Na pripremama promjena Zakona o radu vi\u0161e od godinu dana radilo je 20-30 ljudi, donesen je zakon u kojem je Vlada na kraju odustala od svih doista relevantnih promjena, a sve je skupa jako puno ko\u0161talo<\/p>\n
\u017deljko Poto\u010dnjak pisao je prvi hrvatski Zakon o radu. Kroz ovaj najnoviji, nedavno donesen, te\u0161ko se probija u \u010ditanju s razumijevanjem, kako sam ka\u017ee, iako je redoviti profesor na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i nema nikakav drugi posao doli tuma\u010denja pravnih pravila. Pratio je nastajanje novoga ZOR-a jer ga je Hrvatska udruga poslodavaca anga\u017eirala kao svog pravnog savjetnika. Novi ZOR, obrazla\u017ee u razgovoru za Magazin Jutarnjeg, stvorio je i jo\u0161 \u0107e stvoriti goleme tro\u0161kove, a promjene koje je donio ne\u0107e opravdati taj tro\u0161ak. Uz to, mogu\u0107e je da se kroz Zakon koji je trebao liberalizirati tr\u017ei\u0161te rada na scenu vra\u0107aju gotovo neraskidivi kolektivni ugovori.<\/p>\n
Je li novi Zakon o radu napredak ili je vrijeme na pregovore uludo potro\u0161eno?<\/strong><\/p>\n – Mali napredak jest napravljen, ali je nesrazmjeran te\u017eini problema s kojima smo suo\u010deni, velikom krizom i dugotrajnom nezaposleno\u0161\u0107u. Na pripremama promjena vi\u0161e od godinu dana radilo je 20-30 ljudi, donesen je ZOR u kojem je Vlada na kraju odustala od svih doista relevantnih promjena, a sve je skupa jako puno ko\u0161talo. Sudska praksa morat \u0107e se prilagoditi, a to \u0107e izazvati jo\u0161 ve\u0107e tro\u0161kove da bismo uveli promjene koje nam ne\u0107e pomo\u0107i da rije\u0161imo probleme i ne\u0107e opravdati te tro\u0161kove.<\/p>\n \u0160to je najve\u0107a korisna promjena za biznis?<\/strong><\/p>\n – Omogu\u0107avanje rada preko agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje do tri godine, a ne kao prije toga do godinu dana. U Hrvatskoj preko agencija radi najvi\u0161e pet tisu\u0107a ljudi, pa se najve\u0107a pozitivna promjena odnosi na mali segment biznisa, pri \u010demu je i dalje zadr\u017ean negativan odnos prema agencijskom radu.<\/p>\n Je li preraspodjela radnog vremena o kojoj se puno govorilo dobro osmi\u0161ljena?<\/strong><\/p>\n – Pomak je vrlo mali. Pove\u0107alo se dozvoljeno najdulje tjedno radno vrijeme s 48 na 50 sati. Dosad je to bilo 26 puta rigidnije od standarda koji kao minimalan propisuje relevantna europska direktiva, a sada je to oko 25 puta rigidnije. Ve\u0107i pomak je tzv. banka sati kroz koju poslodavac mo\u017ee, bez rigidnih ograni\u010denja na tjednoj razini, slobodnije preraspodjeljivati radno vrijeme, ali mora osigurati da radnici prosje\u010dno tjedno ne smiju raditi dulje od 45 sati u \u010detiri mjeseca, odnosno \u0161est mjeseci ako je to predvi\u0111eno kolektivnim ugovorom.<\/p>\n Ho\u0107e li banka sati za\u017eivjeti u biznisu?<\/strong><\/p>\n – Nadam se. Imamo relativno dobro iskustvo u sezonskim djelatnostima, posebno u turizmu, gdje su sindikati prihvatili kolektivnim ugovorima fleksibilizirati ono \u0161to je Zakonom rigidno ure\u0111eno.<\/p>\n Jesmo li onda potaknuli poslodavce na kolektivno pregovaranje?