{"id":4715,"date":"2016-03-01T15:33:43","date_gmt":"2016-03-01T14:33:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=4715"},"modified":"2016-03-02T14:26:25","modified_gmt":"2016-03-02T13:26:25","slug":"ijf-upozorava-smjernice-za-izradu-proracuna-bez-jasnih-ciljeva-ekonomske-politike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=4715","title":{"rendered":"01.03.2016. – IJF upozorava: Smjernice za izradu prora\u010duna bez jasnih ciljeva ekonomske politike"},"content":{"rendered":"

U Smjernicama za izradu prora\u010duna nisu jasno iskazani ciljevi ekonomske politike, a najzanimljiviji je znatno ni\u017ei planirani prora\u010dunski deficit, \u0161to bi, ukoliko se temelji na realnim pretpostavkama, barem trebalo davati nadu, ocjenjuje Katarina Ott u najnovijem aktualnom osvrtu Instituta za javne financije.<\/span><\/h1>\n

Vlada je 25. velja\u010de prihvatila Smjernice za izradu dr\u017eavnog prora\u010duna RH za 2016. i projekcije za 2017. i 2018., koje, smatra Ott, na\u017ealost, nisu ponudile ono \u0161to se od svake vlade – posebice nove – o\u010dekuje.<\/p>\n

“U njima nisu jasno iskazani ciljevi ekonomske politike, nije navedeno kako \u0107e se Vlada pona\u0161ati i odgovoriti na izazove u slu\u010daju promjena u makroekonomskom i fiskalnom okviru, a razlika izme\u0111u sredstava potrebnih za provedbu ili promjenu postoje\u0107ih programa i aktivnosti i za provedbu novih, dana je samo agregatno i bez adekvatnih obrazlo\u017eenja”, isti\u010de Ott.<\/p>\n

Najzanimljivijim smatra planirani prora\u010dunski deficit daleko ni\u017ei od onih na koje smo u zadnje doba navikli. Ukoliko se temelji na realnim pretpostavkama, barem bi to trebalo ulijevati nadu, smatra Ott.<\/p>\n

“Premda se dono\u0161enje prora\u010duna za 2016. do\u017eivljava kao pitanje \u017eivota ili smrti i za dr\u017eavu i za Vladu, za uspostavljanje reda u dr\u017eavi i utvr\u0111ivanje jasne ekonomske i fiskalne politike, jednako je zna\u010dajan – ako ne i zna\u010dajniji – pravovremeni, potpuni i transparentni postupak prora\u010duna za 2017.-19. Uostalom, po Zakonu o prora\u010dunu, i taj je ve\u0107 trebao otpo\u010deti”, poru\u010duje Ott.<\/p>\n

Autorica u osvrtu upozorava na nekoliko zakonskih i metodolo\u0161kih manjkavosti dokumenta. Tako zamje\u0107uje i da bi se sam dokument, umjesto smjernice za izradu dr\u017eavnog prora\u010duna, prema Zakonu o prora\u010dunu, morao zvati smjernice ekonomske i fiskalne politike.<\/p>\n

“Poseban je problem \u0161to Smjernice koriste nacionalnu metodologiju koja se razlikuje od europske, pa \u0107e opet do\u0107i do prijepora i natezanja oko to\u010dnosti brojaka, a onemogu\u0107ena je i usporedba Smjernica s dokumentima koji se dostavljaju EU-u”, isti\u010de Ott.<\/p>\n

Mi\u0161ljenja je da bi se do potpunog usvajanja i primjene ESA metodologije u svim prora\u010dunskim dokumentima, redovito, pa i u Smjernicama, uz podatke po nacionalnoj morali iskazivati i podaci prema europskoj statisti\u010dkoj metodologiji.<\/p>\n

Klju\u010dnom brojkom Smjernica Ott ozna\u010dava planirani deficit, daleko ni\u017ei od ve\u0107 uobi\u010dajenih. “Za 2015. je u prora\u010dunu planiran deficit od 12,542 milijardi kuna, a ostvarenje je iznosilo 12,526 milijardi kuna; za 2016. je prethodna Vlada u svojim Smjernicama planirala 10,462 milijardi kuna, a nova Vlada planira 7,485 milijardi kuna. Premda i dalje nije rije\u010d o zanemarivom deficitu, pitanje je kakvi su izgledi da se to stvarno i dogodi”, isti\u010de Ott.<\/p>\n

Ocjenjuje kako je ova Vlada optimisti\u010dnija od prethodne – u 2016. predvi\u0111a 5 posto vi\u0161e prihode i 2 posto vi\u0161e rashode nego \u0161to ih je u svojim Smjernicama za 2016. predvi\u0111ala prethodna, te 4 posto vi\u0161e prihode i gotovo nepromijenjene rashode od ostvarenih u 2015.<\/p>\n

Ott tako\u0111er zamje\u0107uje i kako, uz pretpostavku da kona\u010dno ostvarenje prora\u010duna 2015. ne\u0107e bitno odstupati od iskazanog u Smjernicama, Vlada u ovoj godini o\u010dekuje porast poreza (5 posto), pad doprinosa (5 posto), kao i da kod stavki s ni\u017eim udjelom u ukupnim prihodima predvi\u0111a drasti\u010dan porast prihoda od prodaje nefinancijske imovine (40 posto), pristojbi (31 posto) i pomo\u0107i (24 posto). No, pritom podsje\u0107a kako je i prethodna Vlada za 2015. planirala od prodaje nefinancijske imovine ostvariti 1,2 milijardu kuna, a ostvareno je samo 450 milijuna kuna, odnosno tek 39 posto od planiranoga!<\/p>\n

