(HRT) Ministri u Vladi sla\u017eu se da treba uvesti reda u sustav dodataka na pla\u0107e u dr\u017eavnim i javnim slu\u017ebama budu\u0107i da je centralni obra\u010dun pla\u0107a (COP) pokazao kako je broj dodataka ve\u0107i od 300, a vi\u0161e pojedinosti znat \u0107e se nakon rebalansa prora\u010duna, najavio je potpredsjednik Vlade Branko Gr\u010di\u0107.<\/p>\n
Nije htio odgovoriti na pitanje kolike u\u0161tede o\u010dekuje, kazav\u0161i kako \u0107e se vi\u0161e znati nakon rebalansa prora\u010duna. U pla\u0107e i mirovine se generalno ne dira – to je poruka, a sve druge stavke su u procesu preispitivanja. Ali ne mogu vam ni\u0161ta vi\u0161e re\u0107i dok prijedlog rebalansa ne bude vani, rekao je Gr\u010di\u0107.<\/p>\n
Da su dodaci na pla\u0107e u javnoj upravi znatni te da nisu ujedna\u010deni sla\u017ee se i ministar poduzetni\u0161tva i obrta Gordan Maras koji dr\u017ei da se na toj stavci mo\u017ee u\u0161tedjeti milijardu kuna. To zna\u010di, obja\u0161njava Maras, da ne mo\u017ee negdje za isti posao netko imati dodatak 40 posto, a netko 15 posto.<\/p>\n
Upitan mo\u017ee li se to pitanje rije\u0161iti s obzirom na kolektivne ugovore \u010dija je promjena dugotrajan posao, Maras odvra\u0107a kako se sve mo\u017ee rije\u0161iti.<\/p>\n
Ministar uprave Arsen Bauk tako\u0111er dr\u017ei da COP mo\u017ee pomo\u0107i u sustavu isplate pla\u0107a, a vezano uz pitanje kolektivnih ugovora kojima su ti dodaci regulirani ka\u017ee da se oni pravno mogu lako raskinuti. U njegovu ministarstvu, kazao je, pla\u0107e dr\u017eavnih slu\u017ebenika ne odska\u010du ni po \u010demu.<\/p>\n
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar smatra da nije problem u broju dodataka koji se ispla\u0107uju na pla\u0107e, nego je problem iznos novca koji se za to tro\u0161i.<\/p>\n
Podaci iz COP-a pokazuju da najve\u0107e pla\u0107e imaju lije\u010dnici, a ministar zdravlja Sini\u0161a Varga novinarima je kazao kako je rije\u010d o nekolici lije\u010dnika u Zagrebu koji rade na transplantacijskom programu i koji su na raspolaganju 24 sata na dan sedam dana u tjednu. Na primjedbu da se ne radi samo o nekolicini lije\u010dnika ve\u0107 da visoke pla\u0107e imaju i lije\u010dnici u \u017eupanijskim bolnicama, te da si “bildaju” pla\u0107e na pripravnostima i de\u017eurstvima, Varga odgovara kako to ne bi nazvao “bildanjem”, ve\u0107 pravom koje proizlazi iz kolektivnog ugovora.<\/p>\n
Problem je \u0161to su de\u017eurstva i pripravnost poja\u010dani po pojedincima jer nedostaje kadrova, pogotovo u \u017eupanijskim bolnicama. Onog trenutka kad budemo imali vi\u0161e lije\u010dnika, imat \u0107emo i pla\u0107anje po vrednovanju, po izvr\u0161enju, i vjerujem da \u0107e do\u0107i do pravednije raspodjele novca i pla\u0107a u sustavu zdravstva, rekao je Varga.<\/p>\n