<\/strong><\/p>\n – Novi ZOR je u svakom slu\u010daju usmjeren na to da poti\u010de poslodavce na kolektivno pregovaranje jer njime mogu do\u0107i do fleksibilnosti. No, tu se javljaju dva problema. Na mala vrata u Zakon je vra\u0107ena gotovo neraskidivost kolektivnih ugovora. Ova je Vlada 2012. Zakonom o reprezentativnosti produljenu primjenu kolektivnog ugovora nakon isteka skratila na tri mjeseca i to je bilo dobro. Sada novi ZOR omogu\u0107uje da se kolektivnim ugovorom dogovori du\u017ee vrijeme produljene primjene. Uz to, Zakon ka\u017ee da se kolektivni ugovor u kojem nisu predvi\u0111eni uvjeti za otkaz mo\u017ee otkazati samo pod uvjetima koji su Zakonom o obveznim odnosima predvi\u0111eni za raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Ta pravila su takva da raskidanje kolektivnih ugovora \u010dine gotovo nemogu\u0107om misijom. Sindikalni pluralizam i neprihva\u0107anje tr\u017ei\u0161ne ekonomije \u010dine pregovore te\u0161kima. Zato poslodavci za kolektivno pregovaranje moraju biti jako dobro ekonomski i pravno pripremljeni.<\/p>\n Za kojom od promjena najvi\u0161e \u017ealite?<\/strong><\/p>\n – Upravo za time \u0161to je dopu\u0161tena samo minimalna fleksibilizacija radnog vremena za kompanije koje nemaju kolektivni ugovor. Sve je i dalje jako komplicirano. Na \u010dlanak koji je prije ure\u0111ivao radno vrijeme dodali smo jo\u0161 jedan ogromni \u010dlanak. Meni koji nemam drugog posla osim prou\u010davanja pravnih pravila sve je to zahtjevno za shva\u0107anje, a obrtniku koji postavlja prozore i ima pet radnika je nezamislivo. Poslodavci \u0107e morati platiti pravnike specijalizirane za radno pravo ako \u017eele preraspodjeljivati radno vrijeme, jer ako bilo \u0161to pogrije\u0161e, kazna im je od 60 do 100 tisu\u0107a kuna.<\/p>\n Kako bi odredba trebala izgledati da bude jednostavna?<\/strong><\/p>\n – Na zakonskoj razini trebali smo pojednostaviti stvar tako da napi\u0161emo to\u010dno ono \u0161to ka\u017ee direktiva EU. Ona doslovno ka\u017ee da radnik ne smije raditi dulje od prosje\u010dno 48 sati tjedno u razdoblju od \u010detiri mjeseca, odnosno u razdoblju od \u0161est mjeseci ako je to du\u017ee razdoblje predvi\u0111eno kolektivnim ugovorom.<\/p>\n Je li dobro to \u0161to je dozvoljeno na osam sati tjedno zaposliti nekoga tko kod drugog poslodavca radi puno radno vrijeme?<\/strong><\/p>\n – Da, to je dobro. Nije dobro to \u0161to taj radnik mora dobiti suglasnost poslodavca kod kojeg je zaposlen na puno radno vrijeme, pa se vi\u0161e ne radi o dobrovoljnom sporazumu. Novi Zakon tra\u017ei puno vi\u0161e papirologije i raznih suglasnosti, \u0161to nije poticajno za posao i gomila tro\u0161kove.<\/p>\n Ministar Mirando Mrsi\u0107 stalno je tijekom pregovora tvrdio da ih on izvrsno vodi, kako biste ocjenili njegovo pregovaranje?<\/strong><\/p>\n – Iznimno cijenim ministra Mrsi\u0107a. Vje\u0161to je on to vodio. Vladi pak zamjeram \u0161to u cijelom tom skupom procesu nije imala jasnu viziju i koncept promjena. U reforme su trebali krenuti odmah 2012. Potro\u0161ili su godinu dana pregovaraju\u0107i o pla\u0107ama u javnim slu\u017ebama da bi u\u0161tedjeli 10 posto tro\u0161ka koji je nastao kada nam je sru\u0161en kreditni rejting.<\/p>\n Kako bi trebala izgledati jasna koncepcija?<\/strong><\/p>\n – Identificirati probleme, a to je prije svega rigidnost zakona i fragmentiranost tr\u017ei\u0161ta rada na privatni i javni sektor te nezaposlene. Potonji \u0107e i dalje te\u0161ko ulaziti na tr\u017ei\u0161te rada. Drugo je nesrazmjer u za\u0161titi prava dr\u017eavnih i javnih slu\u017ebenika u odnosu na zaposlenike privatnog sektora. Prva skupina je apsolutno za\u0161ti\u0107ena.<\/p>\n