U mjesecu studenom 2007. godine 192 \u010dlanice Op\u0107e skup\u0161tine Ujedinjenih naroda jednoglasno su donijele odluku da se 20. velja\u010de svake godine obilje\u017eava kao Svjetski dan socijalne pravde. Socijalna pravda ostvaruje se na nacionalnoj, regionalnoj i me\u0111unarodnoj razini. Socijalni razvoj treba se temeljiti na nekoliko temeljnih vrijednosti me\u0111u kojima su svakako socijalna pravda, solidarnost, jednakost i pravi\u010dnost me\u0111u svim zemljama i unutar svake zemlje. Socijalna pravda zna\u010di i posebno promicanje prava na rad, dostojanstvenog rada, dostojanstvene pla\u0107e i jednakosti u pla\u0107ama, jednake dostupnosti, prava i mogu\u0107nosti u obrazovanju, zdravstvu i dru\u0161tvenoj skrbi za one u potrebi.<\/p>\n
Me\u0111unarodna organizacija rada donijela je u lipnju 2008. godine Deklaraciju o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju. Deklaracija u samo sredi\u0161te gospodarskih i socijalnih politika stavlja punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstveni rad.\u00a0Promi\u010de \u010detiri cilja: promicanje zaposlenosti stvaranjem odr\u017eivog institucionalnog i gospodarskog okru\u017eja, po\u0161tivanje temeljnih na\u010dela prava na rad, promicanje socijalnog dijaloga i tripartizma te razvoj i ja\u010danje mjera socijalne za\u0161tite.<\/p>\n
Stanje u svijetu i u Hrvatskoj ukazuje kako je iz godine u godinu te socijalne pravde sve manje. Rastu, prosto bujaju, razlike izme\u0111u dr\u017eava, izme\u0111u regija, ali i izme\u0111u dru\u0161tvenih slojeva unutar pojedinih dr\u017eava. Mir i stabilnost temeljni su preduvjeti za stvaranje svih ostalih nu\u017enih uvjeta za ostvarenje socijalne pravde. Ratna zbivanja i klimatske promjene pokre\u0107u milijune ljudi u migracije. A svi oni te\u017ee ka nekoj stabilnosti i sigurnosti i tra\u017ee ih izvan svojih domicilnih gradova, dr\u017eava, regija i postaju novi, ali zna\u010dajan faktor u tra\u017eenju i postizanju socijalne pravde.<\/p>\n
Bogatstvo uskog kruga bogatih se pove\u0107ava (\u010dak i u krizi), a na drugoj strani raste broj i pove\u0107ava se siroma\u0161tvo siroma\u0161nih. Puno svjetskih postignu\u0107a i naprednih tehnologija, ali i skupih i u\u010dinkovitih medicinskih pretraga i lijekova nedostupni su sve ve\u0107em broju gra\u0111ana \u0161irom svijeta. Nepravedna raspodjela svjetskoga bogatstva i nepravedna raspodjela novostvorenih vrijednosti dose\u017eu zabrinjavaju\u0107e razmjere.<\/p>\n
Republika Hrvatska po svojem je ustavnom opredjeljenju socijalna dr\u017eava. No, zbilja to sve vi\u0161e opovrgava. Posljednji podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj 293.236 nezaposlenih, 1.307.030 zaposlenih, kako 25.644 radnika radi bez pla\u0107e, a osamdesetak tisu\u0107a radi ih za minimalnu pla\u0107u. U riziku od siroma\u0161tva je 19,4% gra\u0111ana, 35,7% te\u0161ko spaja kraj s krajem, a \u010dak 80% gra\u0111ana osje\u0107a se siroma\u0161no.
