{"id":4254,"date":"2015-04-30T23:59:00","date_gmt":"2015-04-30T22:59:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=4254"},"modified":"2015-05-01T16:13:06","modified_gmt":"2015-05-01T15:13:06","slug":"1-maj-1-svibanj-medunarodni-praznik-rada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=4254","title":{"rendered":"1. Maj – 1. svibanj ME\u0110UNARODNI PRAZNIK RADA"},"content":{"rendered":"

Prvi svibanj, Me\u0111unarodni praznik rada, podsje\u0107anje je na povijesnu borbu radni\u010dke klase u \u010ditavom svijetu i te\u017enju da se stvore humaniji i pravedniji odnos prema radniku\/ci.<\/p>\n

\"\"Stoljetna borba za radni\u010dka prava<\/strong>
\nFederacija trgova\u010dkih organizacija i Radni\u010dki sindikat su 1884. godine donijeli rezoluciju o osmosatnom radnom vremenu, koja je trebala stupiti na snagu 1. svibnja 1886. godine.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\n
Ova rezolucija je izazvala generalni \u0161trajk u cilju ostvarenja radni\u010dkih zahtjeva, jer sve legalne metode nisu uspjele. S obzirom da su radnici do tada radili 10, 12 ili \u010dak 14 sati dnevno, podr\u0161ka za osmosatno radno vrijeme je izuzetno brzo rasla, bez obzira na indiferentnost i neslaganje mnogih sindikalnih vo\u0111a. U travnju1886. godine, 250.000 radnika je uzelo u\u010de\u0161\u0107e u \u0161trajku. Centar pokreta je bio u Chicagu i bio je organiziran od strane Me\u0111unarodne radni\u010dke asocijacije. Biznismeni i dr\u017eavne institucije su bile zaprepa\u0161tene sve ve\u0107im revolucionarnim karakterom pokreta i spremili su i adekvatnu obranu. Policija i lokalna milicija podigli su stupanj spremnosti te dobili novo naoru\u017eanje, a sve to su financirali lokalni biznismeni. “Chicagocommercial club” je financirao sa 2.000 dolara nabavu strojnica za Nacionalnu gardu Illinois-a koje su se trebale upotrijebiti protiv \u0161trajka\u010da.<\/div>\n<\/div>\n
\"\"<\/div>\n

Bez obzira na sve to, do 1. svibnja pokret je okupio veliki broj tekstilnih, obu\u0107arskih i radnika iz ostalih grana privrede. Ali, 3. maja 1886. godine, policija je po\u010dela pucati na radnike u “McCormic Ripper works factory” i tom prilikom su ubijena \u010detiri radnika, a veliki broj radnika je ranjen. \u010celnici sindikata su sljede\u0107i dan sazvali masovni miting u Hymarket squer-u kako bi protestirali protiv brutalnosti. Miting je pro\u0161ao bez incidenta, ali kada je na red do\u0161ao i posljednji govornik ostalo je tek nekoliko stotina \u0161trajka\u010da. Tada je 180 policajaca do\u0161lo i naredilo im da se razi\u0111u.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Kada je govornik si\u0161ao sa platforme, ba\u010dena je bomba na policiju i tom prilikom je ubijen jedan policajac, a ranjeno 70. Policija je odgovorila pucnjavom, ubiv\u0161i jednog, a raniv\u0161i mnoge druge. Iako nikada nije to\u010dno utvr\u0111eno tko je bacio bombu, ovaj incident je poslu\u017eio kao izgovor za napad na ljevicu i radni\u010dki pokret. Policija je upadala i pretra\u017eivala domove i kancelarije osumnji\u010denih radikala, a stotine ih je uhap\u0161eno bez optu\u017ebe.<\/p>\n

\u00a0\"\"<\/a><\/p>\n

\u010celnici radni\u010dke partije su uznemiravani, a osam njih koji su bili najaktivniji optu\u017eeni su za zavjeru prilikom ubojstva koje se dogodilo u bomba\u0161kom napadu na Hymarket-u. Sud je svu osmoricu proglasio krivim, usprkos nedostatku dokaza koji bi ih povezali sa bomba\u0161em (od njih osmorice, samo jedan je bio prisutan na mitingu u to vrijeme, dok su se ostali ve\u0107 bili razi\u0161li) i osu\u0111eni su na kaznu smrti. Albert Parsons, August Spiss, Adolf Fisher i George Angel obje\u0161eni su 11. studenog1887 godine, Louis Leing je izvr\u0161io samoubojstvo u zatvoru, dok su ostala trojica oslobo\u0111eni 1893. godine. Ne za\u010du\u0111uje \u010dinjenica da su dr\u017eava, biznismeni i ostali zvani\u010dnici, kao i predstavnici medija, \u017eeljeli sakriti pravu istinu o “svibanjskim doga\u0111ajima”, predstavljaju\u0107i ga kao praznik koji se slavi isklju\u010divo na Crvenom trgu u Moskvi. U svojim poku\u0161ajima da izbri\u0161u povijesnu istinu i zna\u010daj 1. svibnja, umjesto Dana rada progla\u0161en je Dan zakona, praznik koji ima svaku drugu konotaciju, osim one koja bi zaista trebala biti. Bez obzira na sve to, doga\u0111aji iz 1886. i pogubljenje \u010dika\u0161kih radnika je ipak utjecalo na svijest naroda kao i budu\u0107ih generacija radikala.<\/p>\n

Izvor: www.sigmacentar.hr<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n

\u010cESTITKA ZA 1. SVIBANJ<\/em><\/h1>\n

 <\/p>\n

Svim radnicama i radnicima i \u010dlanicama i\u00a0 \u010dlanovima Sindikata infrastrukture H\u017d-a upu\u0107ujemo iskrene \u010destitke u povodu 1. svibnja\u00a0 Me\u0111unarodnog praznika rada. <\/em><\/p>\n

Pravo na rad i pravo na \u017eivot od vlastitog rada su temeljne \u00a0vrijednosti kojih se trebamo prisjetiti na taj dan.<\/em><\/p>\n

Praznik rada se slavi kao spomen na velike radni\u010dke demonstracije odr\u017eane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima sa policijom poginulo vi\u0161e od dvije stotine radnika, a osmero\u00a0 je radnika osu\u0111eno na smrt.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Proslavljaju\u0107i ovaj dan potvr\u0111ujemo potrebu konstantnog razvoja socijalnog dijaloga.<\/em><\/p>\n

Sretan Vam 1. svibnja Me\u0111unarodni praznik rada!<\/p>\n

\u00a0<\/em>
\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prvi svibanj, Me\u0111unarodni praznik rada, podsje\u0107anje je na povijesnu borbu radni\u010dke klase u \u010ditavom svijetu i te\u017enju da se stvore humaniji i pravedniji odnos prema radniku\/ci. Stoljetna borba za radni\u010dka prava Federacija trgova\u010dkih organizacija i Radni\u010dki sindikat su 1884. godine donijeli rezoluciju o osmosatnom radnom vremenu, koja je trebala stupiti na snagu 1. svibnja 1886. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[5],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4254"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4254"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4254\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4279,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4254\/revisions\/4279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}