Podsje\u0107a i kako se u ovoj godini vi\u0161i ukupni prihodi planiraju na temelju ostvarenih u 2015., ali i na temelju planiranog vi\u0161eg gospodarskog rasta u 2016., ubrzanja privatizacije i ja\u010deg kori\u0161tenja sredstava EU-a. “Ubrzavanje privatizacije i ja\u010de kori\u0161tenje sredstava EU-a se od svake, pa tako i od ove Vlade i o\u010dekuje, no u kojoj su mjeri ostvareni vi\u0161i prihodi od planiranih u 2015. znat \u0107e se tek kad se objavi stvarno ostvarenje prora\u010duna 2015., a u kojoj \u0107e se mjeri ostvariti planirani gospodarski rast u 2016. ovisit \u0107e ne samo o doma\u0107im, nego mo\u017eda jo\u0161 i vi\u0161e o vanjskim \u010dimbenicima (o rastu europskog gospodarstva, cijenama nafte, politi\u010dkim krizama i sl.). Stoga se ba\u0161 i ne mo\u017ee re\u0107i da su prihodi za 2016. planirani posebice oprezno”, smatra Ott.<\/p>\n

Planirani gotovo nepromijenjeni rashodi u odnosu na ostvarenje 2015.<\/p>\n

Napominje i kako \u0107e deficit, vjerojatno, najvi\u0161e ovisiti o rashodnoj strani prora\u010duna. Vlada planira gotovo nepromijenjene rashode u odnosu na ostvarenje 2015., no planira 2 posto vi\u0161e rashode od prethodne Vlade, 10 posto ve\u0107e subvencije od ostvarenja u 2015. te \u010dak 27 posto ve\u0107e od onih \u0161to ih je planirala prethodna Vlada, navodi Ott.<\/p>\n

Zabrinjava je i \u0161to se ne planira smanjivanje rashoda za zaposlene, \u0161to je druga najve\u0107a stavka ukupnih rashoda, kao \u0161to ni kod najve\u0107e stavke rashoda – naknada koje iznose gotovo 40 posto rashoda poslovanja – nema pozitivnih naznaka, nego \u0107e \u010dak biti i ne\u0161to vi\u0161e nego 2015. “Na oprez navodi i planiranih 2 posto smanjenja materijalnih rashoda, jer je 2015. ostvarenje bilo \u010dak 6 posto vi\u0161e od planiranog”, isti\u010de autorica.<\/p>\n

U Smjernicama nema ni rije\u010di o fiskalnim pravilima i njihovom (ne)ispunjavanju, \u0161to Ott smatra u najmanju ruku iznena\u0111uju\u0107im, budu\u0107i da su fiskalna pravila i javni dug klju\u010dna pitanja ove dr\u017eave.<\/p>\n

Napominje i kako se od svake vlade i u svakim smjernicama, a posebice od svake nove vlade, o\u010dekuje da \u0107e jasno i strukturirano iskazati ciljeve svoje ekonomske politike i budu\u0107e pona\u0161anje u zadanom, ali i u eventualno izmijenjenom makroekonomskom i fiskalnom okviru, kao i da je neophodno detaljno obrazlo\u017eenje novih programa i aktivnosti te njihovih o\u010dekivanih u\u010dinaka. “Smjernice to ne nude i morat \u0107e se pri\u010dekati prijedlog prora\u010duna. No, ako u njemu ne bude nekih posebnih iznena\u0111enja, stje\u010de se dojam da se ne planiraju zna\u010dajnije strukture reforme ili da \u0107e tempo provo\u0111enja eventualnih reformi biti vrlo spor”, isti\u010de Ott.<\/p>\n

Obja\u0161njava i va\u017enost smjernica te smatra da bi za njih trebalo odrediti raniji datum u prora\u010dunskom kalendaru i uvesti obvezu da se o njima raspravlja u Saboru. Osim toga, sve financije dr\u017eave bi se u svim segmentima morale voditi po europskoj (ESA 2010) metodologiji, a dok se to ne ostvari u svim prora\u010dunskim dokumentima bi se morali barem svi agregatni iznosi iskazivati i po nacionalnoj i po europskoj metodologiji, isti\u010de Ott.<\/p>\n

Kratkoro\u010dno, uz izradu prora\u010duna za ovu, ne smije se zaboraviti ni prora\u010dun za 2017. i projekcije za 2018.-19.<\/p>\n

“Prora\u010dun 2016. trenutno se – i s pravom – postavlja kao pitanje \u017eivota ili smrti i za dr\u017eavu i za Vladu, no ukoliko se \u017eeli kona\u010dno uvesti reda u prora\u010dunski proces i kvalitetno planirati prora\u010dune, neophodno je striktno pridr\u017eavanje prora\u010dunskog kalendara zadanog postoje\u0107im Zakonom o prora\u010dunu”, poru\u010duje Ott.<\/p>\n

IZVOR<\/span><\/a><\/strong><\/em><\/span><\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Smjernicama za izradu prora\u010duna nisu jasno iskazani ciljevi ekonomske politike, a najzanimljiviji je znatno ni\u017ei planirani prora\u010dunski deficit, \u0161to bi, ukoliko se temelji na realnim pretpostavkama, barem trebalo davati nadu, ocjenjuje Katarina Ott u najnovijem aktualnom osvrtu Instituta za javne financije. Vlada je 25. velja\u010de prihvatila Smjernice za izradu dr\u017eavnog prora\u010duna RH za 2016. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[22],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4715"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4715"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4715\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4737,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4715\/revisions\/4737"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4715"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4715"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4715"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}