Sindikati protiv rezanja dodataka na pla\u0107e<\/strong><\/p>\n Sindikati su unaprijed odbacili Vladinu najavu da bi se kroz uvo\u0111enje reda u sustav dodataka na pla\u0107e moglo smanjiti masu za pla\u0107e u javnim i dr\u017eavnim slu\u017ebama.<\/p>\n Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Kre\u0161imir Sever rekao je da Vlada ve\u0107 neko vrijeme priprema teren za rezanje prava zaposlenih u javnom sektoru i govori o vi\u0161kovima koje nitko nije utvrdio. Stje\u010de se dojam da u javnom sektoru rade sami paraziti kojih je previ\u0161e, ni\u0161ta ne rade, a primaju goleme pla\u0107e i dodatke. Istina je, me\u0111utim, druga\u010dija. Veliki dio zaposlenih prima pla\u0107e koje ne dose\u017eu ni prosje\u010dnu pla\u0107u od 5.500 kuna, pa se upravo kroz dodatke uspjelo posti\u0107i da budu koliko-toliko pristojne, ka\u017ee Sever.<\/p>\n Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribi\u0107 naglasio je kako je kroz \u0161est godina ekonomske krize cijena rada u javnim i dr\u017eavnim slu\u017ebama pala za 20 posto.<\/p>\n Gdje je granica za odricanja zaposlenih u javnom sektoru, pita Ribi\u0107 koji tvrdi da su javni i dr\u017eavni slu\u017ebenici ve\u0107 dali dovoljan doprinos izlasku iz krize. O\u010dito ne\u0161to nije u redu s ekonomskom politikom koja se oslanja na rezanja, a ne daje rezultate, rekao je. Smatra da problem nisu javne i dr\u017eavne slu\u017ebe, u kojima nema dovoljno ljudi, ve\u0107 javna poduze\u0107a i lokalna uprava, gdje postoji zna\u010dajan vi\u0161ak zaposlenih, a glavni su uzrok nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva.<\/p>\n \u010celnik Sindikata dr\u017eavnih slu\u017ebenika i namje\u0161tenika Hrvatske Boris Ple\u0161a podsje\u0107a da su njegovim \u010dlanovima ove godine ve\u0107 ukinuti dodaci od 4,8 i 10% na godinesta\u017ea, pa ne vidi prostora za daljnje smanjenje. Preostali dodaci odnose se na posebne uvjete rada koje primaju policajci, inspektori i zatvorski slu\u017ebenici. Ti dodaci nisu definirani kolektivnim ugovorom, ve\u0107 Vladinom uredbom, pa se mogu ukinuti bez izmjena ugovora. Ple\u0161a zasad nije htio govoriti o mogu\u0107nosti \u0161trajka ako Vlada ukine te dodatke, rekav\u0161i da \u0107e pri\u010dekati daljnji razvoj situacije.<\/p>\n Iz prosvjetnih sindikata poru\u010duju da nisu spremni na bilo kakvo smanjenje pla\u0107a. Predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih \u0161kola Branimir Mihalinec tvrdi da se u sustavu srednjeg \u0161kolstva vi\u0161e nema \u0161to rezati i podsje\u0107a da su kolektivni ugovor potpisali u svibnju, otkad se gospodarski uvjeti nisu zna\u010dajno promijenili.<\/p>\n Sanja \u0160prem iz Sindikata hrvatskih u\u010ditelja napominje da su kolektivni ugovor potpisali u travnju i isti\u010de da u\u010ditelji nisu spremni ni na kakve ustupke na ra\u010dun svojih ionako preniskih pla\u0107a.<\/p>\n Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avber\u0161ek ka\u017ee da je nedavno Ministarstvo zdravlja predlo\u017eilo po\u010detak pregovora o izmjenama kolektivnog ugovora kojima bi se ukinuli dodaci od 4, 8 i 10%, bez kojih su ostali svi u javnim i dr\u017eavnim slu\u017ebama osim zaposlenih u zdravstvu.<\/p>\n Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Hrvatske Ozren Matija\u0161evi\u0107 priznaje da je tro\u0161ak javnog sektora ve\u0107 dugo neodr\u017eiv za hrvatsko gospodarstvo, ali smatra da je Vladino derogiranje socijalnog dijaloga pogre\u0161no.<\/p>\n