KAMO JE NESTAO SOCIJALNI DIJALOG?<\/p>\n
\u0160to vi\u0161e pri\u010damo o socijalnom dijalogu i partnerstvu, stanje je lo\u0161ije, ka\u017ee Sever<\/p>\n
(GLAS SLAVONIJE) Iako od jeseni pro\u0161le godine u Hrvatskoj traje projekt \u201cJa\u010danje tripartitnog socijalnog dijaloga u Hrvatskoj\u201d, financiran iz programa darovnica Norve\u0161ke, u hrvatskoj je praksi, sude\u0107i prema rije\u010dima sindikalaca i poslodavaca, od socijalnog dijaloga ostalo vrlo malo.
\nTaj projekt se u praksi provodi u suradnji s Norve\u0161kom konfederacijom sindikata i Konfederacijom norve\u0161kih poduze\u0107a, a njihova su iskustva sigurno dobra. No u Hrvatskoj posljednjih godina ne uspijevaju za\u017eivjeti ni najbolje ideje.<\/p>\n
Potvr\u0111uje to i rasprava \u010dlanova Gospodarsko-socijalnog vije\u0107a (GSV) o socijalnom dijalogu. Naime, i sindikalci i poslodavci tvrde kako njega u Hrvatskoj vi\u0161e nema. Ali, kako vidimo, ni nekih osobitih prosvjeda zbog toga. Kao da su se i radnici pomirili s beznadnim stanjem u zemlji, pa \u010dekaju da im radni\u010dka prava, uobi\u010dajena u zemljama zapadne demokracije – padnu s neba.<\/p>\n
Beznadna situacija<\/strong><\/p>\n Kako zbog bolesti trenutno nema ni ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsi\u0107a, jedinog s kim su i mogli razgovarati, sindikati se osje\u0107aju jo\u0161 beznadnije.<\/p>\n – Pitanje dijaloga je va\u017eno, u Europi je to na nekim drugim razinama. Mi smo ga stvarno uru\u0161ili do kraja. Ispada da je, \u0161to vi\u0161e pri\u010damo o socijalnom dijalogu i partnerstvu, stanje lo\u0161ije – rekao nam je Kre\u0161imir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, prema kojemu, sve se to srozalo, pa se, ka\u017ee, srozavaju i prava.<\/p>\n On podsje\u0107a da dio privatnog sektora i dalje uredno ispla\u0107uje bo\u017ei\u0107nice, regres, jubilarnu nagradu i drugo, ali postoji i dio onih koji to ne \u010dine, a mogli bi, niti imaju organizirane sindikate.<\/p>\n – Tu je i pitanje pohlepe tih poslodavaca, koji gledaju za sebe izvu\u0107i \u0161to vi\u0161e mogu, pa to ne \u010dine. No dio privatnog sektora koji je potentan to ispla\u0107uje i dogovara se sa sindikatima. Ono \u0161to je postalo problem jest da se u javnom sektoru poku\u0161ava uravnilovkom poslo\u017eiti stvari. Ako u ovom trenutku dr\u017eavni prora\u010dun nije u stanju osigurati pla\u0107e za zaposlene u dr\u017eavnim i javnim slu\u017ebama, jer sredstava nema, treba stvoriti preduvjete da se u sljede\u0107em razdoblju to ipak vrati. Ali, tako\u0111er, ako postoje dr\u017eavna poduze\u0107a koja to dijelom mogu isplatiti, ne bi trebalo i\u0107i s uravnilovkom, jer to dovodi do negativne selekcije ljudi – zaklju\u010duje Sever.<\/p>\n Prema njegovim rije\u010dima, ni oni ni HUP nisu zadovoljni kako se to odvija. Kada je rije\u010d o nacionalnom, trostranom socijalnom dijalogu, ka\u017ee, to jednostavno \u201c\u0161teka\u201d.<\/p>\n Bez rasprave na GSV-u<\/strong><\/p>\n – Ne mogu socijalni partneri, sindikati i poslodavci utjecati na to da vladaju\u0107i po\u0161alju prijedlog zakona ranije. Ne mo\u017eemo utjecati ni da kona\u010dno uklju\u010de na\u0161e predstavnike u razli\u010dite radne skupine, ni da se ima dovoljno vremena za raspravu umjesto da se sve radi na brzinu. Sve je to do Vlade, to su njezini propusti. Od nas se u pravilu tra\u017ei da podijelimo odgovornost i krivnju kada je \u201cu igri\u201d ne\u0161to \u0161to je lo\u0161e za radnike. A kada je ne\u0161to pozitivno, to je Vladina zasluga – isti\u010de Sever.<\/p>\n I zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakeli\u0107 potvr\u0111uje kako i oni i sindikati misle da najve\u0107u odgovornost snosi Vlada, s obzirom na uspostavljenu dobru praksu prija\u0161njih vlada.