{"id":3922,"date":"2014-12-15T00:33:49","date_gmt":"2014-12-14T23:33:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=3922"},"modified":"2014-12-15T00:34:35","modified_gmt":"2014-12-14T23:34:35","slug":"12-12-2014-sposobnost-upravljanja-promjenama-preduvjet-za-odrzivi-razvoj-i-izvrsnost-preuzeto-s-poslovni-hr","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=3922","title":{"rendered":"12.12.2014. &#8211;  Sposobnost upravljanja promjenama &#8211; preduvjet za odr\u017eivi razvoj i izvrsnost (preuzeto s poslovni.hr)"},"content":{"rendered":"<p>Analiziraju\u0107i intenzitet i kontinuitet promjena, pogotovo tehni\u010dko-tehnolo\u0161kih, koje\u00a0 se svakodnevno doga\u0111aju, zaista se mo\u017ee re\u0107i da ono \u0161to je jo\u0161 ju\u010der bila \u201ema\u0161ta i ludost\u201c ve\u0107 danas postalo stvarnost. U takvom globalnom okru\u017eenju raste zahtjev prema poduzetni\u010dkim organizacijama da se organiziraju i postupaju u duhu Darwinove teorije koja govori da ne pre\u017eivljavaju niti najinteligentniji niti naja\u010di nego oni koji su sposobni kontinuirano se mijenjati.<\/p>\n<p>Jedna od klju\u010dnih komponenti koja predstavlja temelj za upravljanje promjenama, a ujedno potvr\u0111uje potencijale organizacije na podru\u010dju izvrsnosti, je inovativnost, sposobnost (motiviranih i kompetetntnih) ljudi, daleko najbitnije sastavnice poduzetni\u010dkih organizacija, da potencijalni problem ili katastrofu pretvore u uspjeh. Razli\u010dita istra\u017eivanja o inovativnosti na raznim organizacijskim nivoima (dru\u0161tvenim zajednicama, gospodarskim segmentima, poduze\u0107ima, poslovnim funkcijama unutar organizacija, &#8230;) ukazuju da je ovo \u201evrijeme bogatstva informacijama a siroma\u0161tva idejama\u201c.<\/p>\n<div>\n<div>Za\u0161to je primjena teorije u\u010de\u0107ih organizacija od posebno zna\u010dajna za Hrvatsku? Svi dosada\u0161nji poku\u0161aji rje\u0161avanja duboke dru\u0161tvene a onda i gospodarske krize u kojoj se nalazimo zasada su ostali u najve\u0107oj mjeri bezuspje\u0161ni. Klju\u010dni uzrok tome je nepromjenjeni na\u010din razmi\u0161ljanja, u poku\u0161aju nala\u017eenja rje\u0161enja unutar postoje\u0107ih pretpostavki. Prema principima i praksama teorije u\u010de\u0107ih organizacija, takav proces \u201cjednostrukog kruga u\u010denja\u201c, a da bi se postigli kvalitativni pomaci, nu\u017eno je transformirati u proces \u201cdvostrukog kruga u\u010denja\u201c , tj. rje\u0161enja tra\u017eiti u promjeni paradigmi, mentalnih sklopova i na\u010dina razmi\u0161ljanja.<\/div>\n<\/div>\n<p>Pod utjecajem kratkoro\u010dnih probitaka te straha i\/ili pohlepe, dominantan je fokus ljudi na reaktivne izvr\u0161ne postupke a izostaju ulaganja njihovog vremena i energije te materijalnih resursa u razvoj proaktivnosti, poticanje i vrednovanje ma\u0161tovitosti i idejnosti, u kreiranje novih paradigmi za bolju budu\u0107nost. Na \u017ealost, istra\u017eivanja pokazuju da organizacije i ljudi koji u njima rade jo\u0161 uvijek malo vremena (svega 12%) izdvajaju za promi\u0161ljanja o budu\u0107nosti, o dugoro\u010dnim konceptima i ciljevima. Izostanak vremena za kreiranje proaktivnih sustava i procesa, korak po korak, trajno smanjuje organizacijske kapacitete i sposobnosti, a \u0161tetne posljedice takvog pristupa dobivaju sve ve\u0107e razmjere. Zato je poticanje inovatnosti u skladu sa prethodno kvalitetno definiranim strate\u0161kim namjerama (\u201e\u0161to smo danas, \u0161to \u017eelimo biti sutra, na koji na\u010din \u017eelimo to posti\u0107i\u201c) jedna od va\u017enih zada\u0107a poduzetni\u010dkih organizacija, a mo\u017ee se koncipirati kroz \u010detiri klju\u010dna elementa:<\/p>\n<ul>\n<li>Prikupljanje i razumijevanje informacija te prepoznavanje i realiziranje prigoda kroz ponekad neo\u010dekivana povezivanja i umre\u017eavanja<\/li>\n<li>Eksperimentiranje kao jedan od modela za zajedni\u010dko u\u010denje i razvoj organizacijskih i individualnih kompetencija<\/li>\n<li>Recikliranje pogre\u0161aka (ponavljati odre\u0111ene aktivnosti, ponekad uz vrlo male promjene, koje u prvom poku\u0161aju nisu dale o\u010dekivane efekte. \u201ePoku\u0161ali smo to ve\u0107 ranije\u201c opravdano se smatra jednom od glupljih a \u010desto izre\u010denih izjava.)