Kao planirani dovr\u0161etak restrukturiranja navodi se kraj 2017. za H\u017d Infrastrukturu i Putni\u010dki prijevoz, dok se u slu\u010daju H\u017d Carga dovr\u0161etak planira tek za kraj 2018.<\/p>\n
Restrukturiranje javnih poduze\u0107a mnogi smatraju klju\u010dem uspjeha reformi javnog sektora u Hrvatskoj.<\/p>\n
Podnose\u0107i izvje\u0161\u0107e o provedbi preporuka Europske komisije Vlada je upravo restrukturiranju “koje je u tijeku u ve\u0107em broju dru\u0161tava” \u00a0pripisala bolje rezultate u pro\u0161loj godini. Pohvalila se da su 22 strate\u0161ka poduze\u0107a lani ostvarila 3,81 milijardu kuna dobiti ili oko 3,5 puta vi\u0161e nego 2013., pri \u010demu su rashode poslovanja smanjila 11 posto. Na ime ostvarenog poslovnog rezultata iz prethodne godine lani su njihove uplate u prora\u010dun iznosile 627 milijuna kuna, a ove godine planirane su u iznosu 1,6 milijardi kuna. Me\u0111utim, izneseni pokazatelji rezultata restrukturiranja nekoliko odabranih tvrtki – tri iz podru\u010dja cestovnog i tri iz \u017eeljezni\u010dkog prometa – vi\u0161e upu\u0107uju na to da u pogledu restrukturiranja ve\u0107i dio posla tek predstoji.<\/p>\n
kuna uplatila su lani u prora\u010dun 22 dr\u017eavna poduze\u0107a<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n
Dok bi se u slu\u010daju HAC-a i ARZ-a to trebalo rije\u0161iti privatizacijom HAC-ONC-a, za tvrtke iz sustava H\u017d-a kao planirani dovr\u0161etak procesa restrukturiranja navodi se kraj 2017. za H\u017d Infrastrukturu i Putni\u010dki prijevoz, do se u slu\u010daju H\u017d Carga dovr\u0161etak planira za kraj 2018. U sva tri slu\u010daja, dakle, time \u0107e se gotovo cijeli mandat baviti idu\u0107a vlada. Iz tabli\u010dnog prikaza provedbe restrukturiranja cestovnih tvrtki, pak, jedva da se i\u0161ta mo\u017ee i\u0161\u010ditati. U slu\u010daju Autoceste Rijeka Zagreb stoji da je proces restrukturiranja zavr\u0161en u prosincu 2014., a me\u0111u rezultatima restrukturiranja navodi se tek u\u0161teda od milijun kuna i Pravilnik o unutarnjem ustroju. Uz HAC se, pak, isti\u010de tro\u0161ak provedbe procesa restrukturiranja od 62,2 milijuna kuna, a kao efekti u 2014. godini specificirani su smanjenje broja radnika za 18 i u\u0161teda na tim tro\u0161kovima od 4,5 milijuna te 16,7 milijuna na materijalnim tro\u0161kovima.<\/p>\n
Kod Hrvatskih cesta lanjski su rezultati restrukturiranja samo opisno konstatirani (sa “da”), i to na materijalnim tro\u0161kovima i unutarnjoj organizaciji. Premda za “\u017eeljezni\u010dka” poduze\u0107a\u00a0Vlada predvi\u0111a da \u0107e za restrukturiranje trebati jo\u0161 najmanje tri-\u010detiri godine, kod njih su barem detaljnije i konkretnije izneseni dosada\u0161nji rezultati. Primjerice, iako bi se program restrukturiranja H\u017d Carga tek trebao poslati u EK, tro\u0161ak provedbe restrukturiranja u toj tvrtki procijenjen je na 1,3 milijuna, a lani je ostvareno smanjenje broja zaposlenih za 416, uz 76 milijuna kuna smanjenja tro\u0161ka zaposlenih. Uz to, materijalni tro\u0161kovi smanjeni su za gotovo 16 milijuna. Gubitak tvrtke u odnosu na godinu prije je smanjen, na 120 milijuna. H\u017d Putni\u010dki prijevoz smanjio je lani materijalne tro\u0161kove za 77 milijuna, a one za zaposlene za 33 milijuna, s tim da je broj zaposlenih smanjen za 181.<\/p>\n
Kod Infrastrukture, koja je za zbrinjavanje radnika od 2012. izdvojila 252 milijuna kuna, kao prvi rezultati restrukturiranja navodi\u00a0se smanjenje\u00a0tro\u0161kova zaposelnih za 53 milijuna, dok su materijalni tro\u0161kovi 2014. pove\u0107ani , zbog poja\u010danih aktivnosti na odr\u017eavanju infrastrukture. Za\u0161to se javna poduze\u0107a ve\u0107 dugo isti\u010du kao prioritet zorno je pokazalo i posljednje izvje\u0161\u0107e o deficitu i dr\u017eavnom dugu, \u010dijem je sna\u017enom rastu posljednjih godina (osim teku\u0107ih deficita) bitno pridonijelo upravo uklju\u010divanje dr\u017eavnih tvrtki, njihovih dugova i jamstava. \u010cinjenica da su metodolo\u0161ke promjene u statistici nacionalnih ra\u010duna upravo kod Hrvatske rezultirale najve\u0107om revizijom duga\/deficita u usporedbi s ostalim \u010dlanicama EU samo je jo\u0161 jedna potvrda veli\u010dine javnog tj. sektora dr\u017eavnih tvrtki.<\/p>\n
Kako \u0107e se javnom dugu, prema europskoj metodologiji, idu\u0107e godine pribrojati i poveliki dugovi ve\u0107ih komunalnih poduze\u0107a (holding), ve\u0107 je dio lanjskih preporuka EK i\u0161ao i u smjeru “redefiniranja pojma i opsega evidencije dr\u017eavne imovine” te uspostave sustava izvje\u0161tavanja o poslovanju trgova\u010dkih dru\u0161tava u vlasni\u0161tvu jedne ili vi\u0161e jedinica lokalne i podru\u010dne samouprave. No, Vlada na tome dosad nije mnogo napravila, pa je nedavno u programu \u00a0reformi za svibanj najavila Izmjene zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, a za rujan i novu Uredbu o ustrojstvu te na\u010dinu vo\u0111enja Sredi\u0161njeg registra dr\u017eavne imovine.<\/p>\n
Tim pro\u0161irenjem obuhvata omogu\u0107it \u0107e se uvo\u0111enje obveze izvje\u0161\u0107ivanja o poslovanju za tvrtke u vlasni\u0161tvu lokalnih jedinica, tj. gradova ili \u017eupanija. Model izvje\u0161tavanja i lista informacija koje \u0107e morati podastrijeti trebala bi se definirati u srpnju. Do jeseni bi, pak, trebao krenuti i pilot projekt kojim bi se za odre\u0111eni broj dr\u017eavnih poduze\u0107a s ciljem odgovornijeg i uspje\u0161nijeg poslovanja definirali i objavili specifi\u010dni srednjoro\u010dni ciljevi utemeljeni na indikatorima sli\u010dnih tvrtki. Sve u svemu, planirane aktivnosti za ovu godinu uglavnom su normativnog karaktera, a to je lak\u0161e ispuniti negoli pokazati provedbenu odlu\u010dnost. Stoga su to potezi koji su pogodni kao alibi.<\/p>\n