Ministar financija Boris Lalovac kazao je u srijedu da je dio javnih poduze\u0107a velik uteg za prora\u010dun, pa \u0107e biti zna\u010dajnijih pomaka i rezanja u javnim poduze\u0107ima i u dijelu njihovih pla\u0107a, materijalnih tro\u0161kova, ali i tretmanu njihovih investicija.<\/p>\n
Umjesto 12,8 milijardi\u00a0kuna<\/a>, pro\u0161logodi\u0161nji prora\u010dunski deficit mogao bi iznositi izme\u0111u 16 i 18 milijardi kuna, rekao je u srijedu ministar financija Boris Lalovac za Hrvatski radio. Po njegovim rije\u010dima, do kraja travnja dobit \u0107e se prvi izra\u010dun prema novoj metodologiji Eurostata ESA2010, koji bi mogao pokazati bitno ve\u0107i deficit od planiranih 12,8 milijardi kuna, ili 3,8 posto bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP).<\/p>\n – Umjesto prema ‘cash’ principu, prema novoj metodologiji u deficit se ra\u010dunaju dugovi javnih poduze\u0107a \u010dak i jamstva koje je Vlada dala nekim poduze\u0107ima, recimo\u00a0H\u017d Cargu<\/a>. Isto tako, po ESA metodologiji u deficit ulaze i neki dijelovi javno privatnog partnerstva. Tako bi po nekim projekcijama u deficit mogli u\u0107i i izdaci za\u00a0Zra\u010dnu luku Zagreb<\/a>, a na \u0161to nismo ra\u010dunali, kazao je Lalovac, dodav\u0161i kako \u0107e deficit\u00a0sigurno<\/a>\u00a0bit ve\u0107i od 5 posto BDP-a.<\/p>\n Istaknuo je kako je pro\u0161loga tjedna Vlada u Bruxelles poslala prvi set mjera iz Plana reformi, a da zajedno s potpredsjednikom\u00a0Vlade<\/a>\u00a0Brankom Gr\u010di\u0107em u nedjelju i ponedjeljak ima sastanak s povjerenikom Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierreom Moscovicijem.<\/p>\n – Tada \u0107emo vidjeti koliko su oni zadovoljni s prvim paketom mjera, ka\u017ee Lalovac, dodav\u0161i kako je s Europskom komisijom dogovoreno da \u0107e biti primjenjena i dubinska analiza za zavode, agencije i institute. I tih 180 institucija morat \u0107e se ubudu\u0107e i po pla\u0107ama i po materijalnim rashodima prilagoditi dr\u017eavnoj upravi.<\/p>\n Naveo je kako je stoga preda svakom budu\u0107om Vlade ozbiljno bavljenje restrukturiranjem i upravljanjem javnim poduze\u0107ima.<\/p>\n – U centralnom prora\u010dunu skoro imamo primarni suficit jer imate 12,8 milijardi deficita, a od toga 10,5 milijardi iznose\u00a0kamate<\/a>. Ispada da je dio javnih poduze\u0107a velik uteg za prora\u010dun. Komisija tra\u017ei da se ograni\u010de njihova zadu\u017eivanja tako da \u0107e biti zna\u010dajnijih pomaka i rezanja u javnim poduze\u0107ima i u dijelu njihovih pla\u0107a, materijalnih tro\u0161kova, ali i tretmanu njihovih investicija, naglasio je ministar financija.<\/p>\n Neke od mjera koje \u0107e uskoro obuhvatit agencije i javna poduze\u0107a su ulazak njihovih primanja u centralni obra\u010dun pla\u0107a, ujedna\u010davanje materijalnih tro\u0161kova za sve agencije i javna poduze\u0107a, ja\u010da kontrola tro\u0161kova i, u skladu s time, ve\u0107a uloga internih i Dr\u017eavne revizije. Lalovac i ministri jo\u0161 uvijek tra\u017ee modus kako \u0107e se oba\u010dunavati pla\u0107e izvanprora\u010dunskih korisnika, te zasad prou\u010davaju modele kako su to rije\u0161ile neke zemlje koje su bile u sli\u010dnim problemima, poput Gr\u010dke, \u0160panjolske, Portugala i Italije.<\/p>\n Komisija, ka\u017ee, tra\u017ei od Hrvatske i da se kontroliraju komunalna poduze\u0107a na niskim razinama jedinica lokalne samouprave, odnosno \u017eele vidjeti kontrolne mehanizme kako bi se ograni\u010dilo njihovo probijanje prora\u010duna kroz razna trgova\u010dka dru\u0161tva.<\/p>\n Na pitanje o spajanju agencija, koje su izvanprora\u010dunski korisnici jer se financiraju kroz parafiskalne namete, Lalovac je, potvr\u0111uju\u0107i skoro smanjivanje ukupnih parafiskalnih nameta, kazao: – Povjerenstvo je predlo\u017eilo spajanje odre\u0111enih vrsta agencija, \u0161to ne zna\u010di da \u0107emo prihvatiti sva spajanja koja je ono predlo\u017eilo, ili da su sva ta spajanja mogu\u0107a. Komisiju zanima da se od recimo 60 agencija spoji njih desetak posto, naveo je Lalovac potvrdiv\u0161i da se ne\u0107e spajati\u00a0HRT<\/a>\u00a0i\u00a0Hina<\/a>, kao ni AZTN-a i Hanfa.<\/p>\n