{"id":4471,"date":"2015-08-18T19:31:49","date_gmt":"2015-08-18T18:31:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=4471"},"modified":"2015-08-18T19:31:49","modified_gmt":"2015-08-18T18:31:49","slug":"17-08-2015-clanice-eu-iskoristile-krizu-za-udar-na-radnicka-prava-zbog-straha-od-gubitka-posla-radnici-u-hrvatskoj-radije-trpe-preuzeto-s-nhs-hr","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=4471","title":{"rendered":"17.08.2015. &#8211; \u010clanice EU iskoristile krizu za udar na radni\u010dka prava; zbog straha od gubitka posla radnici u Hrvatskoj radije trpe (preuzeto s NHS.hr)"},"content":{"rendered":"<h1><span style=\"font-size: 13px; font-weight: normal;\">Hrvatska je, kao i lani, u drugoj skupini zemalja (ukupno njih 26) u kojoj se ponavljaju odre\u0111ena kr\u0161enja prava, poput ograni\u010davanja kolektivnog pregovaranja za prora\u010dunske korisnike<\/span><\/h1>\n<p>(Novilist.hr) Bliski Istok i Sjeverna Afrika i dalje su najgore regije na svijetu u kojima temeljna prava radnika malo ili ni\u0161ta ne zna\u010de. Najve\u0107i broj radnika u zemljama Perzijskog zaljeva su migranti, nemaju nikakve zakonske za\u0161tite i sustavno su izlo\u017eeni prisilnom radu.<\/p>\n<div>\n<p>\u00a0U drugim zemljama, poput Egipta, radnici se bore za dostojanstven rad i suo\u010davaju s ozbiljnim posljedicama kada podignu glas protiv autokratske vlade. Najgore zemlje svijeta kada su u pitanju radni\u010dka prava, prema ovogodi\u0161njem globalnom indeksu prava radnika koji je drugu godinu uzastopce objavila Me\u0111unarodna konfederacija sindikata (ITUC), su Bjelorusija, Kina, Kolumbija, Egipat, Gvatemala, Pakistan, Svazi te Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati gdje je izra\u017een rad radnika migranata koje se smatra modernim robljem.<\/p>\n<p>ITUC u globalnom indeksu prava radnika prati 141 zemlju svijeta i svrstava ih u \u0161est kategorija ovisno o razini prava koje pru\u017ea radnicima. Ve\u0107ina zemalja EU nalazi se u prvoj grupi zemalja u kojima su kr\u0161enja prava rijetka. Hrvatska je, kao i lani, u drugoj skupini zemalja (ukupno njih 26) u kojoj se ponavljaju odre\u0111ena kr\u0161enja prava, poput ograni\u010davanja kolektivnog pregovaranja za prora\u010dunske korisnike.<\/p>\n<p>Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Kre\u0161imir Sever navodi kako se ne treba veseliti tom izvje\u0161taju. Naime, sama \u010dinjenica da se u Hrvatskoj odre\u0111ena kr\u0161enja prava radnika ponavljaju, poruka je na kojoj bi se \u00bbnetko trebao zamisliti\u00ab. Sever isti\u010de kako se ne ide za ispravljanjem takvih pona\u0161anja, ve\u0107 se najavljuju jo\u0161 ve\u0107a gu\u0161enja sloboda. Primjerice, najavom centraliziranog pregovaranja za javni sektor.<\/p>\n<p>\u2013 Nije ta pozicija realna. Zbog straha od gubitka radnog mjesta, rada na odre\u0111eno, agencijskog rada, niti nama radnici ne prijavljuju sva kr\u0161enja. Ne treba zaboraviti da je u privatnom sektoru, gdje je sindikalna organiziranost niska, i najvi\u0161e kr\u0161enja prava radnika i da se dobar dio kr\u0161enja prava niti ne prijavljuje \u2013 veli Sever, isti\u010du\u0107i i kako je izmjenama ZOR-a ozakonjen dio ranijih nezakonitih postupanja.<\/p>\n<p>ITUC isti\u010de kako je u razdoblju 2014. na 2015. godinu u svijetu zabilje\u017een golem porast proizvoljnih uhi\u0107enja i pritvaranja radnika zbog njihovih legitimnih i mirnih protesta u svrhu ostvarivanja prava. Broj zemalja u kojima su takvi prekr\u0161aji prijavljeni porastao je na 44 sa 35 zemalja u 2013.