Prijedlog ovogodi\u0161njeg prora\u010duna, koji je Vlada u \u010detvrtak uputila u Hrvatski sabor, uravnote\u017een je, optimiziran i vrlo kvalitetan te bi mogao povoljno utjecati na hrvatski kreditni rejting, ocijenio je premijer Tihomir Ore\u0161kovi\u0107.<\/p>\n
“U\u0161tedjeli smo 2,5 milijarde kuna, a to nije malo. Mislim da smo donijeli jedan balansirani i optimizirani plan”, rekao je Ore\u0161kovi\u0107 na sjednici Vlade.<\/p>\n
On smatra da bi takva prora\u010dunska politika, uz Vladine napore za obuzdavanjem deficita i javnog duga, mogla utjecati na hrvatski kreditni rejting.<\/p>\n
Premijer isti\u010de da je prvi prijedlog prora\u010duna u mandatu nove Vlade tek po\u010detak te da \u0107e jo\u0161 kvalitetnija prora\u010dunska politika i pove\u0107anje efikasnosti uslijediti nakon \u0161to se ministri detaljnije upoznaju sa stanjem u svojim resorima.<\/p>\n
Prema danas prihva\u0107enom prijedlogu dr\u017eavnog prora\u010duna za 2016. godinu, planirani su prihodi od 114,9 milijardi kuna, a rashodi od 122,4 milijarde, te deficit od 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a.<\/p>\n
Kada se tome doda \u0161est izvanprora\u010dunskih fondova i lokalna samouprava, taj se deficit na razini op\u0107e dr\u017eave penje na 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a, prema nacionalnoj metodologiji. I prema EU metodologiji ESA 2010 prora\u010dunski deficit bit \u0107e ispod 3 posto BDP-a.<\/p>\n
Ministar financija Zdravko Mari\u0107 kazao je kako se prora\u010dun predla\u017ee unutar projekcije gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto, \u010demu bi najve\u0107i doprinos trebao dati rast osobne potro\u0161nje i izvoza, uz smanjenje stope anketne nezaposlenosti na 15,8 posto i rast zaposlenosti od jedan posto.<\/p>\n
Prihodi od 114,9 milijardi kuna ve\u0107i su za 4,7 posto u odnosu na preliminarno izvr\u0161enje prora\u010duna za 2015. godinu, a u odnosu na plan iz listopada 2015. godine koji je usvojila pro\u0161la Vlada ve\u0107i su za vi\u0161e od \u0161est posto.<\/p>\n
Porezni prihodi bi, prema Vladinoj projekciji, porasli za 1,2 posto u odnosu na 2015. godinu. Najve\u0107i prihodi pritom se o\u010dekuju od PDV-a, u iznosu od 44,4 milijarde kuna, a svi posebni porezi i i tro\u0161arine ukupno bi u dr\u017eavnu blagajnu trebali donijeti 14 milijardi kuna. Prihod od poreza na dohodak, koji ide u dr\u017eavni prora\u010dun i proslje\u0111uje se jedinicama lokalne samouprave, planira se u iznosu od 2,1 milijardu kuna, poreza na dobit od 6 milijardi kuna, dok se od doprinosa o\u010dekuje 22,1 milijarda kuna.<\/p>\n
Mari\u0107 isti\u010de da na stopu rasta ukupnih prihoda najvi\u0161e utje\u010du pomo\u0107i, najve\u0107im dijelom iz EU-a, planirane u iznosu od 9,7 milijardi kuna.<\/p>\n
Ostali prihodi, pak, planiraju se u iznosu od 13,6 milijardi kuna, a od prodaje nefinancijske imovine 603 milijuna kuna.<\/p>\n
Rashodi od 122,4 milijarde kuna ve\u0107i su za 3,8 milijardi kuna u odnosu na preliminarno izvr\u0161enje za 2015. godinu. Rashodna strana ne\u0161to je vi\u0161a u odnosu na plan iz smjernica, i to, ka\u017ee Mari\u0107, tako zbog doprinosa europskih pomo\u0107i te vlastitih i namjenskih prihoda. Napominje da su takvi prihodi i rashodi neutralni u odnosu na deficit jer se izvr\u0161avaju za odre\u0111ene namjene. U kolikom iznosu se prikupe, u tolikom se i izvr\u0161avaju, ka\u017ee Mari\u0107.<\/p>\n
Isti\u010de pri tome da rashodi iz op\u0107ih izvora u prijedlogu prora\u010duna iznose 103,4 milijarde kuna i da su zamrznuti u odnosu na preliminarno izvr\u0161enje iz pro\u0161le godine.<\/p>\n