<\/p>\n – Oni su unijeli promjene, prije svega ukinuli Vladin ured za socijalno partnerstvo, koji je bio koordiniraju\u0107e tijelo. Na taj na\u010din doveli su do toga da vrlo \u010desto imamo primjere da zakoni idu u proceduru prije nego \u0161to su raspravljeni na GSV-u. To je velik i ozbiljan problem, jer prema sporazumu o osnivanju GSV-a svi zakoni koji imaju veze s gospodarskim i socijalnim stanjem trebaju biti prvo tu raspravljeni. A sada imamo slu\u010dajeve da pojedina ministarstva to zaobilaze i odmah ih \u0161alju u saborsku ili Vladinu proceduru. Uostalom, sami su priznali da ni njihova me\u0111uresorna komunikacija ba\u0161 nije najbolja, pa stoga i dolazi do \u201c\u0161umova\u201d – zaklju\u010duje Jakeli\u0107.<\/p>\n Igor BO\u0160NJAK<\/p>\n BERNARD JAKELI\u0106<\/p>\n glavni direktor HUP-a<\/p>\n To je odraz uspje\u0161nosti dru\u0161tva<\/strong><\/p>\n Zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakeli\u0107 ka\u017ee da je razina socijalnog dijaloga u dru\u0161tvu odraz njegove uspje\u0161nosti, pa je velika odgovornost na Vladi da to prepozna. \u201cNo ona nema plan \u0161to treba raditi, pa odluke donosi ad hoc\u201d, smatra Jakeli\u0107. Na tvrdnju da su se tu poslodavci i sindikati neuobi\u010dajeno na\u0161li na istoj strani, Jakeli\u0107 podsje\u0107a da su neke stvari i donijeli konsenzusom, iako je uobi\u010dajeno druk\u010dije. \u201cUpravo taj okvir – socijalni dijalog, slu\u017ei za argumentaciju svojih stavova. Iako smo kriti\u010dni prema Vladinu stavu spram toga u posljednje vrijeme, treba ipak re\u0107i da to kod nas funkcionira na pristojnoj razini, u odnosu prema nekim zemljama \u0161ire regije – \u010dlanicama EU-a\u201d, ka\u017ee Jakeli\u0107. Smatra da su uspje\u0161nost i sadr\u017eajnost rada toga tijela uvjetovani najve\u0107im dijelom time koliko Vlada \u017eeli da druga dva socijalna partnera sudjeluju u tome. \u201cJer time se onemogu\u0107ava zloporaba politike, da \u010detiri godine radi \u0161to ho\u0107e. Ona treba voditi ra\u010duna o stavovima razli\u010ditih dru\u0161tvenih skupina, a ove dvije zasigurno su najva\u017enije\u201d, ka\u017ee Jakeli\u0107.<\/p>\n BO\u017dI\u0106NICE I REGRESI U \u201cZEMLJI BLAGOSTANJA\u201d<\/strong><\/p>\n Bo\u017ei\u0107nice, regresi, jubilarne nagrade i bar djelomi\u010dna sigurnost radnog mjesta (o 13. pla\u0107i da i ne govorimo) ovdje su sve vi\u0161e dijelovi zaboravljene kategorije, s kojom se susre\u0107u tek rijetki, a oni koji su tek prije godinu-dvije u\u0161li u svijet rada vjerojatno imaju dojam da im to i ne pripada. Vi\u0161e ne poma\u017ee ni ako ste zaposleni u nekad privilegiranim dr\u017eavnim i javnim slu\u017eabama – u rezanju svega i njihova su se prava na\u0161la na udaru. Od obe\u0107anja o blagostanju u \u201cna\u0161oj\u201d dr\u017eavi s po\u010detka 90-ih danas nije ostalo gotovo ni\u0161ta, jer je niz nesposobnih vlada i poslijeratnih kvazimenad\u017eera iza sebe ostavio pusto\u0161 i neizvjesnu budu\u0107nost za sve one koji jo\u0161 imaju posao.<\/p>\n KRE\u0160IMIR SEVER<\/p>\n predsjednik NHS-a<\/p>\n Kao majka, a ne kao ma\u0107eha<\/strong><\/p>\n Na pitanje ho\u0107e li nove generacije uop\u0107e \u010duti za neke od kategorija prava radnika o kojima razgovaramo, Sever ka\u017ee kako \u017eeli vjerovati da ho\u0107e. \u201cU privatnom bi sektoru sigurno trebali, iako najave koje se polako valjaju svijetom, pa tako i Europom, ne idu u dobrom smjeru kada je rije\u010d o radnim mjestima. No dobit vlasnika u svijetu je izuzetno visoka i ono na \u010demu treba ustrajati, a mogu\u0107e je sna\u017enijim sindikalnim organiziranjem, jest da se ljudi i u privatnom i u javnom sektoru odlu\u010duju pristupati sindikatima, organiziraju sindikate, utje\u010du na sindikalne politike, izlaze na prosvjede, sudjeluju u \u0161trajkovima. Jer sna\u017enijom sindikalnom organizirano\u0161\u0107u mogu utjecati i na kolektivno pregovaranje, i time na pravedniju raspodjelu dobiti. Da se dr\u017eava prema njima pona\u0161a kao majka, a ne kao ma\u0107eha\u201d, isti\u010de Sever.<\/p>\n PRIGOVORI SINDIKATA I HUP-a SU DA IH VLADA ZAOBILAZI U RASPRAVAMA O VA\u017dNIM ZAKONIMA<\/p>\n