NHS – Budu\u0107i je na dana\u0161njoj sjednici Vlade RH usvojen Akcijski plan za uspostavu i ure\u0111enje sustava pla\u0107a u Republici Hrvatskoj 2015. – 2016., Nezavisni hrvatski sindikati uputili su svoje mi\u0161ljenje na kona\u010dnu verziju tog dokumenta koju mo\u017eete pro\u010ditati u nastavku, kao i o\u010ditovanje na prvi prijedlog Ministarstva rada i mirovinskog sustava od 20. srpnja 2015. godine.<\/p>\n
Po\u0161tovani,<\/p>\n
unato\u010d tome \u0161to se ne protivimo uspostavi i ure\u0111enju sustava pla\u0107a u RH i \u0161to cijenimo promjenu samog naslova akcijskog plana kojom se izbacilo uskla\u0111ivanje pla\u0107a s produktivno\u0161\u0107u, kao \u0161to je slu\u010daj i u ostalim dijelovima teksta gdje je navedeno zamijenjeno s boljom povezanosti kretanja pla\u0107a s produktivnosti, \u017eelimo naglasiti kako nam je takvo prividno pobolj\u0161ano rje\u0161enje i dalje neprihvatljivo. Naime, ne vidimo problem u samom pra\u0107enju i uskla\u0111enju kretanja pla\u0107a s produktivnosti, ve\u0107 problematiziramo mogu\u0107i na\u010din njezinog mjerenja. Budu\u0107i se akcijski plan temelji na zaklju\u010dcima izvedenim iz analize neovisnih stru\u010dnjaka, a ta je analiza temeljena na pristupu pra\u0107enja produktivnosti pomo\u0107u omjera bruto doma\u0107eg proizvoda po stanovniku iz \u010dega proizlazi kako je razina pla\u0107a u RH iznad razine produktivnosti \u0161to nam je u potpunosti neprihvatljivo. Razlog navedenom nalazi se u \u010dinjenici kako uklju\u010divanje umirovljenika, djece i ostalog neaktivnog stanovni\u0161tva u mjerenje produktivnosti rada, osim \u0161to je nelogi\u010dno i metodolo\u0161ki nekorektno, vrlo vjerojatno jo\u0161 skoro ne\u0107e polu\u010diti suprotne rezultate. Ne mo\u017eemo pristati na uskla\u0111ivanje pla\u0107a s produktivno\u0161\u0107u ili bolju povezanost kretanja pla\u0107a s produktivnosti ako ve\u0107 unaprijed znamo kako takvim pristupom pla\u0107e u\u00a0 narednim razdobljima mogu imati samo trend pada. Pra\u0107enje produktivnosti pomo\u0107u omjera bruto dodane vrijednosti i broja zaposlenih, \u0161to je metodolo\u0161ki korektnije, upu\u0107uje na zaklju\u010dak kako su pla\u0107e u RH ipak ne\u0161to ni\u017ee u odnosu na razinu produktivnosti \u0161to je razvidno i u samoj analizi, ali taj pristup dalje nije razvijan \u0161to je i razlog na\u0161ih bojazni.<\/p>\n
SUSTAV PRA\u0106ENJA PLA\u0106A<\/p>\n
I dalje smatramo problemati\u010dnim definiranje pokazatelja uspje\u0161nosti sustava pra\u0107enja pla\u0107a. Osim \u0161to nema logike kao pokazatelj uspje\u0161nosti uspostave sustava pra\u0107enja pla\u0107a navoditi na\u010din uskla\u0111ivanja pla\u0107a i dalje stojimo pri tome kako ure\u0111ivanje pla\u0107a treba biti u skladu s poslovnim mogu\u0107nostima. Naime, sustav pra\u0107enja pla\u0107a se odnosi na sve sektore tako da nikako nema smisla pla\u0107e ure\u0111ivati u pojedinom sektoru na razini pojedinog poslodavca prema kretanjima na razini dr\u017eave. Takav \u0107e na\u010din zasigurno lo\u0161e utjecati na razinu produktivnosti i ne\u0107e ju poticati \u0161to bi navodno trebao biti primarni cilj. Jednako tako lo\u0161e \u0107e utjecati i na razinu konkurentnosti pojedinih poslodavaca kojima treba ostaviti slobodu ugovaranja pla\u0107a