Vi\u0161e ne\u0107e biti mogu\u0107e da razli\u010diti sudovi za iste slu\u010dajeve donose razli\u010dite presude<\/p>\n
(JUTARNJI LIST) U hrvatski pravni sustav uvodi se presedansko pravo. To zna\u010di da u slu\u010daju masovnih tu\u017ebi, kao primjerice za franak, ne mo\u017ee svaki sud po svome pravnom shva\u0107anju presu\u0111ivati i donositi odluke. Iz mase \u0107e se izdvojiti jedan predmet i prioritetno rije\u0161iti, a odluka Vrhovnog suda bit \u0107e obvezuju\u0107a za sve ni\u017ee sudove. Presedansko pravo uvest \u0107e se u slu\u010dajevima istovrsnih sporova u kojima su predmet spora zahtjevi iste vrste utemeljeni na istovrsnoj \u010dinjeni\u010dnoj i pravnoj osnovi.<\/p>\n
Naj\u010de\u0161\u0107e su to sindikalne tu\u017ebe kojima se tu\u017ei poslodavca zbog neisplate bo\u017ei\u0107nica, regresa ili uskrate kojeg drugog materijalnog prava. Gotovo je pravilo da po istoj vrsti tu\u017ebe protiv istog poslodavca razli\u010diti sudovi donesu dijametralno suprotne odluke. Presedansko pravo trebalo bi dokinuti takvu praksu.<\/p>\n
Ozbiljan zaokret<\/strong><\/p>\n No, to je samo jedna u nizu krupinih promjena koje ministar pravosu\u0111a Orsat Miljeni\u0107 uvodi u Zakon o parni\u010dnom postupku. Uz presedan (zakonski izraz bi bio \u201cogledni spor\u201d) ozbiljan zaokret koji ne\u0107e veseliti sindikate je napu\u0161tanje redovne revizije. Cilj je rasteretiti Vrhovni sud jer bi ubudu\u0107e revizija bila dopu\u0161tena samo u iznimnim situacijama.<\/p>\n Najve\u0107e promjene odnose se na trgova\u010dko sudovanje. Prva je izmjena nadle\u017enosti, \u0161to zna\u010di da trgova\u010dki suci vi\u0161e ne\u0107e rje\u0161avati sporove oko nepla\u0107enih telefonskih ra\u010duna, \u0161umskih naknada ili komunalija. Tim \u0107e se stvarima baviti op\u0107inski sudovi, a trgova\u010dki samo \u201cozbiljnim\u201d privrednim postupcima. Daljnja bitna novost korespondira s novim Ste\u010dajnim zakonom, a to je prekidanje postupka ako je tvrtka oti\u0161la u ste\u010daj. Sud \u0107e, neovisno o ste\u010daju, prekinuti postupak i u slu\u010daju da su ra\u010duni poduze\u0107a blokirani vi\u0161e od 120 dana. Cilj je, ka\u017ee ministar Miljeni\u0107, da se sudovi bave rje\u0161avanjem onih predmeta koji se vode izme\u0111u solventnih osoba, a ne gube vrijeme na one koje su nesposobne za pla\u0107anje. Trenutno se parni\u010di \u010dak 17.500 pravnih osoba s blokiranim ra\u010dunima, \u0161to zna\u010di da bi se po novim pravilima o parni\u010dnom postupku zastalo sa 11.000 postupaka na op\u0107inskim, \u017eupanijskim i trgova\u010dkim sudovima, te s jo\u0161 2600 predmeta na Visokom trgova\u010dkom sudu.<\/p>\n Skra\u0107enje postupaka<\/strong><\/p>\n Ministar pravosu\u0111a uvodi i niz pravila kojima bi se gra\u0111ane i pravne osobe demotiviralo u parni\u010denju i beskona\u010dnom podno\u0161enju \u017ealbi, a su\u0111enja skratilo. Tako bi se u postupcima za naplatu nov\u010dane tra\u017ebine ve\u0107 nakon prvostupanjske presude rezervirala sredstva i osigurala naplata. Tu\u017ei li vas, primjerice, HTV da ste du\u017eni 500 kuna za TV pretplatu i sud nepravomo\u0107no presudi da im to morate platiti, banka \u0107e vam automatski s ra\u010duna skinuti 500 kuna. Taj novac \u0107e biti rezerviran i unato\u010d \u017ealbi ne\u0107ete njime raspolagati sve dok se ne donese pravomo\u0107na odluka. Budu\u0107i da vam je 500 kuna ionako ve\u0107 blokirano, vjerojatno se ne\u0107ete ni \u017ealiti da bi vam za godinu ili dvije te kune eventualno bile vra\u0107ene.<\/p>\n Tvrdoglavost i inat<\/strong><\/p>\n U cilju skra\u0107enja postupaka predla\u017ee se odredba koja bi neke tako\u0111er mogla razbjesniti. Ograni\u010dilo bi se, naime, pravo \u017ealbe tako da pred trgova\u010dkim sudovima u bagatelnim stvarima (takve su s vrijedno\u0161\u0107u spora do 2000 kuna) ona uop\u0107e ne bi bila dopu\u0161tena. Uvode se i norme koje bi stranke u sporu trebale \u201csmek\u0161ati\u201d i izbiti im iz glave tvrdoglavost, inat i parni\u010denje do iznemoglosti. Naime, ako jedna strana umjesto su\u0111enja predlo\u017ei nagodbu, a druga strana ne pristane nego inzistira na parnici, riskira da \u0107e platiti kompletne sudske tro\u0161kove \u010dak ako i dobije spor. Tro\u0161kove \u0107e platiti kao da je izgubila spor ako presuda bude podudarna nagodbi koju je odbila. Primjerice, tu\u017eite nekoga za 100.000 kuna, a on vam predla\u017ee nagodbu tako da plati 70.000. Ne pristanete i istjerate slu\u010daj na sud, a sud na kraju presudi da vam mora platiti 71.000 kunu. U tom slu\u010daju, iako ste dobili spor, pla\u0107ate tro\u0161kove postupka. Odredba koja bi tako\u0111er mogla biti povod raspravama je da se o tro\u0161kovima postupka odlu\u010di tek po njegovu zavr\u0161etku.