\/2014. godini. Takva uhi\u0107enja i pritvaranja su ne samo te\u0161ke povrede temeljnih prava zainteresiranih pojedinaca ve\u0107 stvaraju i atmosferu zastra\u0161ivanja, isti\u010de ITUC navode\u0107i i kako se na listu zemalja koje represivno postupaju prema radnicima koji se bore za svoja prava sada na\u0161la i \u0160panjolska.U \u0160panjolskoj je primjerice zabilje\u017een 81 slu\u010daj kaznenih i upravnih sporova koji poga\u0111aju vi\u0161e od 300 radnika koji su sudjelovali u \u0161trajkovima.<\/p>\n<p>Europske zemlje su daleko najbolje na svijetu kada je rije\u010d o zajam\u010denim pravilma radnika. Me\u0111utim, ITUC upozorava i kako je Europa regija koja je u proteklih godinu dana iskusila o\u010ditije pogor\u0161anje prava radnika i to kroz eroziju zakona i institucija. Radni\u010dka prava i dalje su pod udarom i to pod krinkom mjera \u0161tednje u zemljama poput Portugala i Gr\u010dke. Rastu\u0107i su i slu\u010dajevi kaznenog sankcioniranja radnika, pa i njihova pritvaranja zbog suprotstavljanja politikama \u0161tednje \u0161trajkovima i prosvjedima, a takva praksa vidljliva je u \u0160panjolskoj i Rusiji.<\/p>\n<p>Politika \u0161tednje u Europskoj uniji i povijesno visoka nezaposlenost, kao posljedica te \u0161tednje, sustavno potkopavaju sustav radnih odnosa i time socijalnu koheziju i demokratske insitucije u regiji. Iako je, isti\u010de ITUC, Europska komisija prepoznala problem, poslodavci i nacionalne vlade su iskoristile prednost ekonomske situacije za napad na radna i socijalna prava. Sve pod izlikom fiskalne konsolidacije. Sustav kolektivnog pregovaranja tako je prakti\u010dno rasto\u010den u Gr\u010dkoj i Rumunjskoj. Fokus je na decentraliziranom kolektivnom pregovaranju, na razini poduze\u0107a (kako bi se ostvarile ve\u0107e u\u0161tede) koje zamjenjuje pregovaranje na nacionalnoj ili sektorskoj razini. U Srbiji i Ma\u0111arskoj je, pak, zakonodavstvo ograni\u010dilo pitanja koja mogu biti regulirana kolektivnim pregovorima. U drugim zemljama, uklju\u010duju\u0107i Veliku Britaniju i \u0160panjolsku, poduzete su razli\u010dite mjere s ciljem ograni\u010davanja prava na \u0161trajk. Nova Komisija odstupa od politike \u0161tednje, navodi ITUC, dodaju\u0107i kako ostaje vidjeti koliko se \u0161tete mo\u017ee popraviti.<\/p>\n<p>Izvor:\u00a0<a href=\"http:\/\/www.nhs.hr\/novosti\/clanice_eu_iskoristile_krizu_za_udar_na_radnicka_prava_zbog_straha_od_gubitka_posla_radnici_u_hrvatskoj_radije_trpe_28220\/\" target=\"_blank\">http:\/\/www.nhs.hr\/novosti\/clanice_eu_iskoristile_krizu_za_udar_na_radnicka_prava_zbog_straha_od_gubitka_posla_radnici_u_hrvatskoj_radije_trpe_28220\/<\/a><\/p>\n<\/div>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvatska je, kao i lani, u drugoj skupini zemalja (ukupno njih 26) u kojoj se ponavljaju odre\u0111ena kr\u0161enja prava, poput ograni\u010davanja kolektivnog pregovaranja za prora\u010dunske korisnike (Novilist.hr) Bliski Istok i Sjeverna Afrika i dalje su najgore regije na svijetu u kojima temeljna prava radnika malo ili ni\u0161ta ne zna\u010de. Najve\u0107i broj radnika u zemljama Perzijskog [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[5],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4471"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4471"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4471\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4472,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4471\/revisions\/4472"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4471"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4471"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4471"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}