i ostalih primanja kroz kolektivne ugovore na na\u010din kako im to dopu\u0161ta njihovo poslovanje i njihova poslovna o\u010dekivanja, a ne kretanja u dr\u017eavi. Takvo izjedna\u010davanje s kretanjima u dr\u017eavi gu\u0161i i poduzetnost kao takovu, a i nepravi\u010dno je da ako poslodavac pojedina\u010dno posluje bolje, nego li \u0161to su to pokazatelji kretanja u dr\u017eavi, da to ne podijeli sa onima koji su stvarali nove vrijednosti, a to su radnici zaposleni na svim organizacijskim razinama kod tog poslodavca. Tako\u0111er, primje\u0107ujemo odre\u0111ene neuskla\u0111enosti u odnosu na nositelje i dionike. Naime, kod definiranja nositelja navedeni su socijalni partneri, dok su kod definiranja dionika navedeni sindikati i Hrvatska udruga poslodavaca. Osim toga, postavljamo pitanje za\u0161to su kod dionika izba\u010deni Dr\u017eavni zavod za statistiku i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a uba\u010deni Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtni\u010dka komora, \u0161to u prvoj verziji teksta nije bio slu\u010daj?<\/p>\n
JAVNA UPRAVA<\/p>\n
Vidljivo je kako je u samom tekstu akcijskog plana u odnosu na prvu verziju na koju smo se o\u010ditovali izba\u010deno uvo\u0111enje varijabilnih dijelova pla\u0107a, ali to i dalje ne rje\u0161ava problem nemogu\u0107nosti izrade analize\/simulacije primjene novog sustava pla\u0107a u zadanom roku jer u Nacionalnom programu reformi taj pristup izradi novog Zakona o pla\u0107ama i dalje stoji. Ne mo\u017ee se bez ranije detaljno razra\u0111enog modela vrednovanja vr\u0161iti vrednovanje, a kamoli kao pokazatelj uspje\u0161nosti navoditi fleksibilniji sustav nagra\u0111ivanja rezultata rada zaposlenih u javnom sektoru kada temelji za to nisu postavljeni. Osim toga ne mo\u017ee se kao cilj postaviti ujedna\u010davanje pla\u0107a u javnom sektoru po na\u010delu jednaka pla\u0107a za jednak rada kada ni u ovom akcijskom planu kao ni u Nacionalnom programu reformi nije definirano kako \u0107e Zakon o pla\u0107ama obuhvatiti i lokalnu i regionalnu samoupravu.<\/p>\n
JAVNA PODUZE\u0106A<\/p>\n
Primje\u0107ujemo kako je kod mjera i kod provedbenih aktivnosti iz tablice zamijenjeno osnivanje udruge poslodavaca s koordiniranim sustavom kolektivnog pregovaranja u javnim poduze\u0107ima pa postavljamo pitanje je li se odustalo od osnivanja udruge poslodavaca u javnim poduze\u0107ima ili ipak nije budu\u0107i u samom tekstu akcijskog plana to i dalje stoji? Ipak jo\u0161 jednom napominjemo kako ne podr\u017eavamo osnivanje udruge poslodavaca javnih poduze\u0107a iz razloga \u0161to se njeno osnivanje ne bi temeljilo na slobodi udru\u017eivanja ve\u0107 na politi\u010dkoj odluci. Naime, nadzorni odbori i uprave u tim tvrtkama politi\u010dki su imenovani pa je temeljem toga sasvim razvidno kako odluka o osnivanju takve udruge ne bi bila temeljena na slobodnoj volji njihovih uprava, ve\u0107 na politi\u010dkom nalogu koji bi dolazio iz vlasti kroz nadzorne odbore upravama ili upravama izravno. Dakle, jasno je kako takva udruga poslodavaca ne bi bila temeljena na njihovoj slobodnoj volji, ve\u0107 volji politike koja ih je postavila. Ponovo postavljamo pitanje \u0161to sve podrazumijeva ujedna\u010davanje postupovnih odredbi u kolektivnim ugovorima u javnim poduze\u0107ima