Mi u sindikatima smo tako\u0111er za sve promjene koje sustav \u010dine efikasnijim br\u017eim i kvalitetnijim, od dr\u017eavne uprave, preko zdravstva do pravosu\u0111a. Ali nismo mi krivi \u0161to politika zadnjih 25 godina nije znala ili nije htjela provoditi prave mjere, pa se upravo zbog takvih neuspjeha sve skr\u0161ilo na le\u0111ima radnika – ka\u017ee Sever.<\/p>\n
Razgovor s Kre\u0161imirom Severom, predsjednikom Nezavisnih hrvatskih sindikata, vodili smo u prostorijama Sindikata solidarnost Financijske agencije (FINA), mati\u010dnog sindikata ovog istaknutog sindikalnog \u010delnika, u “srcu\u201c Zagreba.<\/p>\n
Kako tre\u0107inu \u010dlanova NHS-a \u010dine sindikati dr\u017eavnih i javnih slu\u017ebi na\u0161e prvo pitanje odnosilo se na po\u010detak pregovora Vlade i sindikata o sporazumu koji korisnicima dr\u017eavnog prora\u010duna jam\u010di pove\u0107anje pla\u0107e od ukupno skoro 20 posto:<\/p>\n
– Po\u010detak je pregovora po\u010deo dobro jer Vlada nije negirala \u010dinjenicu da je javnim i dr\u017eavnim slu\u017ebama rastom gospodarstva u dva uzastopna kvartala aktivirana odredba o pove\u0107anju osnovice za \u0161est posto, a onda i daljnje uskla\u0111ivanje pla\u0107a u javnom sektoru sa pla\u0107ama u privredi. Na\u0161a sredi\u0161njica, koju \u010dine i sindikati iz privatnih tvrtki i javnih poduze\u0107a, sindikatima javnih i dr\u017eavnih slu\u017ebi je dala punu potporu u tim pregovorima, te \u0107emo im i dalje nastaviti davati sna\u017enu podr\u0161ku.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de daljnjeg nastavka pregovora, smatram da su sindikalni lideri svojim izjavama i stavovima pokazali spremnost na kompromis, ali i da ne\u0107e dopustiti da ih se ucjenjuje izjavama poput onih da nema novca u prora\u010dunu. Valjda je svima jasno da sindikalni predstavnici nisu nerazumni, ali i da moraju braniti interese svojih \u010dlanova, a to je cijena rada i uvjeti rada.<\/p>\n
– Dakle, za sada ste zadovoljni pona\u0161anjem Vlade?<\/p>\n
– Ne ba\u0161, rekao sam da sam zadovoljan jer su na prvom sastanku o sporazumu koji jam\u010di pove\u0107anje pla\u0107a postupili dobro kada su priznali da javnim i dr\u017eavnim slu\u017ebama slijedi pove\u0107anje pla\u0107a, a da se o dinamici te isplate tek treba pregovarati. Me\u0111utim, po\u010detak rada Vlade, kada su sindikati u pitanju, i nije bio ba\u0161 najbolji.<\/p>\n
Naime, Vlada je odmah na po\u010detku rada u saborsku proceduru bila uputila Prijedlog zakona o uskrati pove\u0107anja pla\u0107a od \u010detiri, osam i deset posto za radnike preko 20 godina sta\u017ea u dr\u017eavnoj slu\u017ebi, iako je Ustavni sud presudio kako ta uskrata nakon dvogodi\u0161nje provedbe vi\u0161e ne smije biti nastavljena. Tek na inzistiranje sindikata i javnosti u Saboru je taj prijedlog zakona stavljen na \u010dekanje i za ovu godinu su prona\u0111ena sredstva za tu namjenu, ali nije jasno va\u017ei li to i za idu\u0107e godine.<\/p>\n
Moram kazati kako sindikati procjenjuju da sredstva potrebna za to pove\u0107anje pla\u0107a iznose oko 60 milijuna kuna godi\u0161nje, kao i da su takvi i neki drugi dodaci bili i jesu nadomjestak za premalu osnovicu pla\u0107a u javnim i dr\u017eavnim slu\u017ebama. Upravo zbog toga je bilo bitno da Vlada prizna kako se rastom gospodarstva aktiviraju odredbe o rastu osnovice, jer je potrebno uskladiti pla\u0107e u javnom sektoru sa onima u privatnim sektoru.<\/p>\n