<\/p>\n – \u010cesto se u praksi doga\u0111a da se \u017ealbe podnose samo zbog iznosa tro\u0161ka, a ne zbog merituma stvari – ka\u017ee ministar Miljeni\u0107 koji vjeruje da bi ovakva zakonska odredba smanjila broj \u017ealbi, a te\u017ei\u0161te vratila na ono \u0161to je bit samog postupka.<\/p>\n U nizu promjena predvi\u0111a se i uvo\u0111enje reda kod rokova za \u017ealbe. Sada su oni razli\u010diti za pojedine slu\u010dajeve, pa su negdje 15 dana, negdje 8 ili tri dana. Prijedlog je da se oni izjedna\u010de i pone\u0161to produlje kako bi se dalo vremena za kvalitetnije pisanje \u017ealbi. Restriktivnija bi, zato, bila pravila o pozivanju na sud. Formalno bi se slao poziv samo za prvo ro\u010di\u0161te, a o ostalima bi stranke bile obavije\u0161tene na samom ro\u010di\u0161tu i morale bi same voditi brigu o tome da se odazovu sudu.<\/p>\n Poslovne knjige<\/strong><\/p>\n Ubrzavanju su\u0111enja trebalo bi pridonijeti novo pravilo da se na trgova\u010dkim sudovima ne saslu\u0161avaju svjedoci, nego bi se uvelo na\u010delo pismenih dokaza. Smatra se da u sporovima u kojima sudjeluju pravne osobe mora postojati trag o njihovoj korespondenciji, vode se poslovne knjige, izdaju ra\u010duni, a to su ujedno i glavni dokazi. Ako postoji potreba za iskazom stranaka, svjedoka i vje\u0161taka, preferiralo bi se da budu pismeni i ovjereni kod javnog bilje\u017enika.<\/p>\n Cilj je svih ovih izmjena, ka\u017ee ministar Miljeni\u0107, ubrzati sudske postupke, pojeftiniti ih i pojednostaviti, a istovremeno pove\u0107ati pravnu sigurnost. Bitan korak do toga su i suci oslobo\u0111eni od posla koji nije suda\u010dki i micanje sporova manje vrijednosti sa sudova. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o parni\u010dnom postupku Ministarstvo pravosu\u0111a \u0107e na ljeto poslati u Vladinu proceduru, \u0161to zna\u010di da bi se najesen trebao na\u0107i u Saboru.<\/p>\n Najva\u017enije izmjene u parni\u010dnim postupcima<\/strong><\/p>\n – Uvode se ogledni sporovi (presedansko pravo). U slu\u010daju masovnih tu\u017ebi jedna se rje\u0161ava prioritetno, a stav koji zauzme Vrhovni sud postaje obavezan za sve sudove Izvor: http:\/\/www.nhs.hr\/novosti\/vise_nece_biti_moguce_da_dva_suda_za_iste_slucajeve_presude_razlicito_28131\/<\/p>\n<\/div>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Vi\u0161e ne\u0107e biti mogu\u0107e da razli\u010diti sudovi za iste slu\u010dajeve donose razli\u010dite presude (JUTARNJI LIST) U hrvatski pravni sustav uvodi se presedansko pravo. To zna\u010di da u slu\u010daju masovnih tu\u017ebi, kao primjerice za franak, ne mo\u017ee svaki sud po svome pravnom shva\u0107anju presu\u0111ivati i donositi odluke. Iz mase \u0107e se izdvojiti jedan predmet i prioritetno […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[5],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4367"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4367"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4367\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4368,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4367\/revisions\/4368"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4367"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4367"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4367"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n– Vrhovni sud se osloba\u0111a revizija koje vi\u0161e ne bi bile redovni pravni lijek, nego bi se, kao u Sloveniji, presude mogle preispitivati tek u rijetkim i izvanrednim okolnostima
\n– Uvelo bi se prekidanje postupka na trgova\u010dkim sudovima ako je jedna od tvrtki u ste\u010daju ili je u blokadi vi\u0161e od 120 dana. Smatra se besmislenim suditi nesolventnim strankama
\n– Odmah nakon nepravomo\u0107ne presude stranci koja je izgubila banka mora blokirati sredstva. Ona bi se rezervirala radi osiguranja naplate po zavr\u0161etku \u017ealbenog postupka
\n– Ograni\u010dilo bi se pravo na \u017ealbu u sporovima male vrijednosti pred trgova\u010dkim sudovima. Za vrijednost manju od 2000 kuna ne bi se dopu\u0161tala \u017ealba
\n– Promijenila bi se nadle\u017enost pa trgova\u010dki sudovi vi\u0161e ne bi sudili svim pravnim osobama. Naplata telefonskih ra\u010duna i komunalija i\u0161la bi op\u0107inskim sudovima<\/p>\n