jer osim odgovora kako se to odnosi na nemogu\u0107nost otkazivanja nekih kolektivnih ugovora detaljno poja\u0161njenje nismo dobili? Isti\u010demo kako nema razloga da postupovne odredbe, bez obzira kakvog su sadr\u017eaja, budu izjedna\u010dene, jer to treba ostaviti slobodi pregovaranja i volji ugovornih strana koje \u0107e sasvim sigurno najbolje procijeniti kakve im odredbe u kolektivnom ugovoru odgovaraju upravo vezano uz njihovu tvrtku. Uz to, ujedna\u010davanje ciklusa kolektivnog pregovaranja ne samo me\u0111u javnim poduze\u0107ima, nego pogotovo i uskla\u0111ivanje sa ciklusom kolektivnog pregovaranja u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama nema nikakvog smisla, jer razli\u010dita poduze\u0107a imaju razli\u010dite cikluse, mogu\u0107nosti i uvjete pa bi takvo ujedna\u010davanje moglo naru\u0161iti i njihov sustav poslovanja, a doista nema nikakvog smisla da se sustav kolektivnog pregovaranja ujedna\u010dava kalendarski, ali ni sadr\u017eajno niti sa kolektivnim pregovaranjem u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama niti me\u0111usobno u dr\u017eavnim i javnim poduze\u0107ima. Sustav pregovaranja u dr\u017eavnim i javnim poduze\u0107ima treba ostaviti slobodi kolektivnog pregovaranja izme\u0111u poslodavca svakog pojedinog poduze\u0107a i sindikata koji u njemu djeluju vezano i uz vrijeme pregovaranja i uz sam sadr\u017eaj kolektivnih ugovora i vezivati ga isklju\u010divo uz poslovne planove i mogu\u0107nosti pojedinog poslodavca.\u00a0 U suprotnom se naru\u0161ava su\u0161tina kolektivnog pregovaranja, a to je slobodna volja strana koje pregovaraju. Potencijalno naru\u0161avanje slobode kolektivnog pregovaranja vidljivo je i kod definiranja nositelja gdje se kao nositelji postavljaju Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te DUUDI, a ne uprave tih tvrtki i sindikati. Vezano za dionike, mi\u0161ljenja smo kako uz sindikate trebaju biti obuhva\u0107ene i uprave dr\u017eavnih poduze\u0107a. Unato\u010d tome \u0161to se u okviru cilja izbacilo stvaranje uvjeta za br\u017ee i lak\u0161e restrukturiranje poduze\u0107a, postavljamo pitanje kako \u0107e politika pla\u0107a utjecati na lak\u0161e restrukturiranje javnih poduze\u0107a \u0161to stoji u pokazateljima uspje\u0161nosti? Tako\u0111er, zanima nas \u0161to je sa dijelom preporuke br. 4. Europske komisije: \u201ePove\u0107ati transparentnost i odgovornost u sektoru javnih poduze\u0107a, osobito u pogledu imenovanja na upravne funkcije i s tim povezanih stru\u010dnih zahtjeva\u201c. \u0160to se predla\u017ee u\u010diniti vezano uz politi\u010dka imenovanja uprava u javnim poduze\u0107ima?<\/p>\n
REALNI SEKTOR<\/p>\n
Budu\u0107i nisu vidljive promjene u odnosu na zadnju verziju akcijskog plana, stojimo pri onome na \u0161to smo se ve\u0107 o\u010ditovali, a odnosi se na realni sektor.<\/p>\n
O\u010ditovanje NHS-a od 20. srpnja 2015. godine na Prijedlog Akcijskog plana za uspostavu sustava pla\u0107a te za uskla\u0111ivanje pla\u0107a sa produktivno\u0161\u0107u 2015. – 2016.<\/p>\n