“To zna\u010di da nominalni iznos rashoda prora\u010duna iz op\u0107ih izvora, dakle ono \u0161to stvara deficit, nema porasta”, isti\u010de Mari\u0107.<\/p>\n
Podsje\u0107a i da je Vlada u prijedlogu prora\u010duna morala planirati 2,5 milijardi kuna novih rashoda nastalih automatizmom, poput indeksacije mirovina, doprinosa u prora\u010dun EU-a i rasta pla\u0107a na temelju radnog sta\u017ea za 0,5 posto, rashoda za kamate itd. U\u0161tede su se prona\u0161le racionalizacijama, bez diranja u pla\u0107e i mirovine, ka\u017ee Mari\u0107.<\/p>\n
Prema Vladinom planu, na materijalnim rashodima u\u0161tedjelo bi se 260 milijuna kuna, subvencijama 550 milijuna kuna, pomo\u0107ima 300 milijuna, naknada gra\u0111anima i ku\u0107anstvima 560 milijuna, ostalim rashodima 550 milijuna kuna i rashodima za nabavu nefinancijske imovine 280 milijuna kuna<\/p>\n
Velik dio tih u\u0161teda su strukturne prirode, a ne jednokratne i osje\u0107at \u0107e se srednjoro\u010dno, nagla\u0161ava on.<\/p>\n
Ministar financija isti\u010de i da je deficit dr\u017eavnog prora\u010duna od 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a najni\u017ei od predrecesijske 2008. godine. Dodaje i da je po ESA 2010 metodologiji deficit unutar mastri\u0161kih kriterija odnosno manji od tri posto.<\/p>\n
Govore\u0107i od 2017. i 2018. godini, najavio je borbu za daljnje smanjivanje deficita i obuzdavanje “galopiraju\u0107eg javnog duga”. Ve\u0107 prora\u010dunom za 2016. i drugim aktivnostima mogao bi se stabilizirati udio javnog duga u BDP-u, nakon \u010dega bi se trebao smanjivati, ka\u017ee Mari\u0107.<\/p>\n
Naime, prema danas prihva\u0107enom prijedlogu prora\u010duna, o\u010dekuje se da \u0107e javni dug ve\u0107 u 2016. zabilje\u017eiti smanjenje i iznositi 86,8 posto BDP-a, a na kraju 2018. o\u010dekuje se daljnje smanjenje na 84,7 posto BDP-a.<\/p>\n
Manje resorima financija, obrane, znanosti, a vi\u0161e zdravlja, unutarnjih poslova…<\/p>\n
Prema korisnicima, najve\u0107i bi ‘gubitnici’ prora\u010duna bili resori financija, obrane, znanosti, obrazovanja i sporta te rada i mirovinskog sustava, dok bi najve\u0107i ‘dobitnici’ bila ministarstva zdravlja, unutarnjih poslova, poduzetni\u0161tva i obrta, gospodarstva, poljoprivrede, za\u0161tite okoli\u0161a i prirode, pomorstva, prometa i infrastrukture, itd.<\/p>\n
Prijedlogom prora\u010duna za Ministarstvo financija planiran je iznos od 37,5 milijardi kuna, \u0161to je 6,9 milijardi kuna ili 15,6 posto manje nego je bilo planirano pro\u0161le godine.<\/p>\n
Ministarstvu obrane, kojem je planiran iznos od 4,02 milijarde kuna, prora\u010dun se u odnosu na pro\u0161logodi\u0161nji plan smanjuje za 372 milijuna kuna odnosno 8,5 posto.<\/p>\n
Za Ministarstvo rada i mirovinskog sustava prora\u010dunom je predvi\u0111en iznos od 41,8 milijardi kuna, \u0161to je 102 milijuna kuna ili 0,2 posto manje u odnosu na pro\u0161logodi\u0161nji plan.<\/p>\n
Za 0,5 posto planirano je smanjenje prora\u010duna Ministarstva socijalne politike i mladih, koje treba dobiti 4,7 milijardi kuna ili 25,7 milijuna kuna manje nego je bilo planirano 2015. godine.<\/p>\n
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ove je godine u prora\u010dunu planirano s iznosom od 13,8 milijardi kuna, \u0161to je 158,1 milijun ili 1,1 posto manje od plana za pro\u0161lu godinu, dok \u0107e Ministarstvo pravosu\u0111a raspolagati s ukupno 2,3 milijarde kuna, \u0161to je u odnosu na pro\u0161logodi\u0161nji plan smanjenje za 135,3 milijuna kuna ili za 5,6 posto.<\/p>\n
