{"id":4228,"date":"2015-04-20T09:22:52","date_gmt":"2015-04-20T08:22:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=4228"},"modified":"2015-04-20T09:22:52","modified_gmt":"2015-04-20T08:22:52","slug":"20-04-2015-hrvatska-krajnja-luka-novog-kineskog-%e2%80%98puta-svile%e2%80%99-teskog-20-bilijuna-dolara-preuzeto-s-jutarnji-hr","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=4228","title":{"rendered":"20.04.2015. &#8211; Hrvatska &#8211; krajnja luka novog kineskog \u2018puta svile\u2019 te\u0161kog 20 bilijuna dolara (preuzeto s Jutarnji.hr)"},"content":{"rendered":"<p><em>Brze \u017eeljeznice, nove autoceste i luke trebale bi povezati cijelo tr\u017ei\u0161te Europe i Azije, s ukupno tri milijarde potro\u0161a\u010da<\/em><\/p>\n<div>\n<div id=\"__phlinews\">\n<p>Koliko je porastao globalni utjecaj, postalo je jasno pro\u0161li mjesec: prvo Velika Britanija, a potom i druge velike \u010dlanice EU \u0161okirali su SAD pridru\u017eiv\u0161i se kao suosniva\u010di Azijskoj banci za ulaganja u infrastrukturu (AIIB). Me\u0111utim, u o\u017eujku je dodatni zamah dobila jo\u0161 jedna kineska inicijativa koja bi mogla imati dramati\u010dan utjecaj na globalno gospodarstvo, a iz koje bi i Hrvatska mogla izvu\u0107i prednosti ako se na strate\u0161koj razini otvori novim prilikama.<\/p>\n<h2>Razvojni fond<\/h2>\n<p>Rije\u010d je o novom \u201cputu svile\u201d, golemom programu infrastrukturnih ulaganja pod nazivom \u201cJedan pojas &#8211; jedna cesta\u201d (One Belt One Road). Na posljednjem zasjedanju Nacionalnog narodnog kongresa u o\u017eujku ova je inicijativa &#8211; koja jednim svojim krakom doti\u010de i Hrvatsku &#8211; imenovana glavnim prioritetom Kine, a to zna\u010di da iza projekta staje i konkretan novac.<\/p>\n<p>Nove autoceste, brze \u017eeljeznice, luke te energetska i komunikacijska infrastruktura trebale bi, ciljaju Kinezi, povezati cijelo euroazijsko podru\u010dje s tri milijarde potro\u0161a\u010da. Kopnena komponenta, \u201cGospodarski pojas puta svile\u201d, trebala bi povezati 20 zemalja od Kine do Turske, Rumunjske i sjevera Europe, a \u201cPomorski put svile 21. stolje\u0107a\u201d poja\u010dat \u0107e pomorske rute do Afri\u010dkog roga te Sueskim kanalom do sjevernog Jadrana.<\/p>\n<p>Cilj ovog projekta, koji je kineski predsjednik\u00a0<strong>Xi Jinping<\/strong>\u00a0prvi put predstavio krajem 2013. godine, jest u deset godina ostvariti 2,5 bilijuna dolara vanjske trgovine na godi\u0161njoj razini me\u0111u zemljama u gospodarskom pojasu. Kinezi su spremni sami ulagati, nude kredite i garancijske fondove, a ukupna ulaganja procjenjuju se na bilijune dolara. Za po\u010detak, Kina je za me\u0111unarodna ulaganja osnovala novi fond vrijedan 40 milijardi dolara.<\/p>\n<p><strong>Kre\u0161imir Jurlin<\/strong>, znanstvenik sa zagreba\u010dkog Instituta za razvoj i me\u0111unarodne odnose, isti\u010de kako je u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europskoj uniji razmjerno malo pozornosti upu\u0107eno ovoj kineskoj inicijativi, \u201cvjerojatno zbog percepcije kako je rije\u010d o projektu daleke budu\u0107nosti\u201d.<\/p>\n<h2>\u017deljeznice i tuneli<\/h2>\n<p>&#8211; Ideja zaista zvu\u010di futuristi\u010dki i megalomanski jer dvije komponente te inicijative, kopnena i morska, predstavljaju integrirani niz velikih infrastrukturnih projekata, procijenjenih na vi\u0161e od 20 bilijuna dolara. Me\u0111utim, nije rije\u010d o tek planiranoj gradnji pruge ili autoceste s po\u010detkom u Kini, koja \u0107e za deset ili 20 godina zavr\u0161iti u Europi. Dio tog projekta ve\u0107 se ostvaruje te je Kina najavila alokaciju 40 milijardi dolara u razvojni fond kao dio svojih ukupnih planiranih ulaganja, procijenjenih na 1,7 bilijuna dolara. Kina tako\u0111er sufinancira konkretne projekte koji su kompatibilni s inicijativom, primjerice vrijednosti 23 milijarde dolara prema bilateralnim sporazumima s Kazahstanom &#8211; isti\u010de Jurlin.