SUSTAV PRA\u0106ENJA PLA\u0106A<\/strong><\/p>\n Vezano za postavljeni cilj, nije sporno kako je potrebno uspostaviti sustav pra\u0107enja pla\u0107a i ostalog navedenog, \u0161to smo i navodili u ranijim sindikalnim o\u010ditovanjima. Problemati\u010dnim smatramo definiranje pokazatelja uspje\u0161nosti sustava pra\u0107enja pla\u0107a. Za\u0161to bi pokazatelj uspje\u0161nosti budu\u0107eg sustava pra\u0107enja pla\u0107a bilo ure\u0111ivanje i uskla\u0111ivanje pla\u0107a u pojedinom sektoru na razini pojedinog poslodavca prema kretanjima pla\u0107a na razini dr\u017eave, odnosno pojedinog sektora? Time se ve\u0107 unaprijed odre\u0111uje pravac djelovanja, \u0161to nije u skladu s postavljenim ciljem tj. uspostavom sustava pra\u0107enja pla\u0107a. Logika stvari nala\u017ee da tek kada se uspostavi kvalitetan sustav pra\u0107enja mogu\u0107e je realno analizirati postoje\u0107e stanje i tek onda odrediti pravac djelovanja, a ne kao pokazatelj uspje\u0161nosti cilja uspostave sustava pra\u0107enja pla\u0107a navoditi na\u010din njihova uskla\u0111ivanja. Osim navedenog, skre\u0107emo pozornost kako je kao cilj postavljeno i pra\u0107enje konkurentnosti, a op\u0107enito gledaju\u0107i, nacionalni cilj je pove\u0107anje konkurentnosti, \u0161to nikako nije u skladu s postavljenim pokazateljem uspje\u0161nosti kojim bi se pla\u0107e ure\u0111ivale i uskla\u0111ivale u pojedinom sektoru na razini pojedinog poslodavca, prema kretanjima pla\u0107a na razini dr\u017eave, odnosno pojedinog sektora. Upravo takvim na\u010dinom \u0107e se negativno utjecati na razinu konkurentnosti unutar RH, a i na me\u0111unarodnu \u0161to i potvr\u0111uje definicija OECD-a prema kojoj je konkurentnost sposobnost zemlje da u\u00a0slobodnim\u00a0<\/strong>i ravnopravnim tr\u017ei\u0161nim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test me\u0111unarodnog tr\u017ei\u0161ta, uz istovremeno\u00a0zadr\u017eavanje i dugoro\u010dno pove\u0107anje realnog<\/strong>dohotka stanovni\u0161tva<\/strong>. Isto vrijedi i za tvrtke. Uskla\u0111ivanje pla\u0107a prema kretanjima pla\u0107a na razini dr\u017eave nikako nije u skladu s onim \u0161to bi trebao biti primarni cilj koji je usko povezan s rastom konkurentnosti, a to je poticanje produktivnosti tj. u\u010dinkovitosti.<\/p>\n Politiku pla\u0107a, unutar svih poduze\u0107a, treba provoditi ovisno o mogu\u0107nostima pojedinog poduze\u0107a pa nastavno na navedeno predla\u017eemo da se za cilj postavi i sustavno pra\u0107enje\u00a0osnovnih financijskih pokazatelja poduze\u0107a<\/strong>. Ako \u0107e se pratiti razina pla\u0107a za\u0161to se ne bi i pratili osnovni financijski pokazatelji poduze\u0107a kako bi u RH postojala ravnote\u017ea u dostupnosti podataka za oba socijalna partnera, \u0161to bi osiguralo podlogu za korektno i kvalitetno kolektivno pregovaranje?<\/p>\n Naravno da sindikati trebaju biti dionici kreiranja sustava pra\u0107enja pla\u0107a, ali podsje\u0107amo kako ni nakon dugog inzistiranja na dostavi podataka o pla\u0107ama na nacionalnoj razini na\u0161im zahtjevima jo\u0161 uvijek nije udovoljeno. Svjesni smo \u010dinjenice kako prije uspostave sustava povla\u010denja podataka s JOPPD obrasca, \u0161to se po na\u0161em mi\u0161ljenju ve\u0107 davno moglo osigurati kvalitetnim informati\u010dkim rje\u0161enjem prema uzoru na aplikaciju HZZ-a o registriranoj nezaposlenosti te ulascima i izlascima s evidencije, nismo mogli dobiti podatke o pla\u0107ama po pojedinim karakteristikama, ali za dostavu podataka o distribuciji