Plan je da se osnovica pla\u0107e po\u010detnika sa VSS spremom dovede na razinu od 95 posto prosje\u010dne pla\u0107e u privatnom sektoru. Sindikati u pregovorima s Vladom trebaju dogovoriti dinamiku tog uskla\u0111ivanja. I prijedlog Dr\u017eavnog prora\u010duna do\u0161ao je pred socijalne partnere kao gotov, dovr\u0161en, bez prethodnih konzultacija sa njima. To sigurno nije socijalno partnerstvo.<\/p>\n
– Razni dodaci na pla\u0107u, kao i ovi koje smo spomenuli, trebali bi biti rije\u0161eni i novim zakonima o pla\u0107ama u dr\u017eavnim i javnim slu\u017ebama koji su dio reforme javne uprave. Kako gledate na te nove zakonske prijedloge koji se najavljuju?<\/p>\n
– Sve zavisi od toga kako \u0107e izgledati ti zakonski prijedlozi, ali i kako \u0107e se osmisliti \u010ditava reforma javne uprave. Naime, neki dodaci na pla\u0107u se mogu uklopiti u osnovnu pla\u0107u, neki se mogu ujedna\u010diti za sve slu\u017ebenike, ali neki se ne mogu “poravnati\u201c, jer su neki poslovi u odre\u0111enim slu\u017ebama previ\u0161e specifi\u010dni i te\u0161ko ih je standardizirati u okviru zajedni\u010dke politike pla\u0107a. Zbog toga me strah da se napravi lo\u0161 zakonski prijedlog koji \u0107e “buldo\u017ederom\u201c poravnati sve neravnine ne uzimaju\u0107i u obzir sve specifi\u010dnosti dr\u017eavne i javnih slu\u017ebi, \u0161to \u0107e samo dodatno naru\u0161iti i blokirati sustav.<\/p>\n
Ista bojazan vrijedi iza reformu javne uprave \u2013 svi se sla\u017eemo da javne slu\u017ebe i dr\u017eavna i lokalna administracija moraju biti efikasnije, odnosno da gra\u0111ani i poduzetnici moraju dobiti br\u017ei i efikasniji javni servis. Me\u0111utim, ako se sustav opet ne poslo\u017ei tako da se zna tko je za \u0161to odgovoran, od \u010dista\u010dice do ministra, onda se ne\u0107emo pomaknuti ni za centimetar prema naprijed.<\/p>\n
Do sada se zaposlene u javnom sektoru optu\u017eivalo da su odgovorni za neefikasnost birokracije, a za takvo stanje najmanje su bili odgovorni zaposleni u tim slu\u017ebama, a najvi\u0161e dio rukovoditelja, politi\u010dki du\u017enosnici i lo\u0161i administrativni procesi. Dakle, potrebno je za svaku pojedinu reformsku mjeru znati \u010dime \u0107e ona rezultirati, koliko \u0107e se nepotrebnih administrativnih postupaka ukinuti, koliko \u0107e se novaca u\u0161tedjeti i tko \u0107e biti odgovoran za svaku stubu u svakom postupku. Tek tada \u0107e reforma javne i lokalne uprave imati smisla.<\/p>\n
– Zakonom o pla\u0107ama se predvi\u0111a i uvo\u0111enje fiksnog i varijabilnog dijela pla\u0107e. Smatrate li da fiksni dio pla\u0107e mora biti na razini sada\u0161nje osnovne pla\u0107e ili da se fiksni dio mora smanjit za par postotaka, kako bi se varijabilnim dijelom pla\u0107e radnike moglo stimulirati za bolji rad, i preko sada\u0161njeg fiksnog iznosa pla\u0107e?<\/p>\n
– Smatram da fiksna pla\u0107a mora ostati na razini osnovne pla\u0107e, a varijabilni dio mora biti iznad tog fiksnog dijela. Pa \u0107e biti “o\u0161te\u0107en\u201c svatko tko ne\u0107e dobiti dio tog varijabilnog dijela pla\u0107e. U osnovnu se pla\u0107u ne smije zadirati.<\/p>\n
– Ali time se automatski pove\u0107ava masa pla\u0107a. Pretpostavljam da \u0107e i sporazum koji jam\u010di pove\u0107anje osnovice sindikatima biti jako oru\u017eje u pregovorima oko budu\u0107eg zakona o pla\u0107ama?<\/p>\n
