Zagreb, 5. prosinca 2014 (novilist.hr) – \u00bb Svakom tre\u0107em poslodavcu, zate\u010denom u prekr\u0161aju, lak\u0161e je platiti kaznu zbog nezakonitog zapo\u0161ljavanja radnika, nego te iste radnike u zakonskim rokovima prijaviti na obvezna osiguranja, sklopiti s njima ugovor o radu ili ishodovati potrebne dozvole za rad stranaca. Proizlazi to iz desetomjese\u010dnih pokazatelja rada Inspektorata rada u ovoj godini.<\/p>\n
Otkupljivanje kazni<\/strong><\/p>\n U tom periodu inspektori rada i inspektori za\u0161tite na radu obavili su nepunih 16,6 tisu\u0107a inspekcijskih nadzora, a zbog sumnje da su poslodavci po\u010dinili 5.333 prekr\u0161aja, prekr\u0161ajnim sudovima podneseno je 2.369 optu\u017enih prijedloga, obaveznih prekr\u0161ajnih naloga i prekr\u0161ajnih naloga. Na licu mjesta inspektori su izrekli 55 kazni, dok su na adresu Dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva adresirali 52 kaznene prijave.<\/p>\n Kako nam je odgovoreno iz Inspektorata u prvih 10 mjeseci ove godine inspektori su donijeli 152 rje\u0161enja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti jer su zatekli radnike koji nisu bili prijavljeni na obavezno mirovinsko osiguranje, odnosno radnike strance bez valjanih dozvola.<\/p>\n No, dok su poslovni prostori 106 poslodavaca ostali zatvoreni 30 dana, odnosno do uklanjanja nezakonitosti, 46 poslodavaca \u00bbotkupilo\u00ab je kazne uplatom 30 tisu\u0107a kuna za svakog radnika zate\u010denog u nezakonitom radu. Drugim rije\u010dima, svaki tre\u0107i poslodavac bez problema je iske\u0161irao kaznu za svakog zate\u010denog radnika, ali im je istovremeno o\u010dito problemati\u010dno bilo te iste radnike, a rije\u010d je o 63 radnika, zakonito anga\u017eirati. Naime, s naslova otkupa kazne u prora\u010dun je upla\u0107eno 1,89 milijuna kuna do konca listopada.<\/p>\n Tijekom pro\u0161le godine, pak, 119 poslodavaca je u prora\u010dun uplatilo 4,53 milijuna kuna za prekr\u0161aje zbog kojih im inspektori pe\u010date poslovne prostorije, ali ih mogu otkupiti uplatom kazne i ispravljanjem prekr\u0161aja, odnosno prijavom radnika na obvezna osiguranja, uru\u010divanjem ugovora o radu radniku ili ishodovanjem radne dozvole za radnike strance. Drugim rije\u010dima, inspektori su tijekom pro\u0161le godine u nadzorima zatekli 151 radnika bez urednih papira.<\/p>\n Neisplata pla\u0107a<\/strong><\/p>\n Neisplata zakonom propisanog minimalca, nedostavljanje radnicima isprava o pla\u0107i, naknadi pla\u0107e ili otpremnini, nepla\u0107eni ili nezakoniti prekovremeni rad, kr\u0161enje odredbi o dnevnom i tjednom odmoru radnika spadaju u naj\u010de\u0161\u0107e prekr\u0161aje poslodavaca. Niti minimalnu pla\u0107u u destomjese\u010dnom razdoblju, poslodavci nisu isplatili za 16.290 radnika prema nalazima inspektora. To je bio razlog za pokretanje 812 prekr\u0161ajni postupaka zbog nepo\u0161tivanja odredbi Zakona o minimalnoj pla\u0107i. Kada je, pak, rije\u010d o Zakonu o radu, inspektori su utvrdili kako za 803 radnika poslodavci nisu u propisanom roku dostavili obra\u010dune ispla\u0107ene pla\u0107e, naknade pla\u0107e ili otpremnine, dok za \u010dak 6.343 radnika poslodavci nisu u propisanom roku dostavili obra\u010dun dugovane neispla\u0107ene pla\u0107e, naknade pla\u0107e ili otpremnine.<\/p>\n Te\u0161ko usporedive brojke<\/strong><\/p>\n Pro\u0161logodi\u0161nje i ovogodi\u0161nje rezultate inspektora rada te\u0161ko je uspore\u0111ivati, s obzirom da je izmjenama zakona o radu i zakona o za\u0161titi na radu smanjen broj prekr\u0161ajno sankcioniranih odredbi. Osim toga, i manji broj stranaca treba radnu i boravi\u0161nu dozvolu. Pritom, u Inspektoratu isti\u010du i svoju staru boljku \u2013 nedovoljan broj inspektora. To je ve\u0107 godinama problem, koji se dodatno produbio \u00bbcjepkanjem\u00ab nekada\u0161njeg Dr\u017eavnog inspektorata i izdvajanjem inspektora rada i za\u0161tite na radu u Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.<\/p>\n