pla\u0107a na dr\u017eavnoj razini zapreke nije bilo. Naime, Ministarstvo financija sigurno raspola\u017ee takvim podacima jer u suprotnom ne bi moglo izra\u010dunati fiskalni u\u010dinak prilikom izmjena Zakona o porezu na dohodak. I sada bi sindikati trebali biti dionici sustava pra\u0107enja pla\u0107a kojemu bi jedan od pokazatelja uspje\u0161nosti bilo uskla\u0111ivanje pla\u0107a prema kretanjima pla\u0107a na razini dr\u017eave, a uvid u distribuciju takvih podatka nikada nismo dobili. No, i kad bismo ga imali, ne bismo nikako mogli prihvatiti uskla\u0111ivanje pla\u0107a prema kriterijima pla\u0107a na razini dr\u017eave jer zagovaramo i zauzimamo se za prava i slobodu kolektivnog pregovaranja na svim razinama. Ono \u0161to se predla\u017ee bio bi izravni udar i na temeljne konvencije MOR-a br. 87 i 98 i Europsku socijalnu povelju.<\/p>\n Tako\u0111er smo mi\u0161ljenja kako\u00a0provedbene aktivnosti<\/strong>\u00a0nisu korektno definirane jer logika stvari nala\u017ee da bi se trebao utvrditi institucionalni okvir za\u00a0uspostavu sustava pra\u0107enja<\/strong>kretanja pla\u0107a\u00a0<\/strong>u RH, a ne institucionalni okvir za\u00a0pra\u0107enje sustava kretanja pla\u0107a<\/strong>\u00a0u RH kako se navodi.<\/p>\n Vezano za definirani\u00a0rok<\/strong>\u00a0mi\u0161ljenja smo kako rok za uspostavu sustava pra\u0107enja kretanja pla\u0107a treba biti definiran, a pra\u0107enje kretanja pla\u0107a kroz taj sustav trebalo bi biti kontinuirano.<\/p>\n JAVNI SEKTOR<\/strong><\/p>\n Cilj ujedna\u010davanja pla\u0107a u javnom sektoru po na\u010delu jednaka pla\u0107a za jednak rad je korektno postavljen, ali po na\u0161im mi\u0161ljenju nisu napravljeni svi potrebni preduvjeti kako bi se navedeno ostvarilo. Naime, pokazatelji uspje\u0161nosti podrazumijevaju fleksibilniji sustav nagra\u0111ivanja rezultata rada zaposlenih u javnom sektoru za \u0161to je potrebno prvo osmisliti i dobro razraditi uvjete vrednovanja u\u010dinkovitosti za svako pojedino radno mjesto kako bi se u pravom smislu rije\u010di ostvarivala jednaka pla\u0107a za jednak rad. S obzirom na zadani\u00a0prekratki rok<\/strong>\u00a0do kojeg se planira donijeti noviZakon o pla\u0107ama u javnom sektoru<\/strong>\u00a0i s obzirom na osnovne teze na kojima \u0107e se on temeljiti, \u0161to je i razvidno u Nacionalnom programu reformi, a odnose se na fiksni i varijabilni dio pla\u0107e, jednostavno u tako kratkom roku i bez ranije detaljno razra\u0111enog modela sustava vrednovanja nije mogu\u0107e ostvariti postavljeni cilj. Tako\u0111er nije jasno kako je bez razra\u0111enog modela vrednovanja u\u010dinkovitosti uop\u0107e mogu\u0107e izraditi analizu\/simulaciju primjene novog sustava pla\u0107a propisanog novim Zakonom o pla\u0107ama u javnom sektoru kako stoji u opisu provedbenih aktivnosti.<\/p>\n JAVNA PODUZE\u0106A<\/strong><\/p>\n Vezano za prvi postavljeni cilj, koji je ujedno i naveden kao pokazatelj uspje\u0161nosti, postavljamo pitanje \u0161to to\u010dno podrazumijeva ujedna\u010davanje postupovnih odredbi u kolektivnim ugovorima?