– Siguran sam da \u0107e moje kolege i te kako znati pregovarati i braniti prava svojih \u010dlanova u tom procesu.<\/p>\n
– \u0160to ka\u017eete na prijedloge koji se najavljuju iz Vlade, a prema kojima bi za dobar dio slu\u017ebenika u dr\u017eavnoj upravi ubudu\u0107e vrijedio Zakon o radu, a ne poseban zakon kao do sada?<\/p>\n
– Smatram da oni koji to predla\u017eu ne poznaju dovoljno taj sustav i ne uzimaju u obzir ouno njegovih posebnosti, primjerice, da bi se Zakonom o radu, odnosno ugovorom o radu onemogu\u0107avala mogu\u0107nost premje\u0161tanja slu\u017ebenika na druga radna mjesta, a \u0161to je nu\u017eno potrebno za efikasno funkcioniranje sustava. Ima jo\u0161 cijeli niz takvih primjera.<\/p>\n
– Ipak, \u010dini se da je glavna namjera te promjene “izbacivanje\u201c slu\u017ebeni\u010dkih sudova iz sustava, jer su oni gotovo redovno onemogu\u0107avali izricanje odre\u0111enih mjera prema slu\u017ebenicima, pa se u sustavu za te sudove udoma\u0107io naziv “socijalni sudovi\u201c?<\/p>\n
– Ni sa tim se ne sla\u017eem, jer je ve\u0107ina tih “disciplinskih\u201c mjera pala zbog proceduralnih gre\u0161aka koje su ranije napravljene u postupku, a ne zbog naklonosti Slu\u017ebeni\u010dkih sudova prema zaposlenicima. To je jo\u0161 jedan razlog da se politika prilikom reforme javne uprave i izrade novih zakonskih prijedloga konzultira sa sindikatima, jer sindikati vrlo dobro poznaju sustav, do svakog zareza.<\/p>\n
Ponavljam, do sada se pokazalo da je “buldo\u017eder-politika\u201c donosila mnogo vi\u0161e \u0161tete nego koristi, u materijalnom i funkcionalnom smislu i uvijek se sve moralo vra\u0107ati na po\u010detak uz izgubljeno dragocjeno vrijeme i novac.<\/p>\n
Mi u sindikatima smo tako\u0111er za sve promjene koje sustav \u010dine efikasnijim br\u017eim i kvalitetnijim, od dr\u017eavne uprave, preko zdravstva do pravosu\u0111a. Ali nismo mi krivi \u0161to politika zadnjih 25 godina nije znala ili nije htjela provoditi prave mjere, pa se upravo zbog takvih neuspjeha sve skr\u0161ilo na le\u0111ima radnika.<\/p>\n
Na\u017ealost, upravo ta \u010dinjenica da smo kao dru\u0161tvo katastrofalno podbacili u kreiranju kvalitetnih i efikasnih institucija,od javne uprave i zdravstva do pravosu\u0111a, dovela je do toga da me\u0111unarodnu gospodarsku konkurentnost politika kratkotrajno pove\u0107ava samo daljnjom fleksibilizacijom Zakona o radu i smanjivanjem ili stagnacijom pla\u0107a. A mi sindikati to ne mo\u017eemo dopustiti, ne mo\u017ee se 25 godina lo\u0161e dr\u017eavne politike prelamati samo preko le\u0111a radnika, u javnom i privatnom sektoru.<\/p>\n
– A kako druk\u010dije kratkoro\u010dno pove\u0107ati nacionalnu konkurentnost, jer \u0107e reforme i ako se provedu dati rezultate tek za nekoliko godina, a mi nekako u me\u0111uvremenu moramo privla\u010diti investicije?<\/p>\n
– Ali iskustva pokazuju da izmjene Zakona o radu od prije par godina, pa i ove iz 2014. godine nisu dale \u017eeljene rezultate, odnosno da se investicije nisu zbog toga pove\u0107ale, niti su se otvarala nova radna mjesta, niti se zaustavilo iseljavanje mladih. A sindikalni kolege iz Njema\u010dke nas upozoravaju da se kod njih pokazalo prevarom legaliziranje prekarijanskih modela poslovanja, jer se broj radnih mjesta nije pove\u0107ao, nego samo broj zaposlenih.<\/p>\n