<\/li>\n<li>Strpljivost (raditi te\u0161ko i strpljivo \u010dekati povratne efekte ulo\u017eenog truda, znanja, vremena, energije i \u017ertvovanja).<\/li>\n<\/ul>\n<p>Za organizacije koje su navedene elemente bile sposobne razumijeti, uva\u017eiti i implementirati mo\u017ee se re\u0107i da su postupaju\u0107i po klju\u010dnim principima i praksama \u201eteorije u\u010de\u010dih organizacija\u201c, napravile veliki korak naprijed:<\/p>\n<ul>\n<li>od sagledavanja dijelova prema sagledavanju cjeline<\/li>\n<li>od percepcije ljudi da su bespomo\u0107ni objekti do percepcije da su aktivni sukreatori stvarnosti<\/li>\n<li>od reagiranja na sada\u0161njost prema kreiranju budu\u0107nosti<\/li>\n<li>od razumijevanja linearnih uzro\u010dno \u2013 posljedi\u010dnih veza prema sagledavanju me\u0111usobnih odnosa<\/li>\n<li>od pojedina\u010dnog prema zajedni\u010dkom mi\u0161ljenju.<\/li>\n<\/ul>\n<div>\n<div>Ljudi rade poslove, a sustavi im poma\u017eu. Ne smije biti obrnuto. (S. Smith)<\/div>\n<\/div>\n<p>U poduzetni\u010dkim organizacijama, pre\u010desto se pri planiranju i dono\u0161enju odluka, propitivanje i dijalog o ne\u010demu novome i druga\u010dijem preska\u010du ili se na njih poku\u0161avaju brzopleto dobiti kakvi-takvi odgovori i zaklju\u010dci, bez postizanja organizacijskog konsenzusa ili kvalitete. \u201ePravi\u201c odgovori i zaklju\u010dci, koji dolaze kao rezultat ve\u0107e uklju\u010denosti svih ljudi, omogu\u0107uju organizacijama da se prema izazovima iz okru\u017eenja postave na na\u010din da \u201eigraju svoju igru\u201c, djeluju i rade u skladu s onim \u0161to najbolje znaju i mogu na uravnote\u017eenu i dugoro\u010dnu korist svih dionika (stakeholdera). Na takav na\u010din anga\u017eirani ljudski kapital pove\u0107ava vrijednost kapitala klijenata, kapitala inovacija i kapitala procesa, a time u cjelosti pove\u0107ava tr\u017ei\u0161nu vrijednost organizacije. Kako vrijeme prolazi, zahtjev da se pri\u010de o ljudima kao najva\u017enijem \u010dimbeniku poduzetni\u010dkih organizacija po\u010dne iz demagogije ili teorije pretvarati u praksu progresivno raste. To zna\u010di da se organizacije po\u010dnu prilago\u0111avati potrebama i mogu\u0107nostima ljudi u jednakoj mjeri koliko se to tra\u017ei od ljudi u odnosu prema organizaciji, te da se ljudi sustavno osposobljavaju i motiviraju za sagledavanje \u0161to \u0161ire slike i kreiranje zajedni\u010dkog mi\u0161ljenja, da im se \u201ebez figa u d\u017eepu\u201c delegiraju i prava i odgovornosti da djeluju u skladu s time, te time dovode u proaktivnu ulogu kompetentnih i odgovornih sukreatora budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>Op\u0161irnije:\u00a0<a href=\"http:\/\/www.poslovni.hr\/hrvatska\/sposobnost-upravljanja-promjenama-preduvjet-za-odrzivi-razvoj-i-izvrsnost-285688\" target=\"_blank\">http:\/\/www.poslovni.hr\/hrvatska\/sposobnost-upravljanja-promjenama-preduvjet-za-odrzivi-razvoj-i-izvrsnost-285688<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<br \/>\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Analiziraju\u0107i intenzitet i kontinuitet promjena, pogotovo tehni\u010dko-tehnolo\u0161kih, koje\u00a0 se svakodnevno doga\u0111aju, zaista se mo\u017ee re\u0107i da ono \u0161to je jo\u0161 ju\u010der bila \u201ema\u0161ta i ludost\u201c ve\u0107 danas postalo stvarnost. U takvom globalnom okru\u017eenju raste zahtjev prema poduzetni\u010dkim organizacijama da se organiziraju i postupaju u duhu Darwinove teorije koja govori da ne pre\u017eivljavaju niti najinteligentniji niti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[5],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3922"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3922"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3922\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3924,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3922\/revisions\/3924"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3922"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3922"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3922"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}