\nKrajem prosinca 2015. godine u Hrvatskoj je bilo blokirano i pod ovrhom 321 580 gra\u0111ana sa dugom ve\u0107im od 36,52 milijarde kuna. I \u0161to vrijedi podatak o visokim iznosima depozita gra\u0111ana u bankama u Hrvatskoj kad na 20% najbogatijih \u0161tedi\u0161a otpada \u010dak 94% \u0161tednje.<\/p>\n
Zemlja je utonula u bezna\u0111e i besperspektivnost. Mladi, posebice visokoobrazovani, ne vide svoju budu\u0107nost u Hrvatskoj i napu\u0161taju je, odlaze u inozemstvo ne samo raditi, nego i zasnovati obitelj jer, u nezaposlenosti i bez nade da \u0107e u dogledno vrijeme prona\u0107i posao, ne usude se ni zasnovati obitelj. U takvim gospodarskim i socijalnim uvjetima za mnoge je i rad na crno kakav \u2013 takav izlaz. A rad na crno sasvim sigurno ne doprinosi socijalnoj pravdi, dapa\u010de, produbljuje socijalne razlike i nepravde. Ve\u0107ina umirovljenika jedva sklapa kraj s krajem, a ni oni koji rade i primaju prosje\u010dnu pla\u0107u nisu u puno boljoj situaciji. Danas prosje\u010dnoj obitelji u Hrvatskoj nedostaje \u010dak \u00bc potrebnih prihoda za pokri\u0107e redovitih mjese\u010dnih rashoda. Bolest u obitelji, smrt, ali i vjen\u010danje pa i ro\u0111enje djeteta, tro\u0161kovi nabave novih ili popravak starih ku\u0107anskih aparata, popravci u ku\u0107anstvu\u2026, sve su to izdaci za koje ve\u0107ina gra\u0111ana nema izvora sredstava u redovitim prihodima. Ve\u0107ina je gra\u0111ana prisiljena na odricanje pa \u010dak mijenja i prehrambene navike kako bi mogla namaknuti nedostatna sredstva za puko pre\u017eivljavanje. Istovremeno jedna manjina ima sve i dostupno joj je sve. To sigurno nije socijalna pravda.<\/p>\n
A usporedno sa svim tim \u0161to hrvatske gra\u0111ane prati i obilje\u017eava i u 2016. godini, politi\u010dke elite, vlast i oporba, umjesto da se “prostru” pred gra\u0111ane i “ginu” u tra\u017eenju rje\u0161enja koja \u0107e zna\u010diti pobolj\u0161anje \u017eivota, \u017eivotnih uvjeta i mogu\u0107nosti za sve, koja \u0107e donijeti vi\u0161e socijalne pravde u ovo nepravdama bremenito i istro\u0161eno dru\u0161tvo, me\u0111usobno se razra\u010dunavaju na svjetonazorskim i povijesnim temama. Umjesto da kao odgovorni politi\u010dari doprinose boljitku, stabilnosti i povezivanju u dru\u0161tvu, oni svojim su\u010deljavanjima i netrpeljivo\u0161\u0107u doprinose sve dubljim i te\u017eim dru\u0161tvenim podjelama.<\/p>\n
Jo\u0161 se bave 1941. godinom i razdobljem do 1945. godine pa onda 1945. godinom i razdobljem poslije II. svjetskog rata i tako redom. A kad \u0107e do\u0107i na red 2016. godina? Jedine najave koje se uspijevaju probiti izme\u0111u tih njihovih ideolo\u0161kih sukoba i su\u010deljavanja su najave nekih bolnih i sli\u010dnih rezova. A takvi rezovi samo \u0107e produbiti socijalne nepravde i krizu.<\/p>\n
Sasvim je sigurno, ako se Dana socijalne pravde i prisjete, bit \u0107e to prigodnja\u010dka, socijalno po\u017eeljna politi\u010dka obra\u0107anja. S pravom se pitamo koliko svima njima uop\u0107e zna\u010di socijalna pravda? Ako zna\u010di barem malo, neka prestanu s jalovim svjetonazorskim i ideolo\u0161kim razra\u010dunavanjima i neka bar tu jalovo utro\u0161enu energiju korisno usmjere u stvaranje preduvjeta za bolji \u017eivot hrvatskih gra\u0111ana 2016. i narednih godina, za ispravljanje dubokih socijalnih nepravdi u koje je utonulo hrvatsko dru\u0161tvo i za istinsku osobnu posve\u0107enost za stvaranje socijalno pravednoga hrvatskoga dru\u0161tva. Koliko god se trudili, pro\u0161lost ne mogu izmijeniti, ali mogu sada\u0161njost i budu\u0107nost. I ne treba posebna mudrost da se to razumije.\u00a0Pravo je pitanje za\u0161to su onda le\u0111ima okrenuti sada\u0161njosti i budu\u0107nosti, a licem pro\u0161losti? A da se kona\u010dno licem okrenu prema gra\u0111anima, njihovim potrebama i o\u010dekivanjima pa i ostvarenju svojih predizbornih najava u kojima su i jedni i drugi gra\u0111anima obe\u0107avali bolju budu\u0107nost, a ne povratak u te\u0161ku i sukobima i podjelama optere\u0107enu pro\u0161lost. A socijalna pravda? Ostaje li samo kao potisnuta fraza i dru\u0161tveno po\u017eeljan izri\u010daj utamni\u010den iza debelih zidova svjetonazorskih i ideolo\u0161kih podjela i podjela na pripadnike tame i svjetla koje nam name\u0107u i u koje nas neumorno gura dio politi\u010dkih elita i pojedinaca raznih spektara vlasti i oporbe? A vrijeme nam nepovratno curi poput pijeska izme\u0111u prstiju.<\/p>\n
S po\u0161tovanjem<\/p>\n
Nezavisni hrvatski sindikati U mjesecu studenom 2007. godine 192 \u010dlanice Op\u0107e skup\u0161tine Ujedinjenih naroda jednoglasno su donijele odluku da se 20. velja\u010de svake godine obilje\u017eava kao Svjetski dan socijalne pravde. Socijalna pravda ostvaruje se na nacionalnoj, regionalnoj i me\u0111unarodnoj razini. Socijalni razvoj treba se temeljiti na nekoliko temeljnih vrijednosti me\u0111u kojima su svakako socijalna pravda, solidarnost, jednakost i […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[5],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4654"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4654"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4654\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4661,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4654\/revisions\/4661"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4654"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4654"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4654"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nKre\u0161imir Sever<\/em>,\u00a0predsjednik<\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"