S iznosom od 938,3 milijuna kuna predvi\u0111enih za Ministarstvo branitelja, prora\u010dun tog resora se smanjuje za 34 milijuna ili 3,5 posto.<\/p>\n
Za vi\u0161e od deset posto ove se godine smanjuju prora\u010dunske projekcije za resore vanjskih i europskih poslova i turizma. Tako je na stavkama Ministarstva vanjskih i europskih poslova planiran ukupni iznos od 602,8 milijuna kuna, \u0161to je 89,9 milijuna kuna ili 13 posto manje nego je planirano 2015. godine, a Ministarstvu turizma prora\u010dun bio bio smanjen za 15,4 posto, na 171,6 milijuna kuna (31,1 milijun kuna manje nego pro\u0161le godine).<\/p>\n
Me\u0111u resorima koji je ove godine predvi\u0111eno vi\u0161e novca nego lani najve\u0107e se pove\u0107anje u apsolutnom iznosu o\u010dekuje kod Ministarstva zdravlja. Ovogodi\u0161nji prora\u010dun za to ministarstvo predvi\u0111a iznos od 9,05 milijardi kuna, \u0161to je 1,3 milijarde kuna ili 17 posto vi\u0161e nego je bilo predvi\u0111eno za pro\u0161lu godinu.<\/p>\n
Prora\u010dun Ministarstva unutarnjih poslova iznosit \u0107e 5,08 milijardi kuna, \u0161to je 307,6 milijuna kuna ili 6,5 posto vi\u0161e nego je bilo planirano pro\u0161le godine.<\/p>\n
Pove\u0107anje za vi\u0161e od 300 milijuna kuna u odnosu na pro\u0161logodi\u0161nji plan mogu o\u010dekivati i Ministarstvo poduzetni\u0161tva i obrta, kod kojeg je planiran ukupni iznos od 1,2 milijarde kuna, \u0161to je 378 milijuna kuna ili \u010dak 44,2 posto vi\u0161e nego je bilo planirano 2015. godine, Ministarstvo gospodarstva s predvi\u0111enih 1,8 milijardi kuna dobilo bi 359,8 milijuna kuna ili 24,2 posto vi\u0161e.<\/p>\n
Visok postotni rast, za 32,5 posto ili za 312,2 milijuna kuna, predvi\u0111en je i kod Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a i prirode, kojemu je prora\u010dunom predvi\u0111eno ukupno 1,3 milijarde kuna.<\/p>\n
Za resor poljoprivrede prora\u010dun je namijenio 6,8 milijardi kuna, \u0161to je pove\u0107anje za 3,7 posto ili 245,3 milijuna kuna vi\u0161e nego 2015. godine, dok s rastom prora\u010duna za 4,8 posto mo\u017ee ra\u010dunati Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Ukupni prora\u010dun tog ministarstva planiran je u iznosu od 6,1 milijardu kuna, \u0161to je 277,6 milijuna kuna vi\u0161e.<\/p>\n
Ministarstvu graditeljstva i prostornog ure\u0111enja u ovoj je godini namijenjen iznos od 944,4 milijuna kuna, \u0161to je 103,7 milijuna kuna ili 12,3 posto vi\u0161e nego lani, a porast za 20,2 posto, na 916,7 milijuna kuna, mo\u017ee o\u010dekivati i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. U apsolutnom iznosu prora\u010dun tog ministarstva raste za 154,2 milijuna kuna.<\/p>\n
Me\u0111u dobitnicima prora\u010duna je i resor uprave kojemu je s ukupnim iznosom od 373,2 milijuna kuna predvi\u0111eno pove\u0107anje za 48,9 milijuna kuna ili za 15,1 posto.<\/p>\n
S otprilike istim prora\u010dunom kao \u0161to je bilo planirano i lani je Ministarstvo kulture, za koje je ove godine predvi\u0111eno 923,9 milijuna kuna ili 418 tisu\u0107a kuna manje nego lani.<\/p>\n
Otprilike na pro\u0161logodi\u0161njoj razini, odnosno s blagim padom, za 0,2 posto ili za 250 tisu\u0107a kuna, planiran je prora\u010dun Hrvatskog sabora, koji ukupno za ovu godinu iznosi 131,5 milijuna kuna.<\/p>\n
Prora\u010dun Ureda predsjednice Republike Hrvatske planiran je sa smanjenjem za 6,1 posto i ukupno iznosi 38,6 milijuna kuna. Prora\u010dun Vlade, pak, uve\u0107an je za 4,2 posto, na 291,3 milijuna kuna.<\/p>\n