Naime, poslodavci su jednostavno jedno radno mjesto podijelili na dva ili vi\u0161e zaposlenika koji rade samo dio radnog vremena. Zbog toga je slika koju Njema\u010dka \u0161alje o pove\u0107anju broju zaposlenih jednostavno povr\u0161na i la\u017ena: liberalizacijom radnog zakonodavstva se nije pove\u0107ao broj radnih mjesta nego broj zaposlenih,a pove\u0107ao se broj potpla\u0107enih radnika koji mjese\u010dno ne zara\u0111uju niti za pokri\u0107e osnovnih \u017eivotnih tro\u0161kova.<\/p>\n
– Kako vi ocjenjujete Vladu u odnosu na njeno dosada\u0161nje djelovanje?<\/p>\n
– Moram kazati kako sam o\u010dekivao vi\u0161e i da sam razo\u010daran. Dapa\u010de, kako putujem tramvajem na posao i idem pje\u0161ice po gradu, a i kao sindikalni \u010delnik sam u stalnom kontaktu s kolegama i \u010dlanovima sindikata, \u010dujem svakodnevne pri\u010de gra\u0111ana i mogu re\u0107i kako su ljudi sve vi\u0161e ogor\u010deni na ovu vlast, jer se vi\u0161e bave sami sobom, kadroviranjem i hvatanjem pozicija nego li izradom i provedbom konkretnih politika. Previ\u0161e svojeg prljavog rublja javno peru.<\/p>\n
Vidljivi su sukobi i nezadovljstva u samom HDZ-u, u Domoljubnoj koaliciji, pa onda izme\u0111u Domoljubne koalicije i Mosta i stoga nije jasno kako \u0107e tako razjedinjeni mo\u0107i provoditi sve politike o kojima smo pri\u010dali. Uz sve to, sve su ve\u0107e naznake njihove “sklonosti\u201c bezuvjetno i bezrezervno prihva\u0107ati prijedloge i modele koji dolaze od strane Europske komisije, a koji su se u mnogome minulih godina krize pokazali proma\u0161enima i krivima.<\/p>\n
Stoga nisam ba\u0161 optimist, ali sindikati ne\u0107e dopustiti, kao \u0161to sam rekao, da se opet ponovi pri\u010da prema kojoj, “ako ne uspije ni jedna druga reforma, uvijek mo\u017eemo smanjiti prava i pla\u0107e zaposlenih”. To ne smije i ne\u0107e prolaziti.<\/p>\n
Krupni kapital diktira EU komisiji<\/p>\n
– Na\u017ealost, Europska komisija je postala ispostava krupnog kapitala i odustala je od socijalnih standarda i vrijednosti koji su upisani u osnovne dokumente Europske unije. Pod izlikom odr\u017eavanja konkurentnosti u odnosu na globalizirani svijet i ekonomske bitke sa Kinom, Banglade\u0161om, Indijom i Afrikom udara se na socijalnu dr\u017eavu i tra\u017ei se liberalizacija javnih servisa, zdravstva, obrazovanja i prirodnih resursa, poput \u0161uma i vode.<\/p>\n
Me\u0111utim, europske i svjetske sindikalne federacije su spremne braniti te socijalne i javne granice, do kojih ekonomska liberalizacija mo\u017ee i\u0107i pa tako i hrvatske sindikalne sredi\u0161njice kao dio me\u0111unarodnog sindikalnog pokreta.<\/p>\n
Nadalje, Europska komisija mora biti vi\u0161e pod nadzorom Europskog parlamenta nego do sada, jer ne smijemo odustati od parlamentarno-demokratskih na\u010dina odlu\u010divanja. Odluke u demokracijama donose demokratski izabrani predstavnici gra\u0111ana, a ne u njihovo ime tehnokrati bez demokratske legitimacije.<\/p>\n
Stalno nas gaze<\/p>\n
– Iskreno, sindikate se ba\u0161 i ne pita, na\u0161e se mi\u0161ljenje tek kurtoazno tra\u017ei, a na red stignemo tek kad sve te reforme propadnu i jedno \u0161to tad nude i politi\u010dari i poslodavci jest rezanje radni\u010dkih prava. Sindikate se stalno gazi i o\u010dekuje od nas da popustimo, a niti politika niti poslodavci nisu nikada ba\u0161 jako zaigrali na kartu istinskih reformi javnih servisa koji bi pove\u0107ali efikasnost birokracije i javnih slu\u017ebi.<\/p>\n