ZAGREB, 24.09.2015.<\/p>\n
Na dana\u0161njoj je sjednici Vlada donijela Nacionalni program \u017eeljezni\u010dke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine.<\/p>\n
Radi se o temeljnom dokumentu koji odre\u0111uje prioritete razvoja, izgradnje, osuvremenjivanja, obnove i odr\u017eavanja funkcionalnosti \u017eeljezni\u010dkog infrastrukturnog sustava, a donosi se u skladu s va\u017ee\u0107om Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske 2014 – 2030..<\/p>\n
U narednom razdoblju nu\u017eno je pokrenuti novi ciklus ulaganja, koji \u0107e u kona\u010dnici omogu\u0107iti ostvarivanje strate\u0161kih ciljeva razvitka \u017eeljezni\u010dke infrastrukture.<\/p>\n
Planirani ciljevi i u\u010dinci u pobolj\u0161anju ili odr\u017eavanju razine funkcionalnosti \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, mogu se posti\u0107i ulaganjima u odr\u017eavanje funkcionalnosti i propisanih uvjeta za siguran tijek prometa,obnovu i osuvremenjivanje dotrajale \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, dogradnju, rekonstrukciju i adaptaciju postoje\u0107e \u017eeljezni\u010dke infrastrukture i izgradnju nove \u017eeljezni\u010dke infrastrukture.<\/p>\n
Struktura predlo\u017eenih ulaganja u \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu Republike Hrvatske temelji se na prije predlo\u017eenoj podjeli tehnolo\u0161ko – logisti\u010dkih modula u funkciji kako teretnog tako i putni\u010dkog prometa.<\/p>\n
Operativno gledano ova struktura i dinamika predlo\u017eenih ulaganja mora prije svega osigurati kvalitetnu i dovoljnu raspolo\u017eivost \u017eeljezni\u010dke infrastrukture prije svega na najva\u017enijim dijelovima \u017eeljezni\u010dke infrastrukturne mre\u017ee. S druge strane organizacijsko – tehnolo\u0161kim i investicijskim aktivnostima taj kapacitet se planirano pove\u0107ava ali u onoj mjeri koju zahtjeva prometna potra\u017enja u pojedinim segmentima usluga.<\/p>\n
U razdoblju od 2016. do 2020. godine, glavni izvori financiranja Nacionalnog programa bit \u0107e dr\u017eavni prora\u010dun, fondovi Europske unije i sredstva Svjetske banke. Ukupna potencijalno raspolo\u017eiva sredstva predvi\u0111aju se u iznosu 17.207.194.866,67 kuna, sa sljede\u0107om strukturom: 7,45 milijardi kuna ili 43,30 posto iz dr\u017eavnog prora\u010duna uklju\u010duju\u0107i kreditna zadu\u017eenja uz garanciju Republike Hrvatske, 7,17 milijardi kuna ili 44,85 posto iz fondova EU, 1,19 milijarde kuna ili 6,9 posto iz prihoda od prodaje, 674,3 milijuna kuna ili 3,9 posto iz ostalih poslovnih prihoda te 174,4 milijuna kuna ili jedan posto iz sredstava Svjetske banke.<\/p>\n
Planirana dinamika ulaganja uskla\u0111ena je s dinamikom osiguranja iz predvi\u0111enih financijskih izvora, a kre\u0107e se od 2,46 milijarde kuna u 2016.; 3,47 milijarde kuna u 2017.; 3,45 milijarde kuna u 2018.; 3,67 milijarde kuna u 2019.; 4,14 milijarde kuna u 2020. godini. Plan je uskla\u0111en kako s produktivnim tako i administrativnim kapacitetima.<\/p>\n
Ukoliko \u0107e se Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2014.- 2030., nakon testiranja prometnim modelom redefinirati, u tom slu\u010daju \u0107e i Nacionalni program zahtijevati odre\u0111ene dorade.<\/p>\n
Kako bi one bile minimalne ovim nacionalnim programom je razra\u0111en scenarij kojega je lako mogu\u0107e na odr\u017eivi na\u010din dopuniti ne mijenjaju\u0107i bitno njegove temeljne metodolo\u0161ke postavke.<\/p>\n
PRILOG<\/span><\/p>\n<\/div>\n