<\/p>\n<p>&#8211; Prema postoje\u0107im planovima, obje komponente potencijalno uklju\u010duju i na\u0161e tranzitne pravce jer prekomorska zavr\u0161ava u Jadranu, a \u017eeljezni\u010dka u Turskoj. Ponovno, nije rije\u010d o dalekoj budu\u0107nosti jer je na\u0161oj javnosti malo poznato da se povezivanje Europe i Azije izrazito intenziviralo, primjerice otvaranjem tunela ispod Bospora 2013. te uspostavom \u017eeljezni\u010dke transeuroazijske veze preko Rusije (Chongqing &#8211; Duisburg) koja je otvarena 2011. godine &#8211; navodi Jurlin.<\/p>\n<h2>Velike mogu\u0107nosti<\/h2>\n<p>Nagla\u0161ava kako je stoga potrebno strate\u0161ki razmotriti ne samo \u010dinjenicu \u0161to \u0107e paketi s Dalekog istoka sve br\u017ee stizati do hrvatskih potro\u0161a\u010da i tako dodatno predstavljati konkurenciju hrvatskim trgovcima, nego i vrlo velike mogu\u0107nosti infrastrukturnih ulaganja u Hrvatskoj te u zemljama bli\u017eeg okru\u017eenja.<\/p>\n<p><strong>Steen Jakobsen<\/strong>, glavni ekonomist danskog Saxo Banka koji je pro\u0161li tjedan boravio u Hrvatskoj, ka\u017ee kako su motivi Kine prili\u010dno jasni. &#8211; Kina ostaje bez izvoznih tr\u017ei\u0161ta, ali novi put svile \u0107e Pekingu osigurati ne samo trgovinu, nego i utjecaj na tr\u017ei\u0161tima u nastajanju u cijeloj Aziji i Europi &#8211; obja\u0161njava Jakobsen.<\/p>\n<p>Azijska banka za infrastrukturna ulaganja bit \u0107e klju\u010dni dio financiranja infrastrukture novog puta svile, napominje Jakobsen te isti\u010de kako se dosad toj banci priklju\u010dilo vi\u0161e od 60 zemalja. No, primijetio je, Hrvatska nije zatra\u017eila \u010dlanstvo-<\/p>\n<div>\n<h2>Kinezi ula\u017eu u Srbiju 5,5 milijardi $<\/h2>\n<p>Mario Renduli\u0107, predsjednik Poslovne asocijacije Kine i jugoisto\u010dne Europe, isti\u010de da Hrvatska jedina u regiji ne sura\u0111uje s Kinom na infrastrukturnim projektima. &#8211; Samo u Srbiji dogovoreno je 5,5 milijardi dolara poslova: \u017eeljeznice, termoelektrane i hidroelek- trane, autoceste, rije\u010dne luke&#8230; &#8211; isti\u010de Renduli\u0107 \u010dija udruga radi na promociji Hrvatske u Kini i tr\u017ei\u0161tima sredi\u0161nje Azije, mogu\u0107nostima gospodarske suradnje kineskih i hrvatskih tvrtki, kao i kineskih ulaganja i kapitala u regiji. U Luci Dunav u Pan\u010devu, najja\u010doj u regiji, pregovara se o osnivanju slobodne zone u kojoj bi Kinezi ulo\u017eili u proizvodne pogone, ka\u017ee Renduli\u0107. Me\u0111u novim \u010dlanicama EU, Kina ima najja\u010du poslovnu suradnju s Poljskom i Ma\u0111arskom. \u017deljeznica, morske i rije\u010dne luke neki su od projekata za koje su Kinezi zainteresirani u Hrvatskoj, ka\u017ee Mario Renduli\u0107.<\/p>\n<p>Izvor:\u00a0<a href=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/hrvatska---krajnja-luka-kineskog--puta-svile--vrijednog-20-bilijuna-dolara\/1333986\/\" target=\"_blank\">http:\/\/www.jutarnji.hr\/hrvatska&#8212;krajnja-luka-kineskog&#8211;puta-svile&#8211;vrijednog-20-bilijuna-dolara\/1333986\/<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Brze \u017eeljeznice, nove autoceste i luke trebale bi povezati cijelo tr\u017ei\u0161te Europe i Azije, s ukupno tri milijarde potro\u0161a\u010da Koliko je porastao globalni utjecaj, postalo je jasno pro\u0161li mjesec: prvo Velika Britanija, a potom i druge velike \u010dlanice EU \u0161okirali su SAD pridru\u017eiv\u0161i se kao suosniva\u010di Azijskoj banci za ulaganja u infrastrukturu (AIIB). Me\u0111utim, u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[5],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4228"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4228"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4228\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4229,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4228\/revisions\/4229"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4228"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4228"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4228"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}