<\/p>\n Nadalje \u017eelimo napomenuti kako se\u00a0o\u0161tro protivimo centraliziranoj koordinaciji kolektivnog<\/strong>pregovaranja u javnim poduze\u0107ima<\/strong>\u00a0iz razloga \u0161to se time\u00a0naru\u0161ava sloboda<\/strong>kolektivnog pregovaranja<\/strong>, a i realno\u00a0nije mogu\u0107e javna poduze\u0107a svesti pod zajedni\u010dki<\/strong>nazivnik jer pripadaju razli\u010ditim djelatnostima, a time i razli\u010ditim granama<\/strong>(kao \u0161to je to mogu\u0107e s razli\u010ditim tvrtkama koje djeluju unutar iste grane kao \u0161to je primjerice tekstil, metal\u2026). Osim toga, \u010dak i kad bi se formirale grane unutar sustava dr\u017eavnih poduze\u0107a i dalje bi bilo neprihvatljivo inzistirati na centraliziranom pregovaranju na razini grane, a bez slobode pregovaranja i na razini svakog poslodavca, u skladu s njegovim mogu\u0107nostima. Primjerice, kad bi postojala grana prometa i nju, unutar sustava javnih poduze\u0107a formirali Croatia airlines, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka Zagreb, zra\u010dne luke, kontrola leta, Jadrolinija, H\u017d,\u2026, koji bi bio zajedni\u010dki nazivnik? Tako primjerice ni neki veliki privatni koncern ne sputava dru\u0161tva koja unutar njega djeluju da zasebno sklapaju kolektivne ugovore, a ne jedan, na razini koncerna. Ve\u0107 sam postavljen cilj, a koji se odnosi na stvaranje uvjeta za br\u017ee i lak\u0161e restrukturiranje poduze\u0107e implicira u kojem smjeru \u0107e i\u0107i daljnji tijek aktivnosti, a vidljivo je da se to odnosi na prilagodbu pla\u0107a. \u017dalosno je da se pod pojmom restrukturiranje poduze\u0107a u prvom redu\u00a0 podrazumijeva prilagodba pla\u0107a i to jo\u0161 s ciljem utjecaja na konkurentnost \u0161to je samo po sebi suprotstavljeno na \u0161to smo ve\u0107 i u prvom dijelu o\u010ditovanja ukazali. Kao prvo, pojam restrukturiranje predstavlja ne\u0161to puno \u0161ire te kvalitetno restrukturiranje zahtijeva individualno na\u010delo, a ne na\u010delo uravnilovke \u0161to se mo\u017ee is\u010ditati izme\u0111u redova.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de\u00a0prilagodbe pla\u0107a produktivnosti<\/strong>\u00a0u svim na\u0161im dosada\u0161njim o\u010ditovanjima smo jasno ukazali kako nam je potpuno neprihvatljivo prilago\u0111avati pla\u0107e produktivnosti koja se mjeri\u00a0 omjerom bruto doma\u0107eg proizvoda po stanovniku, a upravo na takvom pristupu su izvedeni zaklju\u010dci iz analize neovisnih stru\u010dnjaka koji su se odrazili na Izvje\u0161taj EK za Hrvatsku, a \u0161to je vidljivo u samom tekstu. Kasnije su se, naravno, odrazili na Nacionalni program reformi i na kraju na Preporuke EK. Jednostavno re\u010deno upravo iz te analize, koja se temelji na potpuno krivom pristupu, donio se zaklju\u010dak kako je razina produktivnosti u RH ispod razine pla\u0107a i kasnije se to odrazilo na sadr\u017eaj svih dokumenata Europskog semestra u dijelu koji se odnosi na politiku pla\u0107a. Nema nikakvog smisla niti logike pratiti\u00a0produktivnost rada prema broju stanovnika, a ne prema broju zaposlenih<\/strong>. Neovisno o tome ho\u0107e li se produktivnost mjeriti pomo\u0107u bruto doma\u0107eg proizvoda ili pomo\u0107u bruto dodane vrijednosti zaposleni u RH nikada ne\u0107e biti dovoljno produktivni, ako se prilikom vrednovanja njihovog rada uzimaju u obzir umirovljenici, djeca i ostalo neaktivno stanovni\u0161tvo. S takvim pristupom potpuno je jasno da se pla\u0107a ne\u0107e prilago\u0111avati