ne\u0107e mijenjati skra\u0107ivanje prijelaznih razdoblja potpuno je neprihvatljivo, pogotovo ako se zna polo\u017eaj i uloga \u017eene, \u010dinjenica da se u Hrvatskoj u prosjeku \u017eivi kra\u0107e negoli u EU, kao i da je stopa nezaposlenih mladih vi\u0161e nego dvostruko ve\u0107a od prosjeka EU. Tako \u0107e kona\u010dni rezultat tih mjera biti \u201cs posla na groblje\u201d, a mladima \u0107e zapo\u0161ljavanje \u201czapre\u010davati\u201d njihovi djedovi i bake \u2013 navode Kre\u0161imir Sever i Mladen Novosel.<\/p>\n Proreformski nastrojeni poslodavci jo\u0161 nisu komentirali dulji radni vijek, no to sigurno nije mjera koju bi oni sami stavili me\u0111u deset najva\u017enijih poteza jer upravo tvrtke guraju u mirovinu sve koji imaju formalne uvjete. Poslodavci bi da se otvore granice za strance, dok Europska komisija poti\u010de \u010dlanice da osmisle stimulanse za zapo\u0161ljavanje starijih, za \u0161to je pripremila i odgovaraju\u0107i bud\u017eet. Ve\u0107ina starijih od 60 godina kod nas radi u javnom sektoru i ne odustane li Vlada od penalizacije, vjerojatno \u0107e potaknuti novi val odlazaka u prijevremenu mirovinu.<\/p>\n Otpu\u0161taju najstarije<\/strong><\/p>\n Hrvatska je lani dobila 49.256 novih umirovljenika koji imaju 32 godine sta\u017ea, u mirovinu su oti\u0161li sa 61 godinom, a njihova je mirovina u prosjeku 2201 kunu. Prijedlog je da se za svaki mjesec ranijeg umirovljenja mirovina smanji 0,30 posto. Reagirala je i oporba pa SDP-ovac Mirando Mrsi\u0107 ka\u017ee da, nakon invazije na medije, represivni sustav, socijalne naknade, zdravstveni sustav i radni\u010dka prava, sada kre\u0107e napad i na mirovinski sustav.<\/p>\n \u2013 Nema nikakvih podataka koji bi potkrepljivali ovo \u0161to sada Vlada radi. To je pseudovlada, Vlada kapitala, a ne gra\u0111ana i radnika \u2013 nagla\u0161ava Mrsi\u0107.<\/p>\n Silvano Hrelja (HSU) dodaje da Vlada dodatno ka\u017enjava one koji imaju najvi\u0161e sta\u017ea te podsje\u0107a da korisnici prijevremene mirovine imaju vi\u0161e od 36 godina sta\u017ea, a toliko godina u sustav ne unose ni invalidske ni starosne mirovine. \u2013 Na\u0161i poslodavci, za razliku od njema\u010dkih, otpu\u0161taju one koji su prvi do\u0161li u tvrtku, a ne zadnji. Otpu\u0161tamo s velikom lako\u0107om najstarije radnike \u2013 tvrdi Hrelja.<\/p>\n Goran Beus Richembergh (HNS) apelira na vladaju\u0107e da ne diraju ono \u0161to je stabilno i odr\u017eivo te im poru\u010duje da je bolje da unaprijede ambijent u kojemu se dugoro\u010dno osigurava stabilnost i odr\u017eivost mirovinskog sustava, dok sve koji kritiziraju Ivan \u0160uker (HDZ) optu\u017euje za politikantstvo.<\/p>\n \u2013 Na 0,85 zaposlenih do\u0111e jedan umirovljenik. Budu\u0107i umirovljenici ostali su bez 6 milijardi sigurnih prihoda zbog prebacivanja iz drugog u prvi stup onih koji u mirovinu idu po posebnim propisima. Poslodavcima se ni\u0161ta ne smanjuje ako imate ugovor na bruto pla\u0107u, ali o\u010dito je netko plasirao tu zgodnu tezu, pa \u0107emo vidjeti tko je bio sluga bankara i krupnog kapitala \u2013 zaklju\u010dio je \u0160uker.<\/p>\n