rastom, ve\u0107 sni\u017eavanjem. Osim \u010dinjenice kako je produktivnost nu\u017eno potrebno mjeriti prema broju zaposlenih metodolo\u0161ki je korektnije uzimati bruto dodanu vrijednost iz razloga, \u0161to za razliku od bruto doma\u0107eg proizvoda, iz finalnog proizvoda isklju\u010duje utjecaj poreza i subvencija. U prilog navedenom ide i \u010dinjenica kako je BDV jednostavnije koristiti i iz tehni\u010dkih razloga jer za njega postoje podaci po djelatnostima \u0161to za BDP nije slu\u010daj.<\/p>\n Vezano za provedbenu aktivnost, a koja se odnosi na osnivanje udruge poslodavaca javnih poduze\u0107a mi\u0161ljenja smo kako to treba ostaviti slobodi udru\u017eivanja i ne podupiremo njeno zasebno formiranje. To sasvim sigurno ne\u0107e biti slobodno udru\u017eivanje, ve\u0107 udru\u017eivanje politi\u010dki nalo\u017eeno kroz politi\u010dki postavljene uprave i nadzorne odbore. A takva udruga, jer nije formirana slobodnom voljom njenih \u010dlanova, ne mo\u017ee biti niti dio GSV-a!<\/p>\n REALNI SEKTOR<\/strong><\/p>\n Nema nikakvog smisla preispitivati na\u010din utvr\u0111ivanja minimalne pla\u0107e u odnosu na njezin mogu\u0107i utjecaj na djelatnosti radno intenzivnog sektora, kako stoji u postavljenom cilju, iz razloga \u0161to je vidljivo u va\u017ee\u0107em Zakonu o minimalnoj pla\u0107a kako se minimalna pla\u0107a samo za 2013. godinu izra\u010dunavala pomo\u0107u formule kojom se dobio polazni iznos bruto minimalne pla\u0107e, a propisano je kako \u0107e uredbom svaku sljede\u0107u godinu ministar nadle\u017ean za rad propisivati visinu minimalne pla\u0107e nakon konzultacija sa socijalnim partnerima, imaju\u0107i u vidu pove\u0107anje udjela minimalne pla\u0107e u prosje\u010dnoj pla\u0107i. Osim navedenog propisano je kako je mogu\u0107e kolektivnim ugovorom ugovoriti iznos manji od propisanog, ali on ne smije biti manji od 95% iznosa propisanog uredbom.\u00a0 Logi\u010dnije bi bilo preispitati koliko su poslodavci tu mogu\u0107nost iskori\u0161tavali, a ne na\u010din utvr\u0111ivanja minimalne pla\u0107a \u010diji iznos se formulom izra\u010dunavao kao polazna osnova samo za 2013. godinu. Podsje\u0107amo kako se iznos bruto minimalne pla\u0107e nije mijenjao od 2008. do 2013. godine, a i pove\u0107anje iznosa za 2013., 2014. i 2015. godinu nije neutraliziralo kumulativnu stopu inflacije zabilje\u017eenu do prvog pove\u0107anja, a i jo\u0161 uvijek je iznos minimalne pla\u0107e zna\u010dajno ispod prosjeka.<\/p>\n \u017delimo jo\u0161 napomenuti kako su upravo neovisni stru\u010dnjaci u svojoj analizi primjenom regresijske analize dokazali kako postoji slaba veza izme\u0111u cijene rada i stope zaposlenosti \u0161to potvr\u0111uje nizak koeficijent determinacije u iznosu od 0,1533 pa se postavlja pitanje \u010demu onda u pokazateljima uspje\u0161nosti navoditi kako izmijenjen na\u010din utvr\u0111ivanja minimalne pla\u0107e ovisno o rezultatima i preporukama analize na na\u010din da pozitivno utje\u010de na zapo\u0161ljavanje te smanjuje socijalnu isklju\u010denost? Utjecaj na zapo\u0161ljavanje ve\u0107 je ispitan za cijenu rada na nacionalnoj razini i utvr\u0111ena je slaba povezanost tako da to vrijedi i za minimalnu pla\u0107u, a pozitivan utjecaj visine na socijalnu isklju\u010